Stranice

srijeda, 31. svibnja 2017.

Dobrodošli u Trogir!


Dobrodošli/Welcome/Willkommen/Bienvenido/Benvenuti/Bienvenue/
 Witajcie/Vítejte/Velkommen/...!

...s istoka, iz smjera Splita (i nekih prošlih vremena!) u šest slika:

:)





















petak, 26. svibnja 2017.

Što se važno dogodilo Trogiru prije točno 910 godina?


Napisali bismo u uvodu - dogodilo se na današnji dan, no kasnimo jedan dan!
Dakle, znate li što se dogodilo Trogiru na jučerašnji dan, prije točno 910 godina?
Odgovor donosimo u nastavku:


Hrvatsko-ugraski kralj Koloman (izvor: wikipedia) |  Sveti Ivan Trogirski (izvor: Muzej grada Trogira)



25. svibnja 1107. godine hrvatsko-ugarski kralj Koloman dodijelio je povlastice trogirskoj komuni. Ova je kraljevska diploma, poznatija kao TROGIRSKA DIPLOMA, sadržavala odredbe koje su trogirskoj komuni osigurale značajnu političku autonomiju. Kralj je Trogiranima obećao »čvrsti mir« (firmam pacem) i kraljevsku zaštitu - on i njegova vojska više neće napadati grad nego će ga štititi od napadaja izvana, posebno s morske strane; oslobodio je komunu plaćanja tributa mira; dopustio je svećenstvu i građanima pravo izbora biskupa i gradskoga kneza te im je dodijelio pravo služiti se starim komunalnim običajnim pravom. Također, odredio je da se u gradu ne može nastaniti ni jedan Ugrin ili drugi stranac bez dopuštenja komunalnih vlasti...




Mislite li da je ova informacija vrijedna znanja - podijelite je s prijateljima!
:)



četvrtak, 25. svibnja 2017.

"Di si lave?"


Znate li čega je bilo, prema danas dostupnim podatcima, ukupno 13 na različitim građevinama u Trogiru? Znate li tko su Stjepan Ćalija (?), Filip Ercegović, Ivo Madiraca, Ivo Hrabar, Vicko Luić i Vladimir Šunto? Za tzv. trogirski incident sigurno znate... No u svakom slučaju, trebali biste razgledati zanimljive fotografije koje slijede, kao i pročitati kratki, ali informativni tekst - možda naučite nešto novo...






Mletački lavovi - spomenici krilatog lava sv. Marka predstavljaju državni simbol, svojevrstan grb Mletačke Republike, pod čijom se upravom Trogir nalazio od 1420. do 1797. godine. Kao simbol podložnosti grada Veneciji, ali i njezine zaštitničke uloge i jedinstva Republike, lavovi su obilježavali javni prostor u svim gradovima koji su se nalazili pod njezinom upravom.

 
iz Alberto Rizzi: I leoni di Venezia in Dalmazia, 2005.


iz Kurt Hielscher: Jugoslavien, 1926.
iz Alberto Rizzi: I leoni di Venezia in Dalmazia, 2005.


Prema danas dostupnim podatcima, u Trogiru je ih je bilo 13. Obilježavali su sjeverna i južna gradska vrata, gradske fortifikacije (kulu sv. Marka, kaštel Kamerlengo i kuću gradske straže kod kule sv. Nikole uz južna gradska vrata) te javne građevine i spomenike na glavnom gradskom trgu (Komunalna palača, Gradska loža i spomen-stup na Cimatoriju). Arhivske fotografije i crteži potvrđuju postojanje lavova i na nekadašnjem štandarcu na trgu te na pročelju zgrade Zdravstvenog ureda koja se do 1910. nalazila na rivi. Pronalazak još jednog lava prilikom građevinskih radova na rekonstrukciji sjeverne obale otoka 2005. godine te ulomci lava s nepoznate lokacije koji se čuva u Muzeju grada Trogira, ukazuju da je takvih spomenika bilo zasigurno i više.


iz Ćiril Metod Iveković: Mapa fotografija iz Dalmacije: Trogir | Muzej grada Trogira


iz Alberto Rizzi: I leoni di Venezia in Dalmazia, 2005.

iz Alberto Rizzi: I leoni di Venezia in Dalmazia, 2005.


Iako u osnovi državni simboli, pojedini su spomenici imali značajnu umjetničku vrijednost. Najznačajniji je spomenik svakako lav sv. Marka koji se nalazio na reljefnom retablu Pravde (1471.) iznad sudačkog stola u Gradskoj loži na trgu, čiji su autori kipari Nikola Firentinac i Andrija Aleši. Monumentalna skulptura lava u prirodnoj veličini izrađena u visokom reljefu - djelo samog Firentinca - dominirala je ovim, prema ocjenama povjesničara umjetnosti, "najvećim i najmonumentalnijim profanim javnim spomenikom na istočnoj obali Jadrana u 15. stoljeću", ujedno i "najmonumentalnijim simbolom Mletačke Republike na Jadranu", koji je kao takav poslužio kao predložak za izradu brojnim kasnijim spomenicima na našoj obali, ali i šire.


iz Alberto Rizzi: I leoni di Venezia in Dalmazia, 2005.
s korice knjige: Alberto Rizzi: I leoni di Venezia in Dalmazia, 2005.


ulomak fotografije Josefa Wlhaa | preslik, Muzej grada Trogira



Sudbina trogirskih lavova zapečaćena je 135 godina nakon prestanka postojanja Mletačke Republike, u noći s 1. na 2. prosinca 1932. godine, kada ih je razbijeno, a potom i uklonjeno ukupno osam, uključujući i Firentinčevog lava. Počinitelji - "šest omladinaca: Stjepan Ćalija, Filip Ercegović, Ivo Madiraca, Ivo Hrabar, Vicko Luić i Vladimir Šunto" su se sami predali 23. prosinca, uz opširnu izjavu o razlozima svoje akcije. Naime, tzv. trogirski incident bio je jedan u nizu incidenata potaknutih talijanskom iredentističkom politikom koji su tijekom 1932. godine jugoslavensko-talijanske odnose doveli na rub izbijanja ratnog sukoba.


iz Novo doba, 24. 12. 1932., str. 43.



Talijanski iredentisti još od kraja 19. stoljeća ističu nekadašnju pripadnost najvećeg dijela istočnojadranske obale Veneciji, odnosno zajedničku prošlost Talijana u granicama nove talijanske države i Talijana na teritoriju pod vlašću Austrije. U ovom kontekstu, iza 1. svjetskog rata, simboli nekadašnje Mletačke Republike postaju neželjeni simboli Italije i talijanstva, odnosno iredentističke politike i propagande te pretenzija za prisvajanjem - "oslobađanjem" Dalmacije.


iz Ezio Maria Gray: La Dalmazia, 1942.

Talijanskom okupacijom istočne obale Jadrana 1941. godine, trogirski lavovi ponovno dolaze u prvi plan. Ubrzo nakon ulaska u grad, vojnici su u kaštelu Kamerlengo iskopali lava koji je stajao na pročelju kapele sv. Marka. Talijanska je uprava planirala obnovu svih uništenih lavova pa je na pročelju Komunalne palače na mjestu starog postavljen novi. U otvorenoj knjizi obnovljenog lava iz lože uz stari je natpis "Iniusti punientur et semen impiorum peribit" ("Nepravednici će biti kažnjeni i sjeme bezbožnika izginut će") trebao biti uklesan i novi - u prijevodu: "Zločinci su kažnjeni i njihovo je sjeme izginulo". Usporedno s planovima obnove, teklo je i sustavno uklanjanje spomenika trogirskoj povijesti (primjerice spomenik banu Berislaviću i spomen-ploča sa spomenom hrvatskog imena). Isticanje venecijanske prošlosti i karaktera Dalmacije i planovi obnove lavova te uklanjanje spomenika hrvatske povijesti  bili su dio talijanske državne politike koja je trebala pokazati navodni talijanski karakter anektiranog područja. Talijanskom kapitulacijom nestali su i ovi planovi, a svi tragovi prisilne talijanizacije grada uklonjeni su ubrzo nakon oslobođenja.

Iako u osnovi državno obilježje Mletačke Republike, uslijed političkih okolnosti, mletački lavovi su se od neutralnih i prihvatljivih znakova prošlosti pretvorili u simbole agresivne fašističke politike koja je dosljedno promicala lava sv. Marka kao simbol talijanstva Dalmacije. Danas su ti spomenici opet samo podsjetnici na nekadašnju mletačku vlast.  


Istražila i pripremila:
Lujana Paraman
Muzej grada Trogira





Priča o mletačkim lavovima dio je izložbe "Spomenici kojih nema - nepoželjne krhotine prošlosti" koja je u povodu Međunarodnog dana muzeja 2017. otvorena u atriju Muzeju grada Trogira. Priliku za razgledavanje ne samo priča već i ostataka spomenika koji se čuvaju u Muzeju grada Trogira imate još sutra - 26. svibnja 2017. - ujutro 9:00 - 12:00, a poslijepodne 17:00 - 20:00 sati.

:)





ponedjeljak, 15. svibnja 2017.

Što je Michael Rougier snimio u Trogiru u ljeto 1957.



Michael Rougier proveo je neko vrijeme na jadranskoj obali fotografirajući za časopis LIFE.
Među njegovim brojnim fotografijama dostupnima na stranici Google Arts & Culture, pronašli smo nekoliko trogirskih...


Pogledajte samo taj pogled!






 Osim pogleda, Michael Rougier snimio je i Spomenik palim borcima,
koji je jedna od tema izložbe "Spomenici kojih nema - nepoželjne krhotine prošlosti" koja će se u povodu Međunarodnog dana muzeja otvoriti 18. svibnja u 20:00 sati u atriju Muzeja grada Trogira.





  





Još nekoliko zanimljivih (i jedna sigurno do sada neviđena!) fotografija nepoznatih autora nalazi se na POVEZNICI koja najavljuje navedenu izložbu... Razgledajte i poveznicu, i izložbu... :)




Sviđaju vam se ove fotografije?
Podijelite ih s prijateljima:




petak, 12. svibnja 2017.

8 fantastičnih fotografija Trogira iz arhive časopisa LIFE


Time Inc. osnovao je 1936. godine časopis LIFE
Ovaj je časopis među svojim djelatnicima imao preko 90 fotografa, a neki od njih su snimili i nekoliko fotografija u Trogiru!
Zahvaljujući projektu Google Arts&Culture možemo uživati u njihovoj ljepoti i povijesnoj vrijednosti. Riječi su suvišne... Uživajte!






















Priznajte da ih niste do sada vidjeli! :)
Pokažite ih prijateljima:




četvrtak, 11. svibnja 2017.

Traže se!


Traže se ovi ljudi!




Znate li tko su?
U koju priču pripadaju?

Imate neke informacije?



 ***
Potraga traje do 18. svibnja u 20:00 sati kada se u atriju Muzeja grada Trogira otkriva "šira slika" u okviru izložbe Spomenici kojih nema – nepoželjne krhotine prošlosti.

 :)




Pozovite i druge da se uključe u potragu:
 

petak, 5. svibnja 2017.

Pogledajte za što je J. Ranz iskoristio ovu staru razglednicu!



Prije nekog vremena, u tijeku je bila rasprava koji je dio Trogira prikazan na ovoj staroj razglednici:





Kao potvrdu onima koji su bili u pravu, donosimo prikaz u kojem je Ing. Julius Ranz (1879. - 1958.) upravo ovu staru razglednicu iskoristio da bi prikazao kako će jedna zgrada koju gradi izgledati s mora:





Pogađate - riječ je o prikazu vile Filipine, jedne od dviju secesijskih građevina u Trogiru, i jedne od prvih građevina na kopnenom dijelu Trogira...



 Za sada toliko o ovoj temi o kojoj se zasigurno može mnogo toga ispričati... što ćemo naravno, uskoro i učiniti! :)


Želimo vam ugodan vikend!