Sveti (moj) Ante!

Danas se obilježava blagdan sv. Ante, idealan dan da se prisjetimo nekoliko zanimljivosti vezanih uz franjevački samostan sv. Ante na Dridu na Čiovu, ali i da vas ekskluzivno odvedemo i u pećinu Bilosoja koja se prostire ispod samostana...

iz mape Ć. M. Ivekovića | Muzej grada Trogira

Jeste li znali da... 

... je franjevački samostan Male braće na Dridu utemeljio fra Nikola Trogiranin, a da je utemeljenje dozvolio papa Eugen IV. bulom “Dobrostivost Svete stolice” 18. lipnja 1432.  - dakle prije 585. godina!?

... su se franjevci prije 580 godina - 1437. morali privremeno povući iz samostana s Čiova jer je tamo bila karantena za zaražene kugom?

... se samostansko ime mijenjalo  tijekom stoljeća više puta?  U vrijeme osnutka bio je pod zaštitom sv. Antuna Opata i sv. Marije Magdalene. Kad je 1500. godine zbog opasnosti od Turaka s Drida kod Marine u ovaj samostan  preseljena štovana čudotvorna slika Gospa od Milosti, crkva je nazvana Gospa od Milosti. Glavna svetkovina bila je na Veliku Gospu, pa su crkva i samostan dobili naslov Gospa od uznesenja (ili Uznesenja Marijina), kako se službeno zove i danas. Međutim, narod od starine pamti ovaj lokalitet kao sv. Antuna, fratri su širlil kult sv. Ante Padovanskog pa se u Trogiru i okolici ova crkva i samostan prepoznaju pod naslovom Sv. Ante, a glavna svetkovina se slavi 13. lipnja.

... su dolaskom Francuza 1806. fratri morali ustupiti samostan vojsci, pa su do 1809. bili u gostima kod dominikanaca u gradu?

... je 29. prosinca 1948. samostan zapaljen i uništen gotovo do temelja, ali se u spašenoj crkvi i dalje održavalo svetkovanje 13. lipnja?

... da je samostan ponovno otvoren 1970. godine?

... da je u okviru samostana pećina Bilosoj, uz koju je vezana legenda da se proteže sve do Arbanije?

... da je pećinu prvi spomenuo P. Andreis u djelu „Storia della citta di Trau...“  početkom 20. stoljeća gdje navodi  „...u pećini pod samostanom zvanoj Bilosoj nalazio se oltar posvećen sv. Mariji Magdaleni...“

Kad smo već spomenuli ovu zanimljivu pećinu...  slijedi nekoliko zanimljivosti popraćenih jednako tako zanimljivim fotografijama nastalima 2016. godine prilikom zaštitnog arheološkog istraživanja unutar pećine Bilosoja ispod Samostana sv. Ante na Dridu:

Hodnik kojim se prolazi pri ulazu u pećinu vodi u prvu dvoranu površine 32 m² kojoj je maksimalna visina 5,7 m.

Iz prve se dvorane uskim prirodnim prolazom dolazi u drugu - monumentalnu središnju dvoranu površine oko 107 m² visine oko 6 m! Na središnjem dijelu stropa ove dvorane može se vidjeti otvor za zahvaćanje vode. U ovoj se dvorani nalaze i dva povezana bunara...

 

Treća dvorana pećine površine je oko 60 m², a u nju vodi stepenište:

Izvor informacija:

Grupa autora, Zbornik Župa sv. Jakova, 2006.

Katavić, Vedran: Izvještaj o zaštitnom arheološkom istraživanju unutar pećine Bilosoja ispod samostana sv. Ante na prostoru Drida na Čiovu, 2016.

Kako ti je ime?

Što radi GOYA u trogirskim matičnim knjigama?

Gdje je JURA? (U trogirskim matičnim knjigama iz 16. stoljeća.)

"IRUDICE, dolazi doma!", vjerojatno je odzvanjalo trogirskim ulicama prije pet stotina godina...

A kako je tebi/vama ime?

Spominje li se baš tvoje/vaše ime u trogirskim matičnim knjigama iz 16. i 17. stoljeća -

provjeri/te u nastavku!

Trav citta'nella Dalmatia vicino a Spalato posto sopra il mare Adriatico, 16. stoljeće

Posebnost je trogirskih matičnih knjiga da su se sve do kraja 17. stoljeća u njih osobna imena upisivala onako kako ih je narod izgovarao, ali talijanskim pravopisom - što nije uobičajeno u matičnim knjigama drugih dalmatinskih gradova. Pretpostavlja se da je to zato što su svećenici koji su služili u Trogiru i vodili knjige bili mahom domaći ljudi... 

Pa da krenemo (abecednim) redom - evo koja su imena zapisana u onodobnim matičnim knjigama:

Ime ANA javlja se kao ANICA (Aniza), ANKA kao Ancha i Hanca, ANJA kao Agnia i Hagnia, a spominju se ANTICA (Antiza) i ARLICA (Arliza).

Ime BARTUL javlja se kao BARE, BARTIĆ (Bartich) i BARTUL, a kao ženska inačica javlja se BARICA (Barizza). Česta imena su BOGDAN, BOŽAN (Boxan, Bosan), BOŽE, BOŽO i BOŠKO (Boxe, Boxo, Boso, Bosco) te žensko ime BULICA (Bulizza) i BUNAVA.

Nevenka Bezić-Božanić je pri istraživanju matičnih knjiga otkrila i da je vrlo često ime CVITAN (Cuitanm, Zuitan), odnosno ženski oblik navedenog imena - CVITA (Cuita).

Javljaju se ime DANICA (Danizza), DOMINIK kao DOMINKO (Dominco) i ženska verzija DOMICA (Domiza), a vrlo često ime je DOBRA i DOBRICA (Dobriza). Ime DRAGA također je često, a javlja se u oblicima DRAGA, DRAGNA, DRAGANA, DRAŽANA, DRAŽICA, DRAŽUNA, DRAZUŠA (Draxana, Draxizza, Drasiza, Drazica, Drazuna, Drazussa).

Od muškog imena FRANE, oblikovana su ženska imena FRANICA i FRANUŠA (Franica i Franussa), ime GRGO zabilježeno je kao GARGO (Ghargho), a često muško ime bilo je GRUBIŠA, kao i ženska GRUBA i GOJA (Goya).

Ime ILIJA, zapisano kao Jligia i Hillia više puta javlja se kao ILINA, a spominje se i žensko ime ILIRIKA (Illiricha) te IRUDICA (Irudizza), dok se IVAN - jedno od najčešće spominjanih imena - u trogirskim matičnim knjigama nalazi u niz oblika: IVANKO, IVAT, IVULA, IVANICA, IVKA, JOVANA, ŽUVICA (Ivanco, Iuat, Iuula, Iuaniza, Ifcha, Iuca, Jouana, Xuuiza).

Jako je popularno bilo ime JURAJ u oblicima JURAC, JURIN, JURIŠA, JURO, JURIĆ (Iuraz, Giurin, Iurissa, Giuro, Iurich) te žensko ime JURA (Giura). Zabilježeno je i ime JANKO (Ianco), a od muškog JAKOV oblikovana su imena JAKINA i JAKOVICA (Jachina, Jacouiza), od JEROLIM nastale su JERICA i JERKA (Ierizza, Jercha, Jerca). Ime JELENA zabilježeno je kao JELINA (Ellina, Gellina i Ielina).

U matičnim knjigama pronađena su ženska imena KATICA, KATE, KATENA, KATA, KATUŠA (Catiza, Chathe, Chatenna, Chata, Catussa) kao i KLARICA (Clarizza).

Spominju se i LENA, LJILJANA (Gliggliana), LJUBE  te LJUBICA (Gliubizza), kao i muško ime LJUBEN (Gliuben).

Popularna imena koja počinju slovom M bila su MANDALINA i MANDE, kao oblici imena MAGDALENA, odnosno MARGITA (Marghita) kao oblik imena MARGARITA. Često ime bilo je MARIN, odnosno ženske verzije MARINA i MARISLAVA. MARIJA se javlja u raznim oblicima - kao MARE, MARICA (Marizza), MARUNA, MARUNICA, MARULA, MARUŠKA (Maruscha), MARA (Marra). MATE se javlja kao MATAS, MATIŠA (Matissa) i MATIJAŠ (Matias), odnosno kao MATIJA, MATICA i MATISKA (Mathia, Mattiza, Mattischa). Od imena MIHOVIL najčešći je oblik MIHALJ, a spominju se i imena MILIJA, MILIĆ, MILANKO, MILIVOJ, MILOŠ, MILOJE i MILOVAC te MITAR, MIROSLAV, MILICA i MIRA.

Prema muškom NIKOLA, u trogirskim se matičnim knjigama javlja žensko ime NIKICA (Nichiza), a često je i muško ime OSTOJA (Ostoya, Ostogia). S početnim slovom P, popularna su bila imena PAVELA, PAVEŠA, PEKOTA, PERVIŠA, PLAVČA te ženska PAVICA, PAVULINA, PULINA, PERINA, PETRICA, PITRICA, PERUKA, PETRA, PERKA i PELINA.

Često je muško ime RADOJE, koje se javlja kao RADIN, RADO, RADOSAV i RADOŠ (Radoss), dok se kao ženska spominju RADE, RADA i RADOSLAVA. Spominje se i RUŽICA (Rusa, Ruxizza), kao i RUDE i RUDIN.

Često je žensko ime SLAVA koje se javlja u obliku SLAVICA (Slauizza, Slafiza), odnosno muško SLAVIĆ (Slavich). Javljaju se i imena SMOLJKA, STANA i STANIČICA te STOJKA. Od muških imena javljaju se STIPAN i STIPIĆ te SVIETIN.

Od muškog TADIJA oblikovano je ime TADICA (Tadizza), a od TOMO oblikovano je ime TOMA (Thoma), odnosno žensko TOMICA (Thomizza).

Zabilježena su imena URŠA (Urssa), VESELICA (Ueselizza), VINKO se bilježio kao VISKO. Česta muška imena na V bila su VUJICA, VUKELJA, VULETA, VIDO te ženska inačica VIDOSLAVA (prema VID). Prema imenu VUK oblikovalo se VUSKO, VUKO, VUKAŠA te žensko ime VUKANA.

ZORICA, ZUBRA, ŽARKA i ŽIVA završavaju naš popis najčešćih trogirskih imena tijekom 16. stoljeća...

Coronelli, Vincenzo Maria: Trogir, 1689. | Izvor: gallica.bnf.fr

Posljednjih godina 17. i u 18. stoljeću bilo je pokušaja "odnarodnjivanja" stanovništva te matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih više nisu upotrebljavale hrvatski oblik imena, već su se imena pisala u talijanskom izvornom obliku (npr. MARIA, ANNA, GIOVANNI, ...), da bi se 70-ih godina 19. stoljeća ponovno počela pojavljivati narodna imena kao što su LJUBOMIR, CVITKO, NEDJELJKO, MILIVOJ, STANKO, ZVONIMIR, CVITA, DANICA, ZORA, MATUŠA, RUŽICA, ...

I još jedna zanimljivost za kraj:

Nosite li možda ime Bogdan, Boško, Katena, Dominče, Dominka, Dobra, Dobroslava, Draga, Dragana, Dragna, Gruba, Grubiša, Jakovica, Jurka, Ivanče, Ljuba, Ljubica, Mara, Marislava, Matiška, Milica, Miloš, Milobrat, Mira, Miroslava, Radovan, Radoslav, Perica, Perka, Pavica... bit će vam drago znati da se ta imena spominju u najstarijim trogirskim pisanim izvorima iz 13. stoljeća! 

*pripremljeno prema članku "Prilog poznavanju ličnih imena trogirskog stanovništva u 16. i 17. stoljeću" autorice Nevenke Bezić-Božanić

Mislite da je ovaj post zanimljiv?

Podijelite ga! :)