Stranice

srijeda, 24. listopada 2018.

Trogirski Kairos 1928. - 2018.


Ljeto je prol(j)etjelo i vrijeme je za našu prvu jesensku priču. Pa, kad je već jesen stigla - pođimo na  jesensko putovanje kroz vrijeme i vratimo se u jesen 1928. godine kada je don Ivan Delalle u Trogiru, u potkrovlju kuće Stanošević pronašao reljef visok 45 i širok 30 centimetara, o čemu piše u vodiču - Trogir - vodič po njegovoj historiji, umjetnosti i životu:
"Kairos je grčko božanstvo personificirano u mladiću na kugli, s krilima na nogama, s britvom i tezuljom na rukama. Kosu ima sprijeda i nad čelom mu visi jači kovrčak, dok ozada nema. To znači, da kad prođe, nemaš ga za što uhvatiti. Kairos je božanstvo zgodne prilike, prigode, koja kad prođe, više se ne vraća. Relijef je izrađen u bjelkastom mramoru krupnijeg zrna ... Nažalost je oštećen. Nađen je od pisca ovih redaka u jeseni 1928. u kuhinji jedne privatne kuće (vlasništvo benediktinki) i predan kustosu mjesnog lapidarija Roku Sladi - Šiloviću. Relijef je iz I. stoljeća pr. Kr. i spada u lijepu imitaciju čuvenog Kairosa u Sikonu od Lizipa (IV v. pr. Kr.)."


Prvi je o Kairosu, sa znanstvenog aspekta, pisao Mihovil Abramić u članku Novi reljef božanstva Kairos iz Trogira, objavljenom u Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1928–1929., u kojem navodi:
"Ulomak relijefa, što ga donašamo na tabli I i na tabli II/2, nadjen je pri kraju 1928. god. u Trogiru zaslugom marljivog sabirača trogirskih starina g. Roka Šilovića"

Trogirskim Kairosom bavio se i Nenad Cambi koji je 1982. u Radovima Filozofskog fakulteta u Zadru objavio članak Kairos, 1988. članak The Relief of Kairos from Trogir u atenskom Praktika tou XII Dietnou sinedriou klasikes arhaiologias, a 1995. u spomenutim Radovima... objavljuje članak Još jedanput o Lizipovim djelima u Dalmaciji. U povodu izložbe u Rimu.

No, u ovom prigodnom, obljetničkom postu nećemo putovati znanstvenim člancima, već ćemo vam pokazati 10 članaka koji su od 1950. do 1970. godine objavljeni u Slobodnoj Dalmaciji, a koji spominju reljef Kairosa.



Krenimo redom - počevši od 1950. godine, kada 24. 3. u Slobodnoj Dalmaciji izlazi članak "Naši spomenici, muzeji i galerije slika u novoj Jugoslaviji" autora Mihovila Abramća. Ulomak posvećen Kairosu, u kojem stoji da je "Trogirski reljef bezdvojbeno najsavršenija kopija izradjena još od ruke grčkog kipara...." donosimo u nastavku:


Slobodna Dalmacija, 24.3.1950.




Sljedeći članak koji spominje Kairosa objavljen je 6. 4. 1950. pod naslovom "Zaštita spomenika kulture u Trogiru", a napisao ga je Mirko Slade - Šilović:


Slobodna Dalmacija, 6. 4. 1950.







29. 10. 1955. godine u Slobodnoj Dalmaciji objavljen je ilustrirani feljton "Kairos - bog ´zgodnog trenutka´" koji navodi da je pronalaskom reljefa s prikazom Kairosa u Trogiru "Dalmacija dobila najvredniju umjetničku uspomenu iz onog davnog vremena, ...":


Slobodna Dalmacija, 29. 10. 1955.




Zanimljivu anegdotu reporter Slobodne Dalmacije je zabilježio u članku "Trogirski anahronizam" objavljenom 22. 6. 1956.:


Slobodna Dalmacija, 22. 6. 1956.



Trostruko izdanje Slobodne Dalmacije u povodu Međunarodnog praznika rada, 1. 2. i 3. 5. 1958. sadrži članak "Reljef Kairosa u Trogiru":

Slobodna Dalmacija, 1., 2., 3. 5. 1958.




Mirko Slade - Šilović 27. 9. 1958. pod naslovom "Utamničeni trogirski Kairosi" piše kako je "..iz potkrovlja gdje je Kairos možda bio zatvoren vjekovima, ... nakon bučnog otkriča prešao u novu tamnicu, tamnicu sa rešetkama, u samostanski polumrak odakle nikad ne izlaze ni njegovi živi stanovnici":


Slobodna Dalmacija, 27. 9. 1958.




Ilustraciju trogirskog Kairosa, uz anegdotu o njegovu pronalasku, objavila je Slobodna Dalmacija 
u rubrici "Dalmatinski kurioziteti" 9. 12. 1961. godine:


Slobodna Dalmacija, 9. 12. 1961.




11. 5. 1963. V. M. piše članak "Suveniri - umjetnine" u kojem se pohvaljuje inicijativa Zadruge likovnih umjetnika Hrvatske - Likum koja je među svojim članovima organizirala izadu suvenira koji bi kao minijature predstavljali istaknute baštinske spomenike na jadranskoj obali:


Slobodna Dalmacija, 11. 5. 1963.




A u članku objavljenom 13. 3. 1964. saznajemo i da je reprodukcija trogirskog Kairosa 
bila izložena na Svjetskoj izložbi u New Yorku:



Slobodna Dalmacija, 13. 3. 1964.





6. 3. 1970. objavljen je kratki članak "Zbirka umjetnina trogirskih benediktinki" s viješću o novom izložbenom prostoru u kojem je smješten Kairos:


Slobodna Dalmacija, 11. 6. 1970.







 Priredila: Maja Maljković Zelalija
Izvori: Hemeroteka Muzeja grada Trogira i
digitalni arhiv Slobodne Dalmacije








 __________________________________

Nadamo se da ste proveli sretne trenutke čitajući ovaj post te da ćete ih 
podijeliti s prijateljima dijeleći ovu objavu na društvenim mrežama: