Već i vrapci na grani znaju zašto zvoni Pajtunovo zvono, no ukoliko ne znate, ponovit ćemo još jednom, ovaj put onako kako je zapisano. U povodu današnjeg pokladnog utorka donosimo prijepis legende "TRIDNI", poznate i pod naslovom "TRI SESTRE" koju je zabilježio Ante Ivačić. Naravno da to nije sve... Prijepis donosimo popraćen ulomcima iz prekrasnog stripa inspiriranog ovom legendom, koji su pod vodstvom nastavnice hrvatskog jezika Katice Belas i nastavnice likovne kulture Jasminke Slade 1996. godine izradili tada osmaši i osmašice Osnovne škole Majstora Radovana - Jelena Buble, Mariana Bucat, Nenad Matijaš i Ana Stipčić.
Na balaturi svoje kuće u Pašikama sjedila je stara Roka i pripovijedala djevojčicama iz susjednih kuća priču o trodnevnom zvonjenju u pretposljednjoj sedmici karnevala. Djevojčice su pozorno slušale pričanje starice udišući miris kanele i geranija, što su u zemljanim loncima kitili balaturu.
"Onda su bila, djeco moja, vremena puna straha božjega i stida ljudskoga. Svaki bi se grijeh teško okajao. To se dogodilo i Pajtunovima. Njihova je kuća bila na glasu zbog bogatstva i imena. U tom domu bile su tri mlađahne sestre, jedna ljepša od druge.
 |
| ulomak naslovnice stripa "Tri sestre", ilustracija: Nenad Matijaš i Ana Stipčić |
U velikoj dvorani njihove palače davale su se često gozbe i zabave. Za vrijeme karnevala tu su bili najsjajniji plesovi. I sami su guverneri i generali često prisustvovali i plesali. Tako je jednog posljednjeg dana karnevala veliki ples privukao sve što je bilo odličnijeg u gradu u njihove dvore. Tri su sestre ljepotice neprekidno plesale skrivajući lice crnim maskama. Nikada se prije toga nije dogodilo u Trogiru da se je koji ples produljio preko ponoći u Čistu srijedu. Ali te noći đavoli im ne dali mira i sestre su osamljene plesale i nakon što je zvono označilo svršetak karnevala.
Svijet, koji je prolazio obalom vidio je kako na krovu njihove kuće između biskupije i koludričkog tornja plešu vragovi s plamenovima na glavi i ulaze kroz prozore u dvoranu. Pripovijedali su oni, koji su bili na plesu, da su se za dugo vremena bili skamenili od pustog straha kad su vidjeli kako vragovi ulaze. Lijepe su Pajtunovice pobjegle u svoje odaje. Ali na veliko njihovo čudo i žalost, nijedna od njih nije mogla skinuti masku s lica. U to i gosti i vragovi odmagliše iz kuće. Iz Pajtunovih odaja čuo se plač i zapomaganje. Ukućani palili su tamjan, molili, zavjetovali se, ali sve je bilo uzaludno. Cijelu srijedu i četvrtak ujutro dolazili kod njih znanci i prijatelji, ali nitko nije mogao naći lijeka. Maske su bile tako čvrsto priljubljene te se činilo da su srasle s njihovim licem.
 |
| iz stripa "Tri sestre", ilustracija: Nenad Matijaš i Ana Stipčić, tekst: Jelena Buble i Mariana Bucat |
Poslijepodne pošle su sve tri u katedralu, da se pomole i ispovjede. Sam je biskup obavio sveti čin. Iza toga čitao je biskup razne starinske molitve protiv đavolske sile i netom ih je poškropio blagoslovljenom vodom, pale su maske s njihova lica. Veliko veselje nastade među narodom u crkvi, u cijelom gradu i u Pajtunovom domu. Narod je slavio moć molitve nad sotonom. Od toga vremena u zadnjoj sedmici karnevala zvoni večernje veliko zvono, da nas sjeti kako taština i užitak mogu naškoditi duši i tijelu.
 |
| iz stripa "Tri sestre", ilustracija: Nenad Matijaš i Ana Stipčić, tekst: Jelena Buble i Mariana Bucat |
Jedne su djevojčice ostale zamišljene, a druge se smiješile otkinuvši nekoliko geranija i listova kanele, uz nestašno gurkanje, išle su žurno niz stepenice, e da prije ispričaju ostalim prijateljicama priču o tridnevskom zvonjenju.
Izvori: A. Ivačić: Trogirske legende: Tridni;
D. Geić: Rječnik i gramatika Trogirskoga cakavskoga govora;
J. Buble, M. Bucat: Tri sestre, strip O. š. Majstora Radovana;
Papataz Rašpe - prvi trogirski foji o maskar
Pripremila: Maja Maljković Zelalija
Više o legendi i karnevalskim običajima u Trogiru pročitajte u jako zanimljivom članku Damira Šarca objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom "Prokletstvo Pajtunovih: Te noći đavli im nisu dali mira, lijepim sestrama maske su srasle s licem i nastala je prava drama...: donosimo legendu o bogatoj plemićkoj obitelji iz 18. stoljeća koja je isčeznula iz Trogira" u kojem autor razgovara s prof. dr. Ivom Babićem i dr. sc. Fani Celio Cega.
Ispričajte i vi svojim prijateljima i prijateljicama
ovu trogirsku legendu dijeljenjem ovog posta na
društvenim mrežama:
