Stranice

petak, 6. prosinca 2019.

Bio jednom u Trogiru zlatoruki Nikola...



Jedan je Nikola u 15. stoljeću izradio kip drugog Nikole. 
Drugi je sveti Nikola, a prvi je vrsni Nikola Ivanov Firentinac.
S obzirom na to da je danas sveti Nikola, pravi je dan za proširiti znanje o jednom malom ali monumentalnom, zlatnom djelu, dijelu trogirske kiparske baštine...





Jeste li po sredini sjevernog zida crkve sv. Nikole u Trogiru, uz koji prolazite hodajući glavnom gradskom ulicom, primjetili mali renesansni reljef sveca u biskupskoj odori posjednutog unutar skladne niše? Možda na prvu neuočljiv zbog svog položaja visoko nad ulicom, ovaj reljef svakako bi trebao zaokupiti vašu pažnju... možda vas čak i zainteresirati da detaljno razgledate original izložen u Zbirci umjetnina "Kairos" u ženskom benediktinskom samostanu sv. Nikole...

  Odlučite li se za taj potez, izbliza ćete uočiti dijelom sačuvane tragove boje i izvorne pozlate. Nemojte ostati samo na tome, nego otputujte kroz vrijeme - zamislite raskoš i kolorit novog novcatog reljefa. Zamislite dominantni plavi ultramarin u unutrašnjosti niše! A na mjestima gdje se nazire crveni bolus zamislite punu raskoš zlatnih listića! 😮



Pozlata je sačuvana i na pastoralu, mitri, rubu plašta i kopči, piše u knjizi Koludrice na zidinama grada dr. sc. Vanja Kovačić... A s tim u vezi akademik Igor Fisković u zborniku Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru navodi "Pripremom za muzejsko izlaganje, otkriveni su tragovi crvenog bolusa i pozlata na površinama, što bi prije trebalo značiti da je po nekoć učestalom običaju isticanja kamenih svetačkih likova u obalnim gradovima čitav blistao zlatom, negoli da je bio šaroliko realistički oslikan."



Znanje zlata vrijedi, a možete ga proširiti čitanjem izvora ovih informacija:
Igor Fisković: Reljef sv. Nikole sa crkve benediktinki u Trogiru, u Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru - zbornik radova prigodom 950. obljetnice utemeljenja, Trogir, 2014.
Vanja Kovačić: Koludrice na zidinama grada - Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru, Književni krug Split, 2019.


Naravno, možete ga proširiti i dijeljenjem
ovog blog posta na društvenim mrežama:

srijeda, 4. prosinca 2019.

Barbarina titularna trogirska gomilica



Vjerovat ćemo pučkoj vremenskoj prognozi, jer nam baš odgovara da sljedećih 40 dana bude vedro (i veselo)! 
Jeste li znali za tu meterološku zakonitost koja kaže 
"KAKVO VRIJEME NA SV. BARBARU TAKVO 40 DANA."?



A jeste li znali da Trogir uz sv. Barbaru, koja se slavi danas, 4. prosinca, ne veže samo crkva, već da su njenim imenom (na)zvane trogirske solane i utvrda?! 




Naime, na spoju gradskih zidina i predgrađa u Pasikama (sagrađena od kamena treći put porušenog franjevačkog samostana Gospe od Anđela na Travarici) nalazila se UTVRDA SV. BARBARE. Zidovi utvrde i danas dijelom postoje! Nekoć je bastion ispunjen zemljom bio vrt, sve dok u drugoj polovini 20. stoljeća nad njim nije podignuta stambena zgrada. Pitate li se možda gdje se utvrda skrila, odgovor ćete pronaći na prikazu:






Glavne trogirske SOLANE SV. BARBARE nalazile su se na kopnu, preko Foše, u blizini nekadašnje crkve posvećene ovoj svetici, porušene 1647. godine u strahu od turske opasnosti.


Možda malo manje poznate veze Trogira i sv. Barbare spomenuli smo prve. No, bila bi prava šteta ovim putem ne spomenuti da je nekadašnja crkva sv. Lava (Leona) mijenjala titulare te je u određenom trenutku bila crkva sv. Barbare. Ako se možda ne možete prisjetiti gdje se ona nalazila, podsjetnik je u nastavku:




Interesantna je informacija da crkva sv. Lava nije bila samo i crkva sv. Barbare, već da se spominje kao crkva sv. Nikole od Vrata mosta, odnosno sv. Nikole pokraj Gradskih vrata. To ne iznenađuje ako znamo podatak da su se u crkvi nalazila dva oltara - jedan posvećen sv. Nikoli, a jedan sv. Barbari.
 
Upravo je taj oltar zaslužan za ime današnje crkve sv. Barbare. Naime, kada je u 17. stoljeću iz crkve sv. Lava prenesen oltar sv. Barbare u crkvu sv. Martina, ova crkva iz postaje sv. Barbara... O njoj i o prikazima sv. Barbare u trogirskoj slikarskoj baštini više informacija možete pronaći u online publikaciji "Jesenski škafetini Muzeja grada Trogira".


Unutrašnjost crkve sv. Barbare, fotografija iz 80-ih godina 20. stoljeća





Svim Barbarama koje nas čitaju želimo sretan imendan!





Ukoliko vam se svidio naš post s povodom, bilo bi nam 
drago da ga podijelite na društvenim mrežama.