TG kalendar | Mirko Slade - Šilović, književnik, muzealac, konzervator, novinar, istaknuti prosvjetni i kulturni djelatnik rođen je na današnji dan prije 105 godina

 

 Mirko Slade - Šilović, književnik, muzealac, konzervator, novinar, istaknuti prosvjetni i kulturni djelatnik, prvi ravnatelj Muzeja grada Trogira, dobri duh Trogira, rodio se u Splitu na današnji dan prije 105 godina - 23. kolovoza 1916.

 

 

Njegov otac bio je Roko Slade - Šilović (o kojemu smo pisali prije tjedan dana na POVEZNCI), a majka Ida, rođena Roje. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja u Trogiru, školovanje nastavlja u klasičnoj gimnaziji u Splitu, a potom upisuje studij matematike, filozofije i fizike u Zagrebu. Počinje raditi u Nižoj gimnaziji u Trogiru te u konačnici odabire rad nauštrb završetka studija, istovremeno se angažirajući u brojnim prosvjetnim i kulturno-umjetničkim društvima. Tako je bio istaknuti i aktivni član i/li predsjednik uprava Narodnog sveučilišta, RKUD-a Kolo, Narodne glazbe Trogir, Amaterskog kazališta Trogir u kojemu je djelovao kao redatelj i glumac, Turističkog društva Trogir... Aktivno je djelovao u nekoliko prosvjetnih vijeća, bio je predavač, pomoćnik i zamjenik upravitelja Niže gimnazije, upravitelj Đačkog doma,...

Uz sve navedeno Mirko Slade - Šilović, kao i njegov otac Roko, bavio se čuvanjem trogirskih starina. Od 1946. bio je počasni konzervator, a imenovan je i Povjerenikom za zaštitu prirodnih rijetkosti za kotar Split i suradnikom Povijesnog arhiva u Splitu. 1963. godine, u suradnji s Društvom za unaprjeđenje turizma i čuvanje spomenika kulture, pokrenuo je ideju o osnivanju Muzeja grada Trogira. Muzej je osnovan 10. srpnja 1963., za javnost otvoren 9. svibnja 1966., a 1. srpnja iste godine Mirko Slade - Šilović imenovan je njegovim ravnateljem, na kojoj funkciji ostaje do umirovljenja 1974. godine. Mirko Slade - Šilović, na samom početku jedini djelatnik Muzeja, postavio je temelje za razvoj muzejske struke u Trogiru. Tijekom njegova mandata usvojen je prvi Statut, napisao je i objavio prvi Vodič po Muzeju grada Trogira, nastavio rad na prikupljanju muzejskih predmeta i intenzivirao rad na njihovoj inventarizaciji, formirao pojedine zbirke. Započeo je dugogodišnji rad na uređenju arhivskog fonda obitelji Garagnin – Fanfogna, zaslužan je za uređenje prizemnog prostora palače koji je udomio postav Etnografske zbirke, popisivanje Zbirke pergamenata, pokretanje izdavačke djelatnosti i fototeke, organiziranje brojnih izložbi, okruglih stolova i skupova, snimanja filmova, postavljanja spomen-ploča, ...

 

Slobodna Dalmacija, 1. 7. 1986.

 

U Novom dobu 1933. godine objavljen je njegov prvi novinarski prilog - "Umjetnički lik g. Ace Gavrilovića - povodom sutrašnje proslave jubileja 35-godišnjeg glumačkog rada u "Vileniku" dr. F. D. Marušića" potpisan kao SL. M. U istoj novini 1935. godine objavljena je njegova prva pjesma, a kasnije ih je objavljeno više od 300 u raznim novinama i časopisima popt Hrvatske revije, Hrvatske straže, Kola, Plave revije, Marulića, Jadranskog dnevnika, Doma i svijeta,  Slobodne Dalmacije, Zadarske revije, Čakavske riči, Berekina, Mogućnosti, ... Objavio je nekoliko zbirki pjesama: Kamen, vrime, šuce (1988.), Trogir. Srca mali izbir (1991.), (posthumno Bilig juveni (2004.), Torci i tamjan (2006.)), bio je jedan od autora vodiča Trogir (1964.), monografije Trogir (1964.), Trogirski akvareli (s Duškom Geićem, 1973.), Trogir i okolica. Mala turistička monografija (s Ivom Delalleom i Stankom Geićem, 1973., 1976., 1978., 1981., 1983., 1990., 1999.), Trogirska narodna glazba (s Nikolom Bublom, 1984.), Rječnik trogirskog cakavskog govora (s Duškom Geićem, 1984.),...

 

Iz Čakavska rič, 1973.

 

 

Bio je dopisnik Slobodne Dalmacije, Trogirskog glasnika, Borbe i Vjesnika. Pisao je pod pseudonimima Mislavić, Rašpe i Blitvar.

Slobodna Dalmacija, 26. 4. 1957.

 

Slobodna Dalmacija, 3. 8. 1963.

 

Osim svega navedenog, Mirko Slade - Šilović bio je kolekcionar, filatelist i numizmatičar, kroničar grada, a bavio se i fotografijom.

 

Ovaj zaljubljenik u Trogir umro je 26. svibnja 1992., a posthumno mu je dodijeljena Nagrada Grada Trogira za životno djelo. 

Slobodna Dalmacija, 28. 5. 1992.

 

Mirku Sladi - Šiloviću posvećen je 1-2/2002 broj časopisa Vartal u kojemu možete saznati više o liku i djelu ovog svestranog Trogiranina. Iz Vartla su, za potrebe ovog - novog nastavka TG kalendara, preuzeti tek sažeti biografski i bibliografski podatci.

 

 

 

Literatura:

Vartal, 1-2/2002

Izvori:
članci:
arhiv Slobodne Dalmacije

hemeroteka Muzeja grada Trogira
Fotografije:

 Muzej grada Trogira, fundus Slade - Šilović 

(preuzeto iz facebook grupe Trogir kroz povijest)
Priprema:
Maja Maljković Zelalija

TG kalendar | MODEFEST INTERNATIONAL Trogir 16. - 22. VIII. 1973.

 

Vjerovali ili ne - 48 godina je prošlo od prvog MODEFEST INTERNATIONALa u Trogiru! Ovaj "trogirski tjedan mode" održavao se od 16. do 22. kolovoza 1973. godine, a i dan danas itekako je živ u sjećanjima onih koji su mu svjedočili. Kako bismo isprovocirali svjedoke da svoja sjećanja podijele na našoj facebook stranici, odlučili smo se pozabaviti novinskim člancima, fotografijama i drugim arhivskim dokumentima koji svjedoče o ovom velikom modnom događanju u našem gradu.

 

Za bolji pregled posjetitite @trogirmuseum

 

 

O pripremama za ovaj veliki modni događaj svjedoči jedan zanimljiv proglas koji je građanima uputio Organizacioni odbor. Jedan primjerak čuva se u knjižnici Muzeja grada Trogira, a ovom prilikom predstavljamo ga online:

 

Kao što to obično bude slučaj, bilo je skeptičnih... tako u članku objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji 10. kolovoza 1973. godine stoji: "Ipak, postavlja se neizbježno pitanje. Hoće li Trogir moći udovoljiti svim zahtjevima koje postavlja organizacija jedne takve manifestacije? Ima tu mnogo stvari na koje domaćini moraju misliti. Jer trebat će smjestiti sve goste, učesnike, turiste, osigurati normalno nesmetano održavanje programa festivala koje će se izvoditi u obliku dnevne i večernje revije vrhunske mode i drugih popratnih manifestacija itd.  Očito je da velika odgovornost leži na plaćima organizatora, jer "kiksati" na takvoj priredbi znači zatvoriti vrata Trogiru kao domaćinu takvih manifestacija ubuduće." Cijeli članak pročitajte u nastavku:

 

 

A onda je krenulo... proglas je, ako je suditi prema novom novinskom članku itekako urodio plodom:

 

Spomenute "dnevne i večernje revije vrhunske mode i druge popratne manifestacije", prema programu bile su - svaki dan ujutro PARADA MODE I FOTO SHOW na glavnom trgu, a svaku večer MODNI KALEIDOSKOP koji je prikazivao atraktivne modne kreacije međunarodnih kreatora u Kneževom dvoru, loži, palači Ćipiko i na Radovanovom trgu, GALA VEČERNJA PREDSTAVA, a potom NIGHT CLUB "MODEFEST INTERNATIONAL" u kuli Kamerlengo. Uz sve to, svaki dan su se održavale izložbe u Pinakoteci, Muzeju grada Trogira i crkvi sv. Barbare pod zajedničkim nazivom Modni nakit - od folklora do primijenjene umjetnosti:

 

MODEFEST je imao karakter kulturne manifestacije čiji je cilj "prezentiranje modnih kreacija i mode kao estetskog fenomena. Radi toga je Festival mode orjentiran napose na afirmirana i poznata imena modnih umjetnika iz čitavog svijeta. (...) Boje svojih zemalja na Festivalu zastupaju modni umjetnici iz osam država i to Balestra, Brioni, Litrico, San Lorezo (Italija), Bill Gibb, Tom Gilby, Tea Porter (Engleska), Lilian Dreyfus, Paco Rabanne (Francuska), Weallny (SR Njemačka), Anne Brusowitz (Švedska), "Praška modna škola" (ČSSR), Zuhal Yorgancioglu (Turska), Tusinsky (Poljska) i dr. uz najpoznatije jugoslavenske dobitnike modnih priznanja (...) ARENA - Pula, MTČ - Čakovec, IDEAL - Nova Gorica, NOVOTEKS - N. Mesto, SLAVONIJA - Osijek, POBJEDA - Zagreb, INDIP - Lendava.", navedeno je u programu manifestacije.

Nedavno je na POVEZNICI objavljen intervju s Tončijem Vladislavićem, jednim od odgovornih što je MODEFEST Josipa Čurika dobio dodatak INTERNATIONAL: "Kada se 1972. nakon boravka u Milanu vratio u Zagreb s mnogo korisnih iskustava ali i dvojbi, Vladislaviću se ukazala nova zanimljiva prilika. Osnivač Modefesta Josip Čurik pozvao ga je da mu pomogne da na njegovu do tada putujuću ljetnu modnu manifestaciju privuče strane modne kreatore i kuće. I Vladislavić je s nekoliko telefonskih razgovora, prvo s Renatom Balestrom, pa tadašnjim londonskim top-kreatorom Billom Gibbom, a potom i drugim ‘imenima’, uspio dogovoriti ne samo njihov dolazak u Trogir s kolekcijom modela i jednom manekenkom, nego i brojnih modnih novinara i fotografa, što je Modefest pretvorilo u International. Ekipe su ostajale tjedan dana, odsjedale u hotelu Medena, sve je financirao trogirski turistički savez, a u stranim medijima pisalo se ne samo o događanjima, nego i o ljepotama Trogira, jadranske obale, kao i životu u tadašnjoj državi., piše Sonja Braut. 

U intervjuu Vladislavić kaže: “Ondje sam organizirao i simpozij o modi na kojem je sudjelovao i René König, sociolog koji je napisao ‘A La Mode: On the Social Psychology of Fashion’, do tada najbolju knjigu o modi. U Trogir su stigli i slavna modna autorica, ikona stila i velika Lagerfeldova prijateljica Anna Piaggi, kao i fotografi s raznih strana svijeta."

 U okviru intervjua objavljene su i dvije fotografije s prvog Modefest Internationala u Trogiru iz privatne kolekcije Tončija Vladislavića:

Organizirana događanja izazvala su veliku medijsku pozornost, stoga se u hemeroteci Muzeja grada Trogira te novinskim arhivima uistinu može pronaći pregršt novinskih članaka koji izvještavaju o ovom međunarodnom modnom događaju u Trogiru. U nastavku vas očekuje mali izbor:

 

Trogir je očigledno "prošao test" pa je bio domaćin Modefest Internationalu i sljedeće, 1974. godine - od 5. do 10. kolovoza. No o tome - u tekstu i slici - nekom drugom prilikom...

Nadamo se da vam je ovo putovanje kroz vrijeme bilo zanimljivo te da ćete podijeliti ovaj sadržaj s prijateljima na društvenim mrežama! Ukoliko imate fotografija, dokumenata i sjećanja na prvi Modefest International u Trogiru, pozivamo vas da ih podijelite na POVEZNICI.

Izvori:
članci:
arhiv Slobodne Dalmacije
hemeroteka Muzeja grada Trogira

super1.telegram.hr
fotografije: 

 vl. Tonći Vladislavić, preuzeto s super1.telegram.hr
informacije:
proglas građanima, program manifestacije
(knjižnica Muzeja grada Trogira)
Priprema:
Maja Maljković Zelalija

Zavirite u unutrašnjost crkve sv. Duha na 123. obljetnicu njena stradavanja u požaru | TG kalendar

 

 Na trogirskoj rivi, na mjestu na kojem se od 1910. godine nalazi zgrada osnovne škole, nekoć se nalazila crkva sv. Duha. Crkva je izgorjela u požaru koji je buknuo na današnji dan prije 123 godine - 17. kolovoza 1898. godine u 17 sati. Izbio je u zvonarevoj kući te zahvatio crkvu, kuću De Micheli i skladište u kojemu su bili pohranjeni petrolej, ulje i buhač... 

 

"Građani Trogira nemoćno su promatrali kako u vatri nestaju brojne umjetnine, dragocjenosti i pisani dokumenti najbogatije trogirske crkve i istoimene bratovštine. Nemoćni da se suprotstave stihiji, načelnik Općine brzojavom se obraća tada već organiziranojn i dobro opremeljenoj vatrogasnoj česti DVD-a Split i traži njihovu pomoć jer je prijetila opasnost da vatra uništi sve zgrade na obali. Splitska vatrogasna četa ubrzo je stigla, požar je uz velike napore ugašen, a Općina Trogir javno se zahvalila. Obje zgrade potpuno su izgorjele, a s crkvom je izgorio i njezin srednjovjekovni namještaj, slike i stare isprave važne za povijest Trogira..." piše Marin Buble u monografiji Dobrovoljno vatrogasno društvo "Trogir" 1903 - 2013.

Iako smo ranije na društvenim mrežama i blogu spominjali ovaj nesretni događaj (vidi Iznimno zanimljiva i rijetka stara fotografija Trogira), povijesni izvori i arhivi kriju još brojne zanimljive fotografije i informacije o crkvi sv. Duha, uz koju su bila smještena istoimena gradska vrata. 

Najnovije "otkriće" koje je potaknulo pisanje novog nastavka TG kalendara je fotografija unutrašnjosti crkve sv. Duha koja je najvjerojatnije nastala u travnju 1909. godine, prije rušenja. Original se čuva u Arhivu Konzervatorskog odjela u Splitu:

 

 

 Više o crkvi sv. Duha, koji su njeni elementi sačuvani i gdje ih danas možete vidjeti, saznajte u nastavku!

Glavni ulaz u crkvu sv. Duha nalazio se na sjeveru, smješten na istoimenom trgu - Piazza denominata di San Spirito, kako je navedeno u Katastru iz 1830. godine. O kamenom okviru ulaza ukrašenom floralnim motivima koji se danas može vidjeti u Muzeju sakralne umjetnosti te kasetiranoj strehi, njezinom zabatu i škropionici čiji su ulomci izloženi u lapidariju Muzeja grada Trogira, svjedoče i sljedeće arhivske fotografije:

Crhva sv. Duha prije rušenja 1909. godine | Izvor fotografije: Muzej grada Trogira

 

Jeste li znali da se u Muzeju grada Trogira mogu vidjeti ovi kameni ulomci? A da je dio stalnog postava i tunika bratovštine sv. Duha? Ukoliko ih još niste vidjeli uživo, a željeli biste, možete to učiniti već danas! Radno vrijeme je navedeno OVDJE.

 

"Crkva, ustvari preinačena kuća, prislonjena s unutrašnje strane bedema, bila je jednobrodno zdanje. Na crkvi je stajao grb, valjda kao spomen na obitelj koja je poklonila kuću, s prikazom lava koji se propinje, s trima ružama i naznačenim nadnevkom od 2. lipnja 1328. godine (grb je uzidan u dvorištu Komunalne palače).  Ponad crkve, iznad hodnika na gradskim zidinama dizala se zvonara – preslica gotičkih stilskih obilježja, kakva se vidi na arhivskim fotografijama. Poznat je izgled kasnorenesansnoga glavnog portala na sjevernoj strani crkve, na Požarini. Imao je kamenu, kasetiranu strehu (motiv koji se ponavlja na ulazu u samostan sv. Nikole i na vratima samostanske crkve sv. Križa na Čiovu). Okviri su ukrašeni floralnim motivima... 

 

 

... Crkva je 1755. godine, kako je zabilježio Marko Perojević u vizitaciji biskupa Didaka Manole, doživjela radikalnu preinaku. Majstor Ivan Bakiula (Bacchiula), pokojnog Blaža, član bratovštine, neko vrijeme i župan, poduzeo je niz radova, tako je crkva dobila uobičajene barokne polukružne otvore od kojih je jedan, u sredini crkve, otvoren na južnoj strani probijanjem bedema, dozvolom kneza Lazzara Ferra (1753. -1757.).  Prislonjena na bedeme, slično kao i samostanska crkva sv. Nikole, crkva nije imala otvora prema jugu, na strani rive, već više prozora na istočnoj i sjevernoj strani. Kada su se već umanjile bojazni od ratova, probijanjem bedema otvorena su i južna vrata. Bila su sasvim jednostavnog, pravokutnog oblika, a ponad njih smjestio se sunčani sat, kako se vidi na arhivskoj fotografiji.", piše Ivo Babić u  knjizi Trogir Grad i spomenici.

Nadamo se da vam je ovo putovanje kroz vrijeme bilo zanimljivo! HVALA što ćete podijeliti ovaj sadržaj s prijateljima na društvenim mrežama.

Izvori fotografija:
Arhiv Konzervatorskog odjela u Splitu,
Muzej grada Trogira
Literatura:
Babić, Ivo: Trogir Grad i spomenici,
Buble, Marin: Dobrovoljno vatrogasno društvo "Trogir" 1903 - 2013.
Priprema:
Maja Maljković Zelalija

TG kalendar: Roko Slade - Šilović, ljekarnik, publicist, povjesničar i skupljač trogirskih starina rođen je u Trogiru na današnji dan prije 149 godina

 
Roko Slade - Šilović, ljekarnik, publicist, povjesničar i skupljač trogirskih starina rođen je u Trogiru na današnji dan prije 149 godina, 16. kolovoza 1872. godine. 

 

 

Otac mu je bio Mihovil Slade, a majka Vinka, rođena Andrić. Pučku školu završio je u rodnom gradu, a gimnaziju u Kotoru, zahvaljujući stricu Josipu Sladi - Šiloviću, poznatom arhitektu. Četvrti razred gimnazije Roko Slade - Šilović završio je u Splitu. Studij farmacije završava u Grazu. Magistrirao je 1895. godine nakon čega radi kao praktikant u Dubrovniku, Rijeci, Trstu i Splitu. Nakon što nije dobio dozvolu za otvaranje ljekarne u Trogiru, otvara drogeriju koju vodi sve do smrti, 15. travnja 1944. godine.

Niz je članaka i djela koje je napisao Roko Slade - Šilović. Prvi objavljeni članak bio mu je u Narodnom listu 1898. godine, a kasnije piše, među ostalim, za Tršćanski Lloyd, Farmaceutski vijesnik, Novo doba, Jadranski dnevnik, Hrvatski glasnik, Jedinstvo...  Članci su mu objavljivani u časopisima poput Vjesnika Zemaljskog arhiva, Vjesnika za arheologiju i povijest dalmatinsku, Prirode, ... Neki od naslova koje je objavio su: Nekoje crtice iz narodnog gospodarstva u Trogiru (1909.), Herbar Andrije Andrića Trogiranina sa životopisom istoga (1909.), Lov u Trogiru i njegovoj okolini (1917.), a od članaka primjerice Šume u okolici Trogira (Tršćanski Lloyd 1908.), Negdašnje svilogojstvo u Trogiru (Gospodarski vijesnik, 1913.), Ruda asfalta u Svinišću kraj Trogira (Hrvatski glasnik, 1939.), Statut grada Trogira (Narodni list, 1916.), Staro kazalište u Trogiru (Narodna starina, 1924.), Jedan francuski spomenik u Trogiru (Novo doba, 1931.), ...

 

Novo doba, 23. 12. 1931.

 

1920. godine imenovan je povjerenikom Bihaća - Hrvatskog društva za istraživanje domaće povijesti, a zatim i počasnim konzervatorom za Dalmaciju. (Ulomak jednog od njegovih brojnih pisama Frani Buliću objavili smo OVDJE.) Krajem srpnja 1923. godine osnovao je zbirku starina Gradski lapidarij u crkvi sv. Ivana Krstitelja u kojoj je pohranio nekoliko stotina ulomaka prikupljenih u povijesnoj jezgri, a u prosincu 1928. osniva Hrvatsko kulturno društvo za sabiranje i čuvanje starina "Radovan". Bio je član i podržavao je brojna trogirska kulturna društva, primjerice društvo Berislavić, kratko vrijeme bio je zamjenik načelnika Općinskog vijeća na koje mjesto daje ostavku. 1935. godine Roko Slade - Šilović bio je predsjednik odbora za proslavu 100. godišnjice hrvatske himne te je imao čast otkriti spomen ploču na zgradi Gradske vijećnice:

 

ulomak članka, Jadranski dnevnik, 30. 12. 1935.

 

 
Roko Slade - Šilović bio je vrijedan kroničar Trogira, tako je u nasljeđe ostavio rukopis od 11 svezaka u kojima je bilježio događanja u Trogiru od 1898. godine do svoje smrti 1944.!

U spomen na ovog svestranog Trogiranina - ljekarnika, publicista, povjesničara i skupljača trogirskih starina, od 2012. godine trg u blizini njegove rodne kuće nosi ime Trg Roka Slade - Šilovića.

 

 

Izvori: Novo doba, Jadranski dnevnik
Literatura:  D. Radić: Roko Slade Šilović i Mirko Slade Šilović,
u: Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj, 1999.

 

 

 

Razgledajte 28 privlačnih fotografija Trogira i okolice koje će vas odmah teleportirati u prošlost!

 

 Trogir s okolicom, preklopni vodič s fotografijama koji se čuva u knjižnici Muzeja grada Trogira i koji donosimo u nastavku, odvest će vas u Medenu - mali šumski raj, malo mjestance Seget Donji okružen vinogradima i voćnjacima, Okruk Gornji, u saldunski zaljev u kojemu je uređen i suvremeno opremljen kamp Rožac, jednu ribarevu kućicu, Marinu, među borove u kamp "Lokvice", na plažu odmarališta "Đuro Đaković" i u netaknuta područja trogirskog primorja koja privlače goste svojim skrovitim ljepotama...

 

 

 

"Na malom otočiću smjestio se starodrevni Trogir, grad - muzej i kamena ljepotica. Njegovi kulturno-historijski spomenici poznati su u svijetu. Danas je on turistički grad koji može pružiti ugodan fizički i duševni boravak u hotelima, motelu, kampovima, odmaralištu i kućnoj radinosti. Gostoljubivost stanovnika nadaleko je poznata."

 

"Okolica Trogira je sama romantika. Slikovitost detalja ambjenata i pejzaža susreću se svuda: odmor brodova u Arbaniji, tišina dominikanskog klaustra sa zdencem u samostanu sv. Križa u Arbaniji, ptičji pogled na Drvenik Veli i njegovo morsko jezero, tipični detalji obale i seoskog zvonika te historijski pitoreskni mlinovi u jedinstvenom prirodnom ambijentu močvare i mora.
Čitavo područje Drvenika Velog i Malog idealno je za podvodni ribolov, ribolov, jedrenje i izlete."

 

 

 Ali to nije sve! Ovaj je vodič bio inspiracija i za najnovije objave na instagram feedu Muzeja grada Trogira u kojima je prikazano i nekoliko originalnih fotografija iz muzejskog arhiva objavljenih u ovom vodiču! Pogledajte ih na @trogirmuseum!

Ne zaboravite pratiti sadržaj i na facebook stranicama Trogir Time Travel i Muzej grada Trogira te podijeliti ovaj sadržaj s prijateljima na društvenim mrežama...