Prigodno, u povodu Međunarodnog dana žena, donosimo nekoliko crtica iz slabo istražene, ali jako zanimljive "ženske" povijesti Trogira od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Bilješke o humanitarkama, posjednicama, trgovkinjama, obrtnicama, tkalicama, pekaricama, krojačicama, pa čak i vlasnici mogućeg prvog "rent a cara" u Trogiru, čekaju vas u nastavku...
BILJEŠKA 1.
NARODNA ŽENSKA ZADRUGA
Narodnu žensku zadrugu u Trogiru, svojevsrnu nasljednicu Odbora narodnih
žena (značajnog po brojnim humanitarnim akcijama krajem Prvog svjetskog
rata) osnovale su 103 članice na Osnivačkoj skupštini održanoj 23.
veljače 1919. godine. Na toj je skupštini za predsjednicu izabrana Dinka
Lušić, potpredsjednicu Karmela Petrić, tajnicu Ana Babarović, blagajnicu
Anka Rubignoni, u Upravni odbor su izabrane Tonka Nekić, Valerija Petrić,
Mila Tironi, Marija Antičić, Perina Hrabar, Karmela Kalebota, Marija
Novak, Kina Rožić i Marija Sentinella, dok su u Nadzorni odbor izabrane
Slavka Baranović, Anka Madirazza i Marija Štuk. Društvo je i prije
svečane skupštine djelovalo humanitarno, a na skupštini je najavljen i
svečani ples humanitarnog karaktera u Općinskoj dvorani. O aktivnostima
Narodne ženske zadruge u Trogiru često izvještava Novo doba.
 |
Novo doba, 27. 2. 1919.
|
BILJEŠKA 2.
ŽENE ČLANICE CASINA
Jedine članice Casina, kulturnog sastajališta Trogirana u 19. stoljeću,
bile su Ivanica Burić (inače jedina žena navedena kao vlasnica lože u trogirskom
kazalištu!) u čijoj se kući nalazio Casino i Julija Laurić, pišu Fani Celio Cega u članku Kako su
živjele trogirske žene tijekom preporodnih previranja te Danica Božić Bužančić u članku Prilog poznavanju privatnog i društvenog života Trogira u drugoj polovici 19. stoljeća.
BILJEŠKA 3.
TROGIRSKE OBRTNICE I TRGOVKINJE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
Žene trgovkinje i obrtnice u Trogiru između dva svjestka rata među
popisom obrtnika u Trogiru donosi Marijan Čipćić u knjizi Trogir između
svjetskih ratova.
Ignacija Tironi, Marija Uljević, Marija Torba,
Lucija Ferrari, Marija Bettiza i Danka Čarija imale su registrirane
trgovine prodaje jestiva, Ignacija od 1902., Lucija od 1903., Marija
Torba od 1911., Marija Bettiza od 1918., Marija Uljević od 1931., a a
Danka Čarija od 25. 10. 1929. Trgovine mješovitom robom imale su Luce
Čarija, od 1932., Ivanica Zanne također od 1932., dok Anka Taslak svoju
prodaju na sjevernim gradskim vratima pokreće 26. 10. 1931. Jozica Sasso
bavila se kupoprodajom mješovite robe od veljače 1922. U Segetu je
prodaju mješovite robe 1928. godine registrirala Domina Ševo.
Trgovine
domaćih proizvoda, voća i povrća imale su Maja Hrabar (Kupoprodaja
domaćih proizvoda, prodaja kožnih opanaka od prosinca 1932.), Marija
Karanušić (Prodaja bajama, buhača, živat i vina, od 1914.), Mara Kandija
(Prodaja poljskih proizvoda, buhača, smokava, najama i ulja, od svibnja
1923.), Ana Ilak imala je prijavljenu prodaju voća i delikatesa od
lipnja 1931., a Matija Buble prodaju hrane, brašna, ulja, kruha,
sitnarije, kupoprodaju bajama i buhača, od 1922. Spomenuta Lucija
Ferarri registrirala je prodaju kruha 1912. godine. Među vlasnicima
trgovačkih radnji u kojima su se prodavale rukotvorine i sitnarija
pronalazimo sljedeće vlasnice: Ivanicu Slade (od 1921.) i Mariju
Madirazza (1929.) koje su imale prodaju rukotvorina te Klaru Rožić koja
je imala registriranu prodaju zemaljskih predmeta i sitnarije od
studenog 1931.
Anka Mašić u veljači 1923. registrirala je prodaju
opanaka i kože, djelatnost kojom se na trgu od 1921. bavila Luca Russo
Pezzi.
Anka Rubinjoni u listopadu 1925. registrira prodaju željeza,
boje, staklarije i sitnarije, a Luca Pavić u Vinišću prodaju ugljena,
drva, sapuna, žigica, voća i sitnarije, od travnja 1930. Jednu od
svakako najinetersantnijih djelatnosti "Unajmljivnje automobila iz
garaže" 17. veljače 1932. iz svoje vlastite kuće u Troguru pokrenula je
Nikolina Marović, o čemu smo ranije pisali OVDJE.
Trogirske
pekarice između dva rata bile su Mićelina Šantić, Ivanica Zanne, Marija
Bakica, Ivanica Košćina, Lucija Višić, Danka Kandija, Lucija Ferarri,
Antica Zanne, Marija Bettiza, Antica Klarić, Vjekoslava Strize, Danka
Miše na Čiovu te Viktoria Pavković u Segetu.
Krojačica Jelka Madirazza ima prijavljen obrt od 18. 10. 1930., a Dragica Novak od 27. 2. 1932. godine.
BILJEŠKA 4.
PRVA TROGIRSKA HOTELIJERKA?
Jedan od prvih hotela, ujedno i restoran u gradu posjedovala je Jelka Barada 1908. godine, a sobe za noćenje imala je i gostionica Sognara, u vlasništvu Ivanice Ćudine i supruga joj Ante.
BILJEŠKA 5.
HRABRO DVOSTRUKO PREZIME
Neuobičajenu "stvar" napravila je Katarina Garagnin. Naime, kći Ivana Luke Garagnina mlađeg nakon udaje za Antonia Fanfognu 1840. godine ostavila je i svoje djevojačko prezime nakon udaje te tako postala Katarina Garagnin - Fanfogna, dok su njihova djeca nosila prezime (de) Fanfogna - Garagnin.
BILJEŠKA 6.
TROGIRSKE TKALICE
U
Etnografskoj zbirci Muzeja grada Trogira,
pod naslovom
Trogirska zagora i ostala - lećivička, čuva se
dokumentacija koja među ostalim sadržava korespodenciju Vinke Bulić i
drugih aktivistica sa župnicima, učiteljima, glavarima sela i dr. iz
30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća. Osim novinskih članaka s tematikom
sela, tu se nalazi jedna zanimljiva bilježnica s naslovom
"Opis
doživljaja jedne tkalje u najsiromašnijim selima Trogirske zagore" koju
je, kao dnevnik pisala
File Prodan, aktivistica
Hrvatske žene, ženske
organizacije HSS-a, u Dalmaciji.
O trogirskim
tkalicama piše Goranka Tomaš u katalogu izložbe "Dva -
tri kluka i jena žica" u izdanju Muzeja grada Trogira, a Ivan Pažanin u članku Trogirska zagora u
dnevniku jedne tkalje (Vartal 1-2/2014.-1-2/2015), vezano za tkanje u Trogiru donosi prijepis Filnog dnevnika te imenuje poznate trogirske
obrtnice iz ovog područja: 1898. Marija Dražančić, žena Fabijana
Stipčića, 1901. Vicenza Buble, 1902. Antica Bilić Cimić, tkalica, 1917.
Marija Tironi ud. pok. Ivana Kandija, tkalica u Trogiru, Kata Perić
Raspada, 1918. Vice Brešan žena Blaža Lovrića i njezina kći Marija. Pred
Drugi svjetski rat na otoku Drveniku djelovale su tri tkalje - Zovana
Kvarantan, r. Ciciliani, Zorka Kustura i Marija Vulas.
 |
Gore: Vinka Bulić, nn, nn; dolje: Jela Alajbeg i Božica Vajić, prve dvije seljakinje izučene tkanju u Trogiru, 1937.. Izvor fotografije: Hrvatski državni arhiv
|
BILJEŠKA 7.
TROGIR(AN)KE U UMJETNOSTI, ZNANOSTI, KULTURI I MEDIJIMA
Pridodajmo ovim kratkim natuknicama i bilješku o znamenitim trogirskim ženama u raznim poljima umjetnosti, znanosti, kutlure i medija, rođenima do 1950 godine.
Trogirske slikarice koje spominje Aleksandra Bilić Petričević u katalogu izložbe "Trogirski slikarski krug u prvoj polovici 20. stoljeće" su Antonietta de Fanfogna - Gargnin (1894. - 1967.), Cata Dujšin Ribar (1897. - 1994) i Nikica Strojan (r. Vulas, 1920. - 2002.). Glumice rođene u Trogiru - Nevenka Filipović (lutkarica, glumica, 1932. - 2007.) i Jelena Gruić (r. 1933) spomenute su u e-publikacji Kamera (atr)Akcija! autorice Maje Maljković Zelalije, kao i spisateljica i televizijska urednica Palma Katalinić (1927 - 2013). Svjetski poznata dizajnerica Mila Schön (1916. - 2008.) te pjevačica, mezosopranistica Marija Gattin (1902 - 1991) bile su teme u rubrici TG kalendar.
Nadamo se da su vas ove kratke bilješke potaknule na razmišljanje o
zanimljivim, poznatim i nepoznatim ženama iz trogirske povijesti te da ćemo zahvaljujući
upravo vama - čitateljicama i čitateljima - u komentarima na našoj facebook stranici dopuniti žensku povijest Trogira novim informacijama. Prepuštamo vam tipkovnicu i želimo sretan Dan žena!
