petak, 25. ožujka 2022.

Što je Hermann Wendel fotodokumentirao u Trogiru prije 100 godina?

 

Hermann Wendel (1884 - 1936), njemački političar, povjesničar, novinar i pisac istraživao je područje Balkana te objavljivao povijesno-politička i etnografska djela o južnim Slavenima. U njegovom opusu pronašli smo knjigu Kreuz und quer durch den slawischen Süden objavljenu 1922. godine u Frankfurtu na Majni, a unutar nje dvije živopisne fotografije s trogirskih ulica!

 

Wendel je bio toliko očaran radnom atmosferom koju su stvorile žene koje tuku bajame na sjevernoj strani grada da ju je, osim tekstom, prikazao i na fotografiji:

 


Osim toga, zabilježio je i sunčani prizor s južne strane u kojem su prikaz male lože i gradskih vrata obogatili znatiželjni Trogirani promatrajući ovog putnika kako ih fotodokumetira:

 

 

 

Izvor: Herman Wendell: Kreuz und quer durch 
den slawischen Süden, Frankfurt, 1922.
Pripremila: Maja Maljković Zelalija
 
 
 

 

ponedjeljak, 7. ožujka 2022.

Donosimo crtice iz ženske povijesti Trogira! Dopišite i vi koju!


Prigodno, u povodu Međunarodnog dana žena, donosimo nekoliko crtica iz slabo istražene, ali jako zanimljive "ženske" povijesti Trogira od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Bilješke o humanitarkama, posjednicama, trgovkinjama, obrtnicama, tkalicama, pekaricama, krojačicama, pa čak i vlasnici mogućeg prvog "rent a cara" u Trogiru, čekaju vas u nastavku...





BILJEŠKA 1.

NARODNA ŽENSKA ZADRUGA

Narodnu žensku zadrugu u Trogiru, svojevsrnu nasljednicu Odbora narodnih žena (značajnog po brojnim humanitarnim akcijama krajem Prvog svjetskog rata) osnovale su 103 članice na Osnivačkoj skupštini održanoj 23. veljače 1919. godine. Na toj je skupštini za predsjednicu izabrana Dinka Lušić, potpredsjednicu Karmela Petrić, tajnicu Ana Babarović, blagajnicu Anka Rubignoni, u Upravni odbor su izabrane Tonka Nekić, Valerija Petrić, Mila Tironi, Marija Antičić, Perina Hrabar, Karmela Kalebota, Marija Novak, Kina Rožić i Marija Sentinella, dok su u Nadzorni odbor izabrane Slavka Baranović, Anka Madirazza i Marija Štuk. Društvo je i prije svečane skupštine djelovalo humanitarno, a na skupštini je najavljen i svečani ples humanitarnog karaktera u Općinskoj dvorani. O aktivnostima Narodne ženske zadruge u Trogiru često izvještava Novo doba.

 

Novo doba, 27. 2. 1919.

 

 

BILJEŠKA 2.

ŽENE ČLANICE CASINA

Jedine članice Casina, kulturnog sastajališta Trogirana u 19. stoljeću, bile su Ivanica Burić (inače jedina žena navedena kao vlasnica lože u trogirskom kazalištu!) u čijoj se kući nalazio Casino i Julija Laurić, pišu Fani Celio Cega u članku Kako su živjele trogirske žene tijekom preporodnih previranja te Danica Božić Bužančić u članku Prilog poznavanju privatnog i društvenog života Trogira u drugoj polovici 19. stoljeća.

 

 

BILJEŠKA 3.

TROGIRSKE OBRTNICE I TRGOVKINJE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA


Žene trgovkinje i obrtnice u Trogiru između dva svjestka rata među popisom obrtnika u Trogiru donosi Marijan Čipćić u knjizi Trogir između svjetskih ratova.
Ignacija Tironi, Marija Uljević, Marija Torba, Lucija Ferrari, Marija Bettiza i Danka Čarija imale su registrirane trgovine prodaje jestiva, Ignacija od 1902., Lucija od 1903., Marija Torba od 1911., Marija Bettiza od 1918., Marija Uljević od 1931., a  a Danka Čarija od 25. 10. 1929. Trgovine mješovitom robom imale su  Luce Čarija, od 1932., Ivanica Zanne također od 1932., dok Anka Taslak svoju prodaju na sjevernim gradskim vratima pokreće 26. 10. 1931. Jozica Sasso bavila se kupoprodajom mješovite robe od veljače 1922. U Segetu je prodaju mješovite robe 1928. godine registrirala Domina Ševo


Trgovine domaćih proizvoda, voća i povrća imale su Maja Hrabar (Kupoprodaja domaćih proizvoda, prodaja kožnih opanaka od prosinca 1932.), Marija Karanušić (Prodaja bajama, buhača, živat i vina, od 1914.), Mara Kandija (Prodaja poljskih proizvoda, buhača, smokava, najama i ulja, od svibnja 1923.), Ana Ilak imala je prijavljenu prodaju voća i delikatesa od lipnja 1931., a Matija Buble prodaju hrane, brašna, ulja, kruha, sitnarije, kupoprodaju bajama i buhača, od 1922. Spomenuta Lucija Ferarri registrirala je prodaju kruha 1912. godine. Među vlasnicima trgovačkih radnji u kojima su se prodavale rukotvorine i sitnarija pronalazimo sljedeće vlasnice: Ivanicu Slade (od 1921.) i Mariju Madirazza (1929.) koje su imale prodaju rukotvorina te Klaru Rožić koja je imala registriranu prodaju zemaljskih predmeta i sitnarije od studenog 1931.


Anka Mašić u veljači 1923. registrirala je prodaju opanaka i kože, djelatnost kojom se na trgu od 1921. bavila Luca Russo Pezzi.
Anka Rubinjoni u listopadu 1925. registrira prodaju željeza, boje, staklarije i sitnarije, a Luca Pavić u Vinišću prodaju ugljena, drva, sapuna, žigica, voća i sitnarije, od travnja 1930. Jednu od svakako najinetersantnijih djelatnosti "Unajmljivnje automobila iz garaže" 17. veljače 1932. iz svoje vlastite kuće u Troguru pokrenula je Nikolina Marović, o čemu smo ranije pisali OVDJE.
 

Trogirske pekarice između dva rata bile su Mićelina Šantić, Ivanica Zanne, Marija Bakica, Ivanica Košćina, Lucija Višić, Danka Kandija, Lucija Ferarri, Antica Zanne, Marija Bettiza, Antica Klarić, Vjekoslava Strize, Danka Miše na Čiovu te Viktoria Pavković u Segetu.
Krojačica Jelka Madirazza ima prijavljen obrt od 18. 10. 1930., a Dragica Novak od 27. 2. 1932. godine.



BILJEŠKA 4.

PRVA TROGIRSKA HOTELIJERKA?

Jedan od prvih hotela, ujedno i restoran u gradu posjedovala je Jelka Barada 1908. godine, a sobe za noćenje imala je i gostionica Sognara, u vlasništvu Ivanice Ćudine i supruga joj Ante.


BILJEŠKA 5.

HRABRO DVOSTRUKO PREZIME

Neuobičajenu "stvar" napravila je Katarina Garagnin. Naime, kći Ivana Luke Garagnina mlađeg nakon udaje za Antonia Fanfognu 1840. godine ostavila je i svoje djevojačko prezime nakon udaje te tako postala Katarina Garagnin - Fanfogna, dok su njihova djeca nosila prezime (de) Fanfogna - Garagnin.


BILJEŠKA 6.

TROGIRSKE TKALICE

U Etnografskoj zbirci Muzeja grada Trogira, pod naslovom Trogirska zagora i ostala - lećivička, čuva se dokumentacija koja među ostalim sadržava korespodenciju Vinke Bulić  i drugih aktivistica sa župnicima, učiteljima, glavarima sela i dr. iz 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća. Osim novinskih članaka s tematikom sela, tu se nalazi jedna zanimljiva bilježnica s naslovom "Opis doživljaja jedne tkalje u najsiromašnijim selima Trogirske zagore" koju je, kao dnevnik pisala File Prodan, aktivistica Hrvatske žene, ženske organizacije HSS-a, u Dalmaciji. 

O trogirskim tkalicama piše Goranka Tomaš u katalogu izložbe "Dva - tri kluka i jena žica" u izdanju Muzeja grada Trogira, a Ivan Pažanin u članku Trogirska zagora u dnevniku jedne tkalje (Vartal 1-2/2014.-1-2/2015), vezano za tkanje u Trogiru donosi prijepis Filnog dnevnika te imenuje poznate trogirske obrtnice iz ovog područja: 1898. Marija Dražančić, žena Fabijana Stipčića, 1901. Vicenza Buble, 1902. Antica Bilić Cimić, tkalica, 1917. Marija Tironi ud. pok. Ivana Kandija, tkalica u Trogiru, Kata Perić Raspada, 1918. Vice Brešan žena Blaža Lovrića i njezina kći Marija. Pred Drugi svjetski rat na otoku Drveniku djelovale su tri tkalje - Zovana Kvarantan, r. Ciciliani, Zorka Kustura i Marija Vulas.

 

Gore: Vinka Bulić, nn, nn; dolje: Jela Alajbeg i Božica Vajić, prve dvije seljakinje izučene tkanju u Trogiru, 1937..  Izvor fotografije: Hrvatski državni arhiv

 

BILJEŠKA 7.

TROGIR(AN)KE U UMJETNOSTI, ZNANOSTI, KULTURI I MEDIJIMA


Pridodajmo ovim kratkim natuknicama i bilješku o znamenitim trogirskim ženama u raznim poljima umjetnosti, znanosti, kutlure i medija, rođenima do 1950 godine. 

Trogirske slikarice koje spominje Aleksandra Bilić Petričević u katalogu izložbe "Trogirski slikarski krug u prvoj polovici 20. stoljeće" su Antonietta de Fanfogna - Gargnin (1894. - 1967.), Cata Dujšin Ribar (1897. - 1994) i Nikica Strojan (r. Vulas, 1920. - 2002.). Glumice rođene u Trogiru - Nevenka Filipović (lutkarica, glumica, 1932. - 2007.) i  Jelena Gruić (r. 1933) spomenute su u e-publikacji Kamera (atr)Akcija! autorice Maje Maljković Zelalije, kao i spisateljica i televizijska urednica Palma Katalinić (1927 - 2013). Svjetski poznata dizajnerica Mila Schön (1916. - 2008.) te pjevačica, mezosopranistica Marija Gattin (1902 - 1991) bile su teme u rubrici TG kalendar.

 


Nadamo se da su vas ove kratke bilješke potaknule na razmišljanje o zanimljivim, poznatim i nepoznatim ženama iz trogirske povijesti te da ćemo zahvaljujući upravo vama - čitateljicama i čitateljima - u komentarima na našoj facebook stranici dopuniti žensku povijest Trogira novim informacijama. Prepuštamo vam tipkovnicu i želimo sretan Dan žena!




utorak, 1. ožujka 2022.

Din! Don! Čuje se manjarole zvon!

 




Gotovo je već tradicija da se na Trogir Time Travelu objavi Zgodan i prigodan sadržaj na pokladni utorak. Ove godine malo ćemo se bolje upoznati s pojmovima "manjarola" i "tridue", odnosno "tridni", i to uz pomoć preslika teksta Franje Zubaka objavljenog u časopisu Jasna zraka 1980. godine u rubrici "Iz trogirske prošlosti":

 





Svakako biste se trebali prisjetiti i ranijih maškaranih objava:


4 fotografije trogirske maškarade | Zgodno i prigodno (prije nego zazvoni manjarola...) 


Jedna, ali veoma vrijedna fotografija kao doprinos trogirskoj maškaranoj povijesti 


Mali muzej maškara | Foto-putovanje kroz trogirske maškarane plesove i povorke 


Kome žvono žvoni?