24 novinske fotografije Trogira 1994. - 1997. | dio 2.

 U nastavku putovanja u trogirske 90-e zaustavit ćemo se na 24 vremenske točke. Tura započinje u siječnju 1994. na peškariji, a njeno "veliko finale" je vijest iz prosinca 1997. kada je povijesna jezgra Trogira uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Težaci, njihovi kari i konji na cesti, dupkom pun trg na fešti od maškara, ribari i mriže na rivi, procesija za Gospon od Karmela... tek su neki od ovjekovječenih prizora života grada u ovom djeliću njegova vremena tijekom kojeg je u grad sletjela Golubica, s tijela spomenika Trogirski sinovi "odletjela" glava, zasvijetlilo je svjetlo s novih ferala, izgovoren je prvi "Halo" s trogirske rive...

Fotografije koje donosimo u nastavku poredane su kronološki prema datumu objave u Slobodnoj Dalmaciji i Večernjem listu a njihovi su autori J. Babić, T. Bekavac, M. Biljak, J. Brešan, M. Mornar, T. Bekavac i Z. Kolumbić:

 

5. 1. 1994., Slobodna Dalmacija, U Trogiru ribe u obilju, J. Brešan

6. 1. 1994., Slobodna Dalmacija, Čitaonica u staji, J. Brešan

22. 1. 1994., Slobodna Dalmacija Novi krov kapele sv. Ivana Trogirskoga, J. Brešan

12. 5. 1994., Večernji list, Bogata trogirska tržnica, M. Mornar

7. 6. 1994., Večernji list, Mladi pod Kamerlengom, T. Bekavac

18. 7. 1994., Slobodna Dalmacija, Procesija s kipom Gospe Karmelske prošla je trogirskim ulicama, J. Brešan

6. 9. 1994., Viseći vinograd Ive Buličića Garausa, J. Brešan

19. 10. 1994., Večernji list, Karoca gre - prva, M. Mornar

19. 12. 1994., Večernji list, Golubica sletjela u Trogir, Z. Kolumbić

28. 2. 1995., Slobodna Dalmacija, Maškarana fešta, J. Brešan

11. 4. 1995., Slobodna Dalmacija, Miniran spomenik Trogirski sinovi posvećen palima u Drugom svjetskom ratu, J. Babić

6. 6. 1995., Slobodna Dalmacija, Reklame narušavaju izgled staroga dijela Trogira

20. 2. 1996., Slobodna Dalmacija, Fešta maškara u Trogiru, J. Brešan

17. 4. 1996., Slobodna Dalmacija, Novi ferali, J. Brešan

3. 7. 1996., Slobodna Dalmacija, Baby formula, J. Brešan

31. 7. 1996., Slobodna Dalmacija, Jutro na rivi, J. Brešan

9. 10. 1996., Slobodna Dalmacija, Sve rjeđi trogirski prizori - Kar barba Osiba, J. Brešan

14. 10. 1996., Slobodna Dalmacija, Dani kruha, J. Brešan

24. 1. 1997., Slobodna Dalmacija, Živost ribarnice, J. Brešan

25. 1. 1997., Slobodna Dalmacija, Čiovska obala, J. Brešan

29. 1. 1997., Slobodna Dalmacija, Obnova obale u blizini bivše samoposluge Dalma, J. Brešan

11. 2. 1997., Slobodna Dalmacija, Maškarana povorka, J. Brešan

16. 8. 1997., Slobodna Dalmacija, Halo s rive, J. Brešan

6. 12. 1997., Slobodna Dalmacija, Trogir uvršten na popis svjeske baštine, Matko Biljak

 

U sljedećem nastavku, krstareći zbirkom novinskih članaka Muzeja grada Trogira, otputovat ćemo u 1998. i 1999.! Do tada - prisjetite se početka 90-ih OVDJE, javite nam svoje uspomene koje čuvate iz razdoblja od 1994. do 1997. ili pak samo dojmove na sadržaj koji ste upravo pogledali. Veselimo se svakom vašem komentaru na Facebook stranici Trogir Time Travel!

Din! Don! Čuje se manjarole zvon!

 

Gotovo je već tradicija da se na Trogir Time Travelu objavi Zgodan i prigodan sadržaj na pokladni utorak. Ove godine malo ćemo se bolje upoznati s pojmovima "manjarola" i "tridue", odnosno "tridni", i to uz pomoć preslika teksta Franje Zubaka objavljenog u časopisu Jasna zraka 1980. godine u rubrici "Iz trogirske prošlosti":

 

Svakako biste se trebali prisjetiti i ranijih maškaranih objava:

4 fotografije trogirske maškarade | Zgodno i prigodno (prije nego zazvoni manjarola...) 

Jedna, ali veoma vrijedna fotografija kao doprinos trogirskoj maškaranoj povijesti 

Mali muzej maškara | Foto-putovanje kroz trogirske maškarane plesove i povorke 

Kome žvono žvoni?
 

 

 

 

4 fotografije trogirske maškarade | Zgodno i prigodno (prije nego zazvoni manjarola...)

 

 

 Zgodno i prigodno rubrika je na našem Trogir Time Travelu kroz koju obilježavamo brojne svjetske, međunarodne dane, blagdane i praznike - od Valentinova, Svjetskog dana voda, Dana meteorologije, Velikog tjedna i Uskrsa, Svjetskog dana slobode medija, Primišćenja, sv. Ante, Gospe od Karmela, sv. Ivana Trogirskoga do Adventa, Božića i Nove godine, ali i mnogo više...

   Dugi niz godina bavimo se i danima karnevala u Trogiru, a ove smo godine na sam pokladni utorak pripremili 4 zanimljive fotografije - presnimke iz albuma obitelji Karli koje detaljnije možete vidjeti na @trogirmuseum. Sam je prikaz popraćen malim maškaranim rječnikom - pojmovi su preuzeti iz Rječnika i gramatike trogirskoga cakavskog govora Duška Geića iz 2015. godine.

Nadamo se da vam je interesantno vidjeti fotodokumentiran veliki interes Trogirana za maškaradu na glavnom trgu kao i maškarane glazbare ovjekovječene na ovim zanimljivim fotografijama. Imate li vi stari(ji)h fotografija trogirskih maśkara/krnjevala/jute? Podijelite ih s nama! Čekamo vas na poveznici!

 

Prisjetite se maškaranih objava iz arhive:

 Kome žvono žvoni?

 Mali muzej maškara | Foto-putovanje kroz trogirske maškarane plesove i povorke

  Jedna, ali veoma vrijedna fotografija kao doprinos trogirskoj maškaranoj povijesti

Jedna, ali veoma vrijedna fotografija kao doprinos trogirskoj maškaranoj povijesti

Prije par godina izuzetno popularan blog post bio je  

Mali muzej maškara | Foto-putovanje kroz trogirske maškarane plesove i povorke.

Ovom prilikom, a s obzirom na vrijeme karnevala i maškara u kojemu se nalazimo, 

objavljujemo jednu izuzetno zanimljivu fotografiju trogirskih maškara u vlasništvu obitelji Karli. 

Sjajan dokument vremena prve polovice 20. stoljeća koji doprinosi običajnoj povijesti grada i nadogradnji teme trogirskih maškara, slažete se?

Ma jesu se maškarali! Jeste koga pripoznali?

A ´ko zna ´oćete li koga pripoznat´ sutra, 22. 2. 2020. na malim maškarama u 10:00 sati i u nedilju, 23. 2. na Trogirskom karnevalu u 15:00 sati?

Otiđite i provjerite! :)

Ukoliko biste željeli doprinijeti ovoj ili nekoj drugoj trogirskoj temi digitalnim preslikama iz vlastitih obiteljskih albuma, rado ćemo ih vidjeti! Ukoliko sami niste u mogućnosti možemo ih presnimiti za vas i ako želite - podijeliti vaše blago na Trogir Time Travelu kako bismo mu se svi zajedno mogli diviti! Slobodno nam se javite na mail muzej.grada.trogira@gmail.com ili porukom na facebook stranicama Trogir Time Travel, odnosno Muzej grada Trogira.

Možda bi to želio netko od vaših prijatelja?

Potaknite ih dijeljenjem ovog posta na društvenim mrežama...

Kome žvono žvoni?

Već i vrapci na grani znaju zašto zvoni Pajtunovo zvono, no ukoliko ne znate, ponovit ćemo još jednom, ovaj put onako kako je zapisano. U povodu današnjeg pokladnog utorka donosimo prijepis legende "TRIDNI", poznate i pod naslovom "TRI SESTRE" koju je zabilježio Ante Ivačić. Naravno da to nije sve... Prijepis  donosimo popraćen ulomcima iz prekrasnog stripa inspiriranog ovom legendom, koji su pod vodstvom nastavnice hrvatskog jezika Katice Belas i nastavnice likovne kulture Jasminke Slade 1996. godine izradili  tada osmaši i osmašice Osnovne škole Majstora Radovana - Jelena Buble, Mariana Bucat, Nenad Matijaš i Ana Stipčić.

Na balaturi svoje kuće u Pašikama sjedila je stara Roka i pripovijedala djevojčicama iz susjednih kuća priču o trodnevnom zvonjenju u pretposljednjoj sedmici karnevala. Djevojčice su pozorno slušale pričanje starice udišući miris kanele i geranija, što su u zemljanim loncima kitili balaturu.

"Onda su bila, djeco moja, vremena puna straha božjega i stida ljudskoga. Svaki bi se grijeh teško okajao. To se dogodilo i Pajtunovima. Njihova je kuća bila na glasu zbog bogatstva i imena. U tom domu bile su tri mlađahne sestre, jedna ljepša od druge.

ulomak naslovnice stripa "Tri sestre", ilustracija: Nenad Matijaš i Ana Stipčić

U velikoj dvorani njihove palače davale su se često gozbe i zabave. Za vrijeme karnevala tu su bili najsjajniji plesovi. I sami su guverneri i generali često prisustvovali i plesali. Tako je jednog posljednjeg dana karnevala veliki ples privukao sve što je bilo odličnijeg u gradu u njihove dvore. Tri su sestre ljepotice neprekidno plesale skrivajući lice crnim maskama. Nikada se prije toga nije dogodilo u Trogiru da se je koji ples produljio preko ponoći u Čistu srijedu. Ali te noći đavoli im ne dali mira i sestre su osamljene plesale i nakon što je zvono označilo svršetak karnevala.

Svijet, koji je prolazio obalom vidio je kako na krovu njihove kuće između biskupije i koludričkog tornja plešu vragovi s plamenovima na glavi i ulaze kroz prozore u dvoranu. Pripovijedali su oni, koji su bili na plesu, da su se za dugo vremena bili skamenili od pustog straha kad su vidjeli kako vragovi ulaze. Lijepe su Pajtunovice pobjegle u svoje odaje. Ali na veliko njihovo čudo i žalost, nijedna od njih nije mogla skinuti masku s lica. U to i gosti i vragovi odmagliše iz kuće. Iz Pajtunovih odaja čuo se plač i zapomaganje. Ukućani palili su tamjan, molili, zavjetovali se, ali sve je bilo uzaludno. Cijelu srijedu i četvrtak ujutro dolazili kod njih znanci i prijatelji, ali nitko nije mogao naći lijeka. Maske su bile tako čvrsto priljubljene te se činilo da su srasle s njihovim licem.

iz stripa "Tri sestre", ilustracija: Nenad Matijaš i Ana Stipčić, tekst: Jelena Buble i Mariana Bucat

Poslijepodne pošle su sve tri u katedralu, da se pomole i ispovjede. Sam je biskup obavio sveti čin. Iza toga čitao je biskup razne starinske molitve protiv đavolske sile i netom ih je poškropio blagoslovljenom vodom, pale su maske s njihova lica. Veliko veselje nastade među narodom u crkvi, u cijelom gradu i u Pajtunovom domu. Narod je slavio moć molitve nad sotonom. Od toga vremena u zadnjoj sedmici karnevala zvoni večernje veliko zvono, da nas sjeti kako taština i užitak mogu naškoditi duši i tijelu.

iz stripa "Tri sestre", ilustracija: Nenad Matijaš i Ana Stipčić, tekst: Jelena Buble i Mariana Bucat

Jedne su djevojčice ostale zamišljene, a druge se smiješile otkinuvši nekoliko geranija i listova kanele, uz nestašno gurkanje, išle su žurno niz stepenice, e da prije ispričaju ostalim prijateljicama priču o tridnevskom zvonjenju.

Izvori: A. Ivačić: Trogirske legende: Tridni;

D. Geić: Rječnik i gramatika Trogirskoga cakavskoga govora;

J. Buble, M. Bucat: Tri sestre, strip O. š. Majstora Radovana;

Papataz Rašpe - prvi trogirski foji o maskar

Pripremila: Maja Maljković Zelalija

Više o legendi i karnevalskim običajima u Trogiru pročitajte u jako zanimljivom članku Damira Šarca objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom "Prokletstvo Pajtunovih: Te noći đavli im nisu dali mira,  lijepim sestrama maske su srasle s licem i nastala je prava drama...: donosimo legendu o bogatoj plemićkoj obitelji iz 18. stoljeća koja je isčeznula iz Trogira" u kojem autor razgovara s prof. dr. Ivom Babićem i dr. sc. Fani Celio Cega.

Ispričajte i vi svojim prijateljima i prijateljicama

ovu trogirsku legendu dijeljenjem ovog posta na

društvenim mrežama:

Mali muzej maškara | Foto-putovanje kroz trogirske maškarane plesove i povorke

Od krabuljnih plesova preko plesova u Radovana, maškaranih povorki, Papataza Rašpe, početka 21. stoljeća pa do sljedeće nedjelje... Otputujmo slikom kroz vrijeme u vrime od trogirskih maškara! Bit će tu svega - iskakanja iz paštete, Moulin guza, trogirskih škapulatora, putnika za Goli otok, ... najbolje da pogledate sami (i, ukoliko imate starijih fotografija s trogirskih maškara, doprinesete ovom maškaranom postu na način da nam pošaljete njihove digitalne preslike kako bismo ih uvrstili u ovu foto-kroniku. Pošaljite nam ih na mail ili putem facebook stranice Trogir Time Travel. :))

6. je veljače 1904. godine... u "dvorani Obćinske Palače u 8 sati u večer" počinje "Družtveni ples" na koji je "Krabuljama dozvoljen pristup uz predhodnu dozvolu i popoznavanje na ulazu sa strane kojeg god mu drago člana odbora".

Godina je 1949., a ova krasna mlada dama i njen fini šjor su F. Bilić Dura i F. Pavela:

1. je veljače 1953. godine, a "dame i gospoda" uhvaćena na ovoj fotografiji spremni su za maškarani ples u "Radovana":

Na fotografiji su Nives ?,  Nives Ivanković (ud. Primorac), Ljubica Grgin (ud. Cega), Milica Gregorić (ud. ?), Marija Bizaca (ud. Kandija) i Kitica Slade (ud. ?).

(ukoliko znate prezimena umjesto kojih stoji "?" slobodno nam ih javite!)

Preskačemo sada nešto više od pet desetljeća i putujemo u trogirske maškare 90-ih i 2000-ih:

1998. mogli ste čitati prve trogirske foje o maskar:

A prije samo nekoliko godina:

Nakon ovog putovanja u prošlost, vrijeme je da otputujemo i u budućnost - i da povijest ispišemo, točnije - fotodokumetniramo - sami... :)

Pripremila: Maja Maljković Zelalija

Svidio vam se ovaj post?

Podijelite ga na društvenim mrežama:

I, podsjećamo... ukoliko imate starih fotografija na ovu temu, i želite ih podijeliti s nama i svima koji nas prate - pošaljite nam ih na e-mail ili na Facebook stranicu Trogir Time Travel. :)
Veselimo im se!