četvrtak, 29. ožujka 2018.

Zaboravljeni trogirski običaj na Veliki četvrtak



Veliki je četvrtak, kao i cijeli Veliki tjedan, obilježen posebnim narodnim običajima. Iako je svaki običaj zanimljiv, danas ćemo se posebno osvrnuti na stari trogirski običaj da se na Veliki četvrtak, nakon povratka s groblja, dolazi na bunar Ošljak i oko njega kruži moleći za mrtve...


Ulomak karte Trogira iz 1828. godine na kojem se, među ostalim, vidi položaj bunara Ošljak | Izvor: Državni arhiv u Beču


Naime, tradicija nalaže da se svake godine na Veliki četvrtak, kao i na Dan mrtvih, obilaze groblja. "Sve gradske bratovštine u srednjovjekovnim tunikama i sa svijećama u ruci najprije obilaze crkve u gradu, da se poklone mrtvome Kristu, a onda u procesiji odlaze izvan grada, na groblje, da posjete svoje mrtve. Na povratku s groblja, a prije nego će ući u grad, bratovštine dolaze do javnog bunara Ošljak i idu oko njega, stanu i mole za mrtve. Kad se znade da je ono prosti bunar, koji služi za napajanje blaga, te da ni ondje ni u blizini nema groblja ni pokopanih mrtvaca, postaje zagonetno, a donekle smiješno i praznovjerno ono obilaženje bunara i molitva za mrtve. U pisanoj povijesti grada Trogira nema spomena kad je i zašto je taj običaj nastao, ali nema sumnje da je prastar i da ide s koljena na koljeno, kroz dugi niz vijekov, a da se ne zna zašto se uprav oko bunara moli za mrtve. Trogirani su sačuvali taj običaj i nesvjesno nastavljaju s tradicijom svojih pređa.", piše 1934. godine Marko Perojević, povjesničar i publicist rođen u Trogiru.

Ulomak nacrta parka Garagnin na kojoj je ucrtan i položaj Ošljaka | Izvor: Muzej grada Trogira

Podrijetlo ovog interesantnog običaja razjašnjeno je 1902. godine zahvaljujući zanimljivom arheološkom otkriću. Naime, te se godine niveliralo zemljište oko Ošljaka i "tu se je u dubini od samih 20 cm našao komad pločnika od mozaika s bijelim kockama, te nekoliko komada rimskog crijepa i jedan kameni sakofag s ravnim poklopcem. Radovi su bili odmah obustavljeni i pozvan je Don Frane Bulić na lice mjesta. On je dao dalje kopati i otkrio neke zidove i jednu apsidu, pa još komad mozaika i dva sarkofaga... iz onoga što se otkrilo, Bulić je odmah vidio da su ono temelji jedne velike trobrodne bazilike... iz V-VI vijeka po Kristu", kaže Perojević.

S obzirom na to da su pronađenui i sarkofazi i poklopci s uklesanim križevima, Bulić je zaključio da se upravo tu nalazila glavna grobišna bazilika Tragurija. Iako je ona razorena i zatrpana, još je početkom 20. stoljeća ostao živ običaj da se bratovštine na zatrpanim ruševinama pomole za pokoj svojih predaka, navodi Marko Perojević u članku "Starokršćanska grobišna bazilika u Trogiru" objavljenom u Novom dobu 6. 11. 1934., koji donosimo u cjelosti:


Pripremila: Maja Maljković Zelalija


Danas samo rijetki spominju Ošljak, a još rjeđi ovaj običaj... baš zato, barem ovim blog postom pokušali smo očuvati uspomenu na ovaj (pra)stari trogirski običaj... Koji je običaj na Veliki četvrtak još uvijek živ? Što vi (ne) radite na Veliki četvrtak? Zna li netko zašto se današnji dan nazivao zelenim četvrtkom? Napišite nam u komentarima na našoj facebook stranici Trogir Time Travel.







Mislite li da bi iz ovog članka netko mogao naučiti 
nešto novo - podijelite ga na društvenim mrežama:

petak, 23. ožujka 2018.

Tornado u Trogiru 1919. godine


Kako se to samo zareda - jučer nam je bio Svjetski dan voda, a danas je Svjetski meteorološki dan koji se obilježava u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija. Naravno, imamo zanimljivu trogirsku priču i ove tematike! 

Danas putujemo u 1919. godinu kada se u Trogiru javio neobičan vihor u čijem su se vrtlogu "već nalazili razni predmeti, kao kamenje, granje, pijesak, čitava stabla, kamene ploče i slično". Da, uistinu piše "kamene ploče", a u nastavku članka stoji i da je vjetar "dignuo u vis više stotina kilograma teški kameni stol i slomio ga na dvoje"!

Što još piše u ovom zanimljivom članku Roka Slade Šilovića objavljenog u časopisu "Priroda" u ožujku 1920. godine pročitajte u nastavku:


časopis "Priroda", ožujak 1920., str. 61. | Izvor: library.foi.hr
 
časopis "Priroda", ožujak 1920., str. 62. | Izvor: library.foi.hr

časopis "Priroda", ožujak 1920., str. 63. | Izvor: library.foi.hr


Pripremila: Maja Maljković Zelalija



Podijelite svoje mišljenje o ovoj temi u komentarima na našoj Facebook stranici Trogir Time Travel, a ako vam se sviđa, članak možete podijeliti i na društvenim mrežama...


četvrtak, 22. ožujka 2018.

Nekoliko kapljica trogirskog vodenog svijeta



Danas je Svjetski dan voda... idealan dan da "zagrabimo" u povijesne izvore (vode i o vodi):



Jeste li znali da je u Trogiru postojala Ulica vode, točnije - Calle del´acque koja je bila obilježena pločom s natpisom "Ulica vode postavljena u mjesecu siječnju godine 1796." Iako je natpis otučen, ploča se i danas može vidjeti na cisterni palače Garagnin - Fanfogna - današnjeg Muzeja grada Trogira.

Nekadašnja "Ulica vode" u Trogiru | Stara fotografija: Nenad Gattin, crtež: Roko Slade Šilović




Jeste li znali da je Trogir spojen na vodovodnu mrežu 1930. godine?

Novo doba, 8. 10. 1930.



Jeste li znali da je te iste godine - 1930. - sagrađena i prva javna česma u Trogiru. Bila je smještena na Travarici, a među Trogiranima poznatija pod nazivom "kolo":


Fotografije iz arhiva Muzeja grada Trogira, desnu snimio Mirko Slade Šilović




Jeste li znali i da se radi i na "povratku" javnih česmi u Trogir te da se planira primjereno obilježiti izvor Dobrić, koji je od pamtivijeka bio glavni izvor pitke vode Trogira koji se koristio čak i nakon izgradnje vodovoda, kada je stara kruna bunara zamijenjena betonskom, a postavljene su i pumpe... Tijekom druge polovice 20. stoljeća uklonjene su i pumpe i kruna, a izvor se, nažalost, zatvorio betonskim pločama. Posebno iz tog razloga veseli ideja za obilježavanje izvora Dobrića, kada već (nažalost) nije uspjela inicijativa iz 1990. godine kada je istoimeno komunalno poduzeće, u suradnji s Muzejem grada Trogira, željelo obnoviti bunar Dobrić:



Izvor: Muzej grada Trogira








Prisjetimo se i gdje su se u povijesti nalazile javne česme u Trogiru te razgledajmo nekoliko fotografija iz arhiva Muzeja grada Trogira:


Prikaz mreže povijesnih javnih česmi u Trogiru | Izvor: GAT | izradila: L. Paraman / M. Maljković Zelalija






Prema predavanju dr. sc. Fani Celio Cega: "Opskrba vodom u Trogiru 
tijekom prošlih vremena" pripremila Maja Maljković Zelalija




Imate li zanimljivih priča s "kola", anegdota iz odlaska po vodu, možda starih fotografija, ...?
Slobodno ih podijelite s nama na našoj Facebook stranici Trogir Time Travel, a na društvenim mrežama slobodno podijelite i ovaj post.