petak, 15. srpnja 2022.

Povratak u Trogir ´70-e s Gyulom i Klarom

 

Online arhiv azopan.ro predstavlja digitaliziranu analognu fotografsku baštinu Rumunjske. Među brojnim fotografijama na ovoj internetskoj stranici pronašli smo njih nekoliko iz Trogira!

Na putovanje kroz vrijeme ovog puta nas vode Gyula Szepesy i Klara Koltai koji su naš grad posjetili 1970. godine. Uživajte!

 
 
www.azopan.ro / Szepesy Gyula, Koltai Klára
 
www.azopan.ro / Szepesy Gyula, Koltai Klára

www.azopan.ro / Szepesy Gyula, Koltai Klára

www.azopan.ro / Szepesy Gyula, Koltai Klára

www.azopan.ro / Szepesy Gyula, Koltai Klára

www.azopan.ro / Szepesy Gyula, Koltai Klára

www.azopan.ro / Szepesy Gyula, Koltai Klára

 

 

utorak, 28. lipnja 2022.

4 rijetke razglednice iz Zbirke Ferro Candilera

 

 U Zbirci razglednica Ferro Candilera koja se čuva pri talijanskom Ministarstvu kulture čuvaju se četiri zanimljive razglednice s ukupno osam fotografija trogirskih motiva. Sama Zbirka nazvana je kao kombinacija prezimena njenih prijašnjih vlasnika - strastvenog filatelista i poznavatelja poštanske povijesti Giuseppea Candilere i njegove supruge, Brune Ferro, koja je 1989. godine, nakon suprugove smrti, zbirku prodala Ministarstvu.

 

Analizom fotografija objavljenih na razglednicama može se uočiti da su neki od autora fotografija Ćiril Metod Iveković (La piazzetta di Trau) te Otto Holbach (Il campanille di Trau) i da su nastale u drugoj polovici prvog deteljeća 20. stoljeća... Razgledajte ih u nastavku...

 





 

 

Jeste li možda prepoznali tko je autor neatribuiranih fotografija? Javite nam na Facebook stranici Trogir Time Travel!





petak, 20. svibnja 2022.

700 godina Statuta grada Trogira! | Donosimo mali izbor zapanjujućih odredbi i kazni...

 

2022. godine obilježavamo velikih, impresivnih, okruglih 700 godina Statuta grada Trogira! Ovaj osnovni pravni akt trogirske komune, iako ispravljen, dotjeran i odobren u studenom 1322. godine za kneza Morosinija, postojao je i ranije, samo u drugačijoj formi. "U zapisnicima vijeća "zakonik" kapitular iz 1303. g. počeo se zvati statutom već 1308. godine kada se primjerice spominje šesto poglavlje statuta. On je preinačen u tri (od šest) knjiga i takvoga su ga zatekli te prilagodili svojoj vlasti Mlečani.", navodi u predavanju “Uloga kneza u Trogiru sukladno odredbama srednjovjekovnog Statuta grada Trogira” dr. sc. Fani Celio Cega.

 


 

Navedeno predavanje bilo je dio svečanog obilježavanja 700 GODINA STATUTA GRADA TROGIRA, u okviru kojeg je prikazan i video "Neka mu se iskopaju oba oka" koji donosi mali izbor zapanjujućih statutarnih odredbi iz Statuta grada Trogira koje svjedoče o srednjovjekovnom Trogiru i njegovom društvu. Video donosimo u nastavku i OVDJE




1.2. O SPALJIVANJU HERETIKA

Da nevjernici ne bi mogli kukolj heretičke zloće u katoličkom puku sijati, strogom odredbom naređujemo neka se heretici i patareni ili kojim god se drugim imenom nazivali ne usude pojaviti u gradu Trogiru i njegovu distriktu, a ako bi neki od njih bio otkriven s tim da ga je crkveni sud heretikom proglasio ili on to sam priznao ili mu ta krivnja bude dokazana svjedocima, odnosno ako bude bjelodano utvrđeno da je očiti heretik, neka se bez odlaganja spali sve dok se ne pretvori u pepeo (...)

1. 7. NEKA KNEZ TROGIRA KUPUJE RIBU I MESO KAO I DRUGI TROGIRANI

Naređujemo i hoćemo da nijedan knez grada Trogira ne kupuje ili ne dade da se kupuje riba i meso za svoj dom drugačije nego što to čine ostali Trogirani.



2. 17. O KRAĐAMA
 
Ako netko počini krađu u vrijednosti:
- 20 solida i manju neka bude šiban dok trči oko grada!
- od 20 do 40 solida neka bude šiban i žigosan usijanim željeznim žigom!
- od 60 solida do 10 libara neka mu se iskopa jedno oko!
- od 10 do 20 libara neka mu se iskopaju oba oka!
Ako bi vrijednost ukradenoga bila još veća, neka se objesi o vrat tako da umre!
I u svim tim slučajevima neka se ukradeno vrati vlasniku!


2. 20. O KAŽNJAVANJU RAZBOJNIKA
Zapovijedamo da onaj tko nasilno opljačka nekoga izvan grada ili prigrađa naknadi štetu i neka mu se izvade oči iz glave.

2. 22. O KAŽNJAVANJU PODMETAČA VATRE
Naređujemo, ako netko zlonamjerno podmetne vatru u tuđoj kući kako u gradu tako i u prigrađu, neka ognjem bude spaljen, a polovica svih njegovih dobara neka pripadne onome koji je pretrpio štetu.

2. 26. O KAŽNJAVANJU VRAČARA
Ako se tko bude bavio magijom ili vračanjem, pa mu taj zločin bude dokazan, neka se zbog zločina spali sve do pepela.

2. 44. O KAŽNJAVANJU PEKARICA KOJE NE PEKU KRUH KAKO TREBA
2. 46. O KAŽNJAVANJU ŽENA KOJE PREDU I ČEŠLJAJU VUNU NA TRGU
2. 47. O KAŽNJAVANJU ONIH KOJI UVOZE STRANO VINO U TROGIR
2. 50. O KAŽNJAVANJU ONIH KOJI SE KREĆU NOĆU BEZ SVJETILJKE
2. 52. O KAŽNJAVANJU ONOGA KOJI DRŽI KRČMU OTVORENU ILI PRONAĐE VINO NAKON TREĆE ZVONJAVE ZVONA I ONOGA KOJI NOĆU U TOJ KRČMI PIJE
2. 78. O KAŽNJAVANJU ONOGA KOJI NE DRŽI PSE NA LANCU U VRIJEME BERBE GROŽĐA
2. 89. NEKA SE NE POVEĆAVA PLAĆA NIJEDNOM SLUŽBENIKU

3. 21. NEKA DJECA NE SKLAPAJU BRAK BEZ PRISTANKA OCA I MAJKE
3. 59. OTAC MOŽE ŠIBATI DJECU

"Hoćemo da je ocu dopušteno i slobodno šibati svoju djecu koj s njim stanuju, a i onu koja ne stanuju da bi se popravili."

(...)



Što kažete na ove odredbe i kazne? Jesu li primjerene? Brutalne? Zanimljive? Čudne? Svoje mišljenje javite nam na našoj facebook stranici Trogir Time Travel.

 

 


četvrtak, 21. travnja 2022.

Zavirili smo u knjigu "Trogir između svjetskih ratova" dr. sc. Marijana Čipčića...

 

 ... i pronašli niz zanimljivih fotografija i dragocjenih podataka! Imamo osjećaj da će vam se svidjeti!




Knjiga Trogir između svjetskih ratova donosi brojne zanimljivosti o gradu, utemeljene na jednako brojnim izvorima iz arhiva, tiskovina i literature, popraćene velikim brojem arhivskih fotografija koje se čuvaju u Muzeju grada Splita, Muzeju grada Trogira, Zbirci Slade – Šilović, Državnom arhivu u Splitu, Zbirci Ljubomira Radića, Hrvatskom pomorskom muzeju Split, Nadbiskupijskom arhivu Splitsko-makarske nadbiskupije, … Čitatelj će, osim političkog i gospodarskog života grada bolje upoznati i njegovu svakodnevicu u razdoblju od 1918. do 1941. godine. Dr. sc. Marijan Čipčić piše o političkoj i gospodarskoj situaciji i događanjima u gradu, dotiče se ribarstva, mlinova, brodogradnje, trgovačkih radnji i obrta, industrije kamena, vodovoda i elektrifikacije Trogira. Čitatelja upoznaje s Narodnom ženskom zadrugom, Veslačkim klubom Saldun, cestovnim utrkama, Jadranskom stražom, Sokolskim društvom, Lovačkim društvom, Aeroklubom Naša krila, a donosi i detalje o dobro poznatim društvima – Narodnoj glazbi, Pučko-prosvjetnom društvu Berislavić, DVD-u Trogir, HPD-u Kolo. Novim informacijama obiluju i potpoglavlja Kazališne predstave i koncerti, Kinematograf, Nogomet...


Da ne duljimo, donosimo nekoliko zanimljivih ulomaka:


"U Općini Trogir u međuratnom je razdoblju djelovalo ukupno 19 pekara i pekarica te 11 mesara. U navedenom razdoblju u Trogirskoj općini radilo je, u svojstvu obrtnika, 9 kovača, 11 postolara, 2 opančara, 12 bačvara, 8 drvodjelaca, 2 stolara, 2 potkivača, 4 zidara, 3 klesara, 3 krojača, 5 brijača, 4 zlatara te po jedan mlinar, bojadisar, tangar, limar, elektroinstalater i tesar.", navodi Čipčić donoseći i bogatu tablicu s popisom obrta u Općini Trogir koja se proteže na čak devet stranica! Evo ulomka:

 

 

Osim pekara/ica i mesara prikazanih u tablici, autor donosi popis registriranih obrta za prodaju jestiva i ostalih proizvoda, trgovine mješovite robe, trgovine domaćih proizvoda, voća i povrća, trgovačke radnje u kojima su se prodavale rukotvorine i sitnarija, prodaju obuće, kože i manufakturne robe, obrte registrirane za prodaju željeza, ugljena i drva, zatim za trgovačke poslove, mlinarske radnje, građevinske radnje, najam automobila... Popis se nastavlja kovačima, postolarima, opančarima, bačvarima, drvodjelcima, stolarima, potkivačima, zidarima, klesarima, krojačima i krojačicama, brojačima, zlatarima, mlinarima, bojadisarima, tangarima, limarima, elektroinstalaterima, tesarima! Osim imena osoba na koje su obrti i radnje registrirane, autor donosi datum početka rada. Prava riznica podataka!

~ * ~ 


Znamo da znate sljedeće podatke koje navodi Čipčić u poglavlju Turizam i ugostiteljstvo:

"Prigodom međunarodnog novinarskog kongresa, održanog u Splitu u kolovozu 1921. godine, organiziran je izlet za novinare u Trogir. Tada je tiskan Kratki prikaz trogirskih spomenika autora Roka Slade-Šilovića. To je bio prvi trogirski vodič na 11 stranica tiskan u obliku prospekta s pregledom povijesti i kulturne baštine grada."

No, sigurni smo da ranije niste imali priliku vidjeti izuzetno zanimljivu fotografiju nastalu prilikom posjeta novinara Trogiru! Čuva se u Muzeju grada Splita, a prikazuje mnoštvo građana koje ispraća cijenjene goste:

 


 

 ~ * ~

Još je jedna rijetko viđena fotografija uresila stranice knjige Trogir između svjetskih ratova čija će se promocija održati 26. travnja 2022. godine u 19:00 sati u Galeriji Cate Dujšin Ribar, u sklopu ovogodišnje, jubilarne, 10. FESeTemane trogirskoga libra:



Fotografija iz zbirke Ljubomira Radića ilustrira poglavlje Elektrifikacija Trogira, iz kojeg izdvajamo kratki ulomak:

"Početkom 1928. godine započeli su radovi na elektrikaciji Kaštelanske rivijere i Trogira. Općinsko upraviteljstvo u Trogiru raspisalo je licitaciju za izgradnju električne transformacijske stanice i mreže u Trogiru za 27. kolovoza 1929. godine. U rujnu 1929. dovršeni su radovi na postavljanju električnog voda koji se protezao Kaštelanskom rivijerom sve do Trogira. (...) Općinsko upraviteljstvo Trogira zatražilo je u sijecnju 1930. godine dozvolu za elektrifikaciju grada priključkom na glavni vod Kaštel Sućurac – Trogir od 10.000 volti.(...) Nakon nekoliko pomicanja rokova, električna rasvjeta konacno je puštena u pogon 1. lipnja 1930. godine u sklopu velike svečanosti povodom posvete barjaka koji je darovao kralj Aleksandar Karađorđević trogirskom Sokolskom društvu i otkrivenja spomen-ploče banu i biskupu Petru Berislaviću."

 

Sigurni smo da ste već zainteresirani pročitati cijelu knjigu, no kako bismo vas dodatno zaintereirali, donosimo još dva nasumična ulomka:

 ~ * ~

"U Trogiru je krajem listopada 1931. godine otvoreno kino. Vlasnik kina bio je poduzetnik Frane Kalebota koji ga je nazvao svojim prezimenom – kino Kalebota. Prema izvještaju Jadranske pošte, interijer kina bio je moderno uređen. Imao je finu čekaonicu i dekoriranu projekcijsku salu. Mogao je primiti do 250 ljudi. Kada je kino otvoreno, projekcije filmova nisu imale tona. Prvi film koji je prikazivan u kinu bio je Prodane kćeri u produkciji Metro-Goldwyna..."

 

  ~ * ~

"Najreprezentativniji ugostiteljski objekt u sklopu istoimenog hotela u Trogiru bio je kavana restoran Central vlasnika Bože Tironija. Objekt se nalazio u općinskoj zgradi. Ovaj je lokal bio omiljeno mjesto Trogirana, ali i brojnih posjetitelja i izletnika koji su dolazili u grad. Vlasnik kavane je krajem studenoga 1929. godine zatražio od Sreskog načelstva dozvolu za održavanje čajanki za blagdane. Čajanke su se održavale od 17:00 do 22:00 sata. Uz Central, poznati ugostiteljski objekti u Trogiru u međuratnom razdoblju bili su restoran Radovan i kavana Slavija u vlasništvu M. Madirazze..."

 

Ovo su tek četiri kratka ulomka iz podatcima prepune knjige koja će zasigurno postati rado čitana, citirana i neizostavan dio kućnih knjižnica zaljubljenika u trogirsku povijest i baštinu! Svoj primjerak možete nabaviti tijekom FESeTemane trogirskoga libra koja se održava u atriju Muzeja grada Trogira od 25. do 30. travnja (radno vrijeme: pon - pet 9:00 - 13:00, 17:30 - 19:30 te sub 9:00 - 13:00), a na predstavljanju, u utorak, 26. travnja u 19:00 sati u Galeriji Cate Dujšin Ribar bit će dostupna po sniženoj cijeni.

 

 Želite li znati više (primjerice - što su o knjizi rekli njeni recenzenti, od kojih se poglavlja sastoji i sl.) kliknite OVDJE.

 

 Ovim prilogom želimo vam sretan Dan hrvatske knjige koji se obilježava 22. travnja! 

 

 

Zahvaljujemo autoru, dr. sc. Marijanu Čipčiću i nakladniku,
Muzeju grada Splita na dozvoli za objavu fotografija i ulomaka teksta.



Ne zaboravite podijeliti ovaj post na društvenim mrežama ☺

 

 

petak, 25. ožujka 2022.

Što je Hermann Wendel fotodokumentirao u Trogiru prije 100 godina?

 

Hermann Wendel (1884 - 1936), njemački političar, povjesničar, novinar i pisac istraživao je područje Balkana te objavljivao povijesno-politička i etnografska djela o južnim Slavenima. U njegovom opusu pronašli smo knjigu Kreuz und quer durch den slawischen Süden objavljenu 1922. godine u Frankfurtu na Majni, a unutar nje dvije živopisne fotografije s trogirskih ulica!

 

Wendel je bio toliko očaran radnom atmosferom koju su stvorile žene koje tuku bajame na sjevernoj strani grada da ju je, osim tekstom, prikazao i na fotografiji:

 


Osim toga, zabilježio je i sunčani prizor s južne strane u kojem su prikaz male lože i gradskih vrata obogatili znatiželjni Trogirani promatrajući ovog putnika kako ih fotodokumetira:

 

 

 

Izvor: Herman Wendell: Kreuz und quer durch 
den slawischen Süden, Frankfurt, 1922.
Pripremila: Maja Maljković Zelalija
 
 
 

 

ponedjeljak, 7. ožujka 2022.

Donosimo crtice iz ženske povijesti Trogira! Dopišite i vi koju!


Prigodno, u povodu Međunarodnog dana žena, donosimo nekoliko crtica iz slabo istražene, ali jako zanimljive "ženske" povijesti Trogira od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Bilješke o humanitarkama, posjednicama, trgovkinjama, obrtnicama, tkalicama, pekaricama, krojačicama, pa čak i vlasnici mogućeg prvog "rent a cara" u Trogiru, čekaju vas u nastavku...





BILJEŠKA 1.

NARODNA ŽENSKA ZADRUGA

Narodnu žensku zadrugu u Trogiru, svojevsrnu nasljednicu Odbora narodnih žena (značajnog po brojnim humanitarnim akcijama krajem Prvog svjetskog rata) osnovale su 103 članice na Osnivačkoj skupštini održanoj 23. veljače 1919. godine. Na toj je skupštini za predsjednicu izabrana Dinka Lušić, potpredsjednicu Karmela Petrić, tajnicu Ana Babarović, blagajnicu Anka Rubignoni, u Upravni odbor su izabrane Tonka Nekić, Valerija Petrić, Mila Tironi, Marija Antičić, Perina Hrabar, Karmela Kalebota, Marija Novak, Kina Rožić i Marija Sentinella, dok su u Nadzorni odbor izabrane Slavka Baranović, Anka Madirazza i Marija Štuk. Društvo je i prije svečane skupštine djelovalo humanitarno, a na skupštini je najavljen i svečani ples humanitarnog karaktera u Općinskoj dvorani. O aktivnostima Narodne ženske zadruge u Trogiru često izvještava Novo doba.

 

Novo doba, 27. 2. 1919.

 

 

BILJEŠKA 2.

ŽENE ČLANICE CASINA

Jedine članice Casina, kulturnog sastajališta Trogirana u 19. stoljeću, bile su Ivanica Burić (inače jedina žena navedena kao vlasnica lože u trogirskom kazalištu!) u čijoj se kući nalazio Casino i Julija Laurić, pišu Fani Celio Cega u članku Kako su živjele trogirske žene tijekom preporodnih previranja te Danica Božić Bužančić u članku Prilog poznavanju privatnog i društvenog života Trogira u drugoj polovici 19. stoljeća.

 

 

BILJEŠKA 3.

TROGIRSKE OBRTNICE I TRGOVKINJE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA


Žene trgovkinje i obrtnice u Trogiru između dva svjestka rata među popisom obrtnika u Trogiru donosi Marijan Čipćić u knjizi Trogir između svjetskih ratova.
Ignacija Tironi, Marija Uljević, Marija Torba, Lucija Ferrari, Marija Bettiza i Danka Čarija imale su registrirane trgovine prodaje jestiva, Ignacija od 1902., Lucija od 1903., Marija Torba od 1911., Marija Bettiza od 1918., Marija Uljević od 1931., a  a Danka Čarija od 25. 10. 1929. Trgovine mješovitom robom imale su  Luce Čarija, od 1932., Ivanica Zanne također od 1932., dok Anka Taslak svoju prodaju na sjevernim gradskim vratima pokreće 26. 10. 1931. Jozica Sasso bavila se kupoprodajom mješovite robe od veljače 1922. U Segetu je prodaju mješovite robe 1928. godine registrirala Domina Ševo


Trgovine domaćih proizvoda, voća i povrća imale su Maja Hrabar (Kupoprodaja domaćih proizvoda, prodaja kožnih opanaka od prosinca 1932.), Marija Karanušić (Prodaja bajama, buhača, živat i vina, od 1914.), Mara Kandija (Prodaja poljskih proizvoda, buhača, smokava, najama i ulja, od svibnja 1923.), Ana Ilak imala je prijavljenu prodaju voća i delikatesa od lipnja 1931., a Matija Buble prodaju hrane, brašna, ulja, kruha, sitnarije, kupoprodaju bajama i buhača, od 1922. Spomenuta Lucija Ferarri registrirala je prodaju kruha 1912. godine. Među vlasnicima trgovačkih radnji u kojima su se prodavale rukotvorine i sitnarija pronalazimo sljedeće vlasnice: Ivanicu Slade (od 1921.) i Mariju Madirazza (1929.) koje su imale prodaju rukotvorina te Klaru Rožić koja je imala registriranu prodaju zemaljskih predmeta i sitnarije od studenog 1931.


Anka Mašić u veljači 1923. registrirala je prodaju opanaka i kože, djelatnost kojom se na trgu od 1921. bavila Luca Russo Pezzi.
Anka Rubinjoni u listopadu 1925. registrira prodaju željeza, boje, staklarije i sitnarije, a Luca Pavić u Vinišću prodaju ugljena, drva, sapuna, žigica, voća i sitnarije, od travnja 1930. Jednu od svakako najinetersantnijih djelatnosti "Unajmljivnje automobila iz garaže" 17. veljače 1932. iz svoje vlastite kuće u Troguru pokrenula je Nikolina Marović, o čemu smo ranije pisali OVDJE.
 

Trogirske pekarice između dva rata bile su Mićelina Šantić, Ivanica Zanne, Marija Bakica, Ivanica Košćina, Lucija Višić, Danka Kandija, Lucija Ferarri, Antica Zanne, Marija Bettiza, Antica Klarić, Vjekoslava Strize, Danka Miše na Čiovu te Viktoria Pavković u Segetu.
Krojačica Jelka Madirazza ima prijavljen obrt od 18. 10. 1930., a Dragica Novak od 27. 2. 1932. godine.



BILJEŠKA 4.

PRVA TROGIRSKA HOTELIJERKA?

Jedan od prvih hotela, ujedno i restoran u gradu posjedovala je Jelka Barada 1908. godine, a sobe za noćenje imala je i gostionica Sognara, u vlasništvu Ivanice Ćudine i supruga joj Ante.


BILJEŠKA 5.

HRABRO DVOSTRUKO PREZIME

Neuobičajenu "stvar" napravila je Katarina Garagnin. Naime, kći Ivana Luke Garagnina mlađeg nakon udaje za Antonia Fanfognu 1840. godine ostavila je i svoje djevojačko prezime nakon udaje te tako postala Katarina Garagnin - Fanfogna, dok su njihova djeca nosila prezime (de) Fanfogna - Garagnin.


BILJEŠKA 6.

TROGIRSKE TKALICE

U Etnografskoj zbirci Muzeja grada Trogira, pod naslovom Trogirska zagora i ostala - lećivička, čuva se dokumentacija koja među ostalim sadržava korespodenciju Vinke Bulić  i drugih aktivistica sa župnicima, učiteljima, glavarima sela i dr. iz 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća. Osim novinskih članaka s tematikom sela, tu se nalazi jedna zanimljiva bilježnica s naslovom "Opis doživljaja jedne tkalje u najsiromašnijim selima Trogirske zagore" koju je, kao dnevnik pisala File Prodan, aktivistica Hrvatske žene, ženske organizacije HSS-a, u Dalmaciji. 

O trogirskim tkalicama piše Goranka Tomaš u katalogu izložbe "Dva - tri kluka i jena žica" u izdanju Muzeja grada Trogira, a Ivan Pažanin u članku Trogirska zagora u dnevniku jedne tkalje (Vartal 1-2/2014.-1-2/2015), vezano za tkanje u Trogiru donosi prijepis Filnog dnevnika te imenuje poznate trogirske obrtnice iz ovog područja: 1898. Marija Dražančić, žena Fabijana Stipčića, 1901. Vicenza Buble, 1902. Antica Bilić Cimić, tkalica, 1917. Marija Tironi ud. pok. Ivana Kandija, tkalica u Trogiru, Kata Perić Raspada, 1918. Vice Brešan žena Blaža Lovrića i njezina kći Marija. Pred Drugi svjetski rat na otoku Drveniku djelovale su tri tkalje - Zovana Kvarantan, r. Ciciliani, Zorka Kustura i Marija Vulas.

 

Gore: Vinka Bulić, nn, nn; dolje: Jela Alajbeg i Božica Vajić, prve dvije seljakinje izučene tkanju u Trogiru, 1937..  Izvor fotografije: Hrvatski državni arhiv

 

BILJEŠKA 7.

TROGIR(AN)KE U UMJETNOSTI, ZNANOSTI, KULTURI I MEDIJIMA


Pridodajmo ovim kratkim natuknicama i bilješku o znamenitim trogirskim ženama u raznim poljima umjetnosti, znanosti, kutlure i medija, rođenima do 1950 godine. 

Trogirske slikarice koje spominje Aleksandra Bilić Petričević u katalogu izložbe "Trogirski slikarski krug u prvoj polovici 20. stoljeće" su Antonietta de Fanfogna - Gargnin (1894. - 1967.), Cata Dujšin Ribar (1897. - 1994) i Nikica Strojan (r. Vulas, 1920. - 2002.). Glumice rođene u Trogiru - Nevenka Filipović (lutkarica, glumica, 1932. - 2007.) i  Jelena Gruić (r. 1933) spomenute su u e-publikacji Kamera (atr)Akcija! autorice Maje Maljković Zelalije, kao i spisateljica i televizijska urednica Palma Katalinić (1927 - 2013). Svjetski poznata dizajnerica Mila Schön (1916. - 2008.) te pjevačica, mezosopranistica Marija Gattin (1902 - 1991) bile su teme u rubrici TG kalendar.

 


Nadamo se da su vas ove kratke bilješke potaknule na razmišljanje o zanimljivim, poznatim i nepoznatim ženama iz trogirske povijesti te da ćemo zahvaljujući upravo vama - čitateljicama i čitateljima - u komentarima na našoj facebook stranici dopuniti žensku povijest Trogira novim informacijama. Prepuštamo vam tipkovnicu i želimo sretan Dan žena!




utorak, 1. ožujka 2022.

Din! Don! Čuje se manjarole zvon!

 




Gotovo je već tradicija da se na Trogir Time Travelu objavi Zgodan i prigodan sadržaj na pokladni utorak. Ove godine malo ćemo se bolje upoznati s pojmovima "manjarola" i "tridue", odnosno "tridni", i to uz pomoć preslika teksta Franje Zubaka objavljenog u časopisu Jasna zraka 1980. godine u rubrici "Iz trogirske prošlosti":

 





Svakako biste se trebali prisjetiti i ranijih maškaranih objava:


4 fotografije trogirske maškarade | Zgodno i prigodno (prije nego zazvoni manjarola...) 


Jedna, ali veoma vrijedna fotografija kao doprinos trogirskoj maškaranoj povijesti 


Mali muzej maškara | Foto-putovanje kroz trogirske maškarane plesove i povorke 


Kome žvono žvoni?