petak, 9. travnja 2021.

Trogirske bačvarske priče, dio 1.: 12 trogirskih bačvara s početka 20. stoljeća

 

Potaknuti brojnim sjećanjima naših sugrađana u objavama na prijateljskoj nam Facebook grupi Trogir kroz povijest, odlučili smo ovu priču u nastavcima posvetiti trogirskim bačvarima, s posebnim naglaskom na živopisnog bačvara Korada Ostojića za čiji su lik i djelo u najvećoj mjeri vezana sjećanja članova spomenute grupe. Prvi dio priče je pred vama... Nadamo se da će vam biti zanimljiv!

 

 

U popisu trgovačkih radnji i obrta u Općini Trogir pronašli smo podatke o registriranim bačvarskim radnjama i njihovim vlasnicima koji su počeli raditi do 1931. godine. 

Zapis o najranije registriranoj bačvarskoj radnji u 20. stoljeću u Trogiru datiran je 19. 10. 1903. godine, a vlasnik joj je bio Šimun Delalle. Sljedeće godine, 1904., u Trogiru su registrirani bačvari Josip Abaza (početak rada 2. 4. 1904.) te Jerolim Ostojić (početak rada 18. 5. 1904.). Upravo je bačvarija Jerolima Ostojića ona o kojoj smo uspjeli pronaći najviše fotodokumentacije, primjerice fotografiju nastalu u razdoblju od 1925. do 1939. godine njemačkog fotografa Paula W. Johna koja se čuva u Deutsche Fotothek na kojoj je vidljiv natpis "J OSTOIĆ BAČVE":

 

Fotograf: Paul W. John, snimljeno u razdoblju 1925. - 1939. | Izvor: Deutsche Fotothek


U Trogiru su početkom 20. stoljeća svoje bačvarske radnje registrirali i Vjekoslav Rubignoni 27. 7. 1908., Petar Marić 17. 12. 1909., Marko Vanjaka 19. 12. 1913., Blaž Novak 1. 7. 1921., Augustin Keržić 19. 12. 1924., Ljubomir Milovčić 10. 9. 1925., Vinko Pischiutli 8. 4. 1929., Stjepan Ivačić 5. 10. 1929. te Josip Marić 11. 12. 1930. Prema navedenom popisu možemo zaključiti da je početkom 20. stoljeća u Trogiru djelovalo 12 bačvarija.


Preuzeto iz Ida Jakšić i Ivana Vuković: Majka grbava, dica lipa, unučad ma´nita - o lozi, grožđu i vinu, Etnografski muzej Split


S vremenom su brojne bačvarije, kao uostalom i brojne kovačke, potkivačke, postolarske, klesarske, stolarske, ... radnje nažalost prestale s radom. Prema dostupnim podatcima i sjećanjima starijih sugrađana, dulje su djelovale samo bačvarske radnje Korada Ostojića, koji je nastavio posao svojeg oca Jerolima na Fortinu te radnja Stipe Ivačića na Čiovu.

 

Preuzeto iz Ida Jakšić i Ivana Vuković: Majka grbava, dica lipa, unučad ma´nita - o lozi, grožđu i vinu, Etnografski muzej Split
 

 

Tako Fedor Sentinella navodi: "Svakako trebam ovdje spomenuti g. Korada Ostojića, "bačvarsku legendu, koji je imao svoju bačvarsku radnju u Ulici hrvatskih mučenika br 4. (Fortin). Korado, veliki "trogirski Casanova", pripitomitelj vrana, čavki, gavrana, bio je dugo godina i glazbar trogirske Narodne glazbe. Oporučno je zatražio od svojih kolega glazbara da mu na sprovodu prigodom pogreba sviraju samo vesele valcere i polke. Čini mi se da su mu kolege glazbari ispunili želju, pa su uz posmrtne marševe zasvirali i željeno. Uz Korada je postojao još jedan bačvar na Čiovu, a koji je imao bačvarski obrt. Zvao se Stipe Ivačić. No ni on više nije među živima."

 

 Bačvarska radnja legendarnog i živopisnog Korada Ostojića tema je sljedećeg nastavka Trogirskih bačvarskih priča, zato - ostanite s nama i pratite nas na Facebook stranicama Trogir Time Travel i Muzej grada Trogira


 
| Pripremila: Maja Maljković Zelalija  
| Izvori fotografija: Deutsche fotothek; Ida Jakšić i Ivana Vuković: Majka grbava, dica lipa, unučad ma´nita -
o lozi, grožđu i vinu
, Etnografski muzej Split
| Literatura:  Marijan Čipčić: Društveno-političke prilike i gospodarstvo u Trogiru od 1918. do 1941. godine,
doktorski rad; Fedor Sentinella: Trogir iz mog pera
 
 
 
Nadamo se da vam je ova crtica iz trogirske povijesti bila toliko zanimljiva da ćete je podijeliti sa svojim prijateljima na društvenim mrežama:
 
 

utorak, 23. ožujka 2021.

23. ožujka u Trogiru su rođena dva poznata i priznata arhitekta: Vicko Andrić 1793., a Josip Slade Šilović 1828.

 

23. ožujka u Trogiru su rođena dva poznata i priznata arhitekta, jedan od njih bio je i graditelj, a jedan i konzervator. Vicko Andrić, arhitekt i prvi stručni hrvatski konzervator rođen je na današnji dan prije 228. godina - 1793., dok je graditelj i arhitekt Josip Slade Šilović rođen prije 193 godine - na današnji dan 1828. godine.

 

 


 



Vicko Andrić školovao se u Splitu, Zadru i Rimu. Na Arhitektonsko-agrimetrijskom fakultetu koji upisuje  1812. godine stekao je zvanje vještaka mjernika, a na Umjetničkoj akademiji sv. Luke 1816. zvanje arhitekta. Posljednje godine studija upravljao je arheološkim iskapanjima na rimskom Forumu. Nakon školovanja Andrić se vraća u Split. Nedugo nakon povratka imenovan je za "privremenog kraljevskog okružnog inženjera". S obzirom da je pokazao veliki interes za starine već tijekom studiranja, po povratku u Split posvetio se istraživanju i zaštiti Salone i Dioklecijanove palače.

Kao mjernik zadarskog i splitskog kotara regulirao je vode Neretve, Cetine i Krke te močvare, projektirao je ceste, mostove i druge građevine te pregradio dio splitskih lazareta u zatvore, sudjeluje u radovima komisije za obnovu bivšeg Kneževa dvora, obnavlja vrh zvonika stolne crkve, ...1853. povjerena mu je provjera trase staroga rimskog vodovoda; za nepune dvije godine otkrio je i otkopao sve njegove ostatke.
Umro je u Splitu 15. siječnja 1866. godine.

Njegovo ime nosi nagrada koja se dodjeljuje za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj, za postignuća u konzervatorsko-restauratorskim radovima na očuvanju kulturne baštine, istraživanju i dokumentiranju kulturnih dobara, razvoju konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske struke i unapređenju sustava zaštite kulturne baštine te očuvanju i obogaćenju ukupnog fundusa kulturne baštine Republike Hrvatske.




Josip Slade se školovao u Splitu i Padovi, gdje je doktorirao filozofiju, a potom završio studij graditeljstva i inženjerstva. O njegovu školovanju brinuo se dobročinitelj, očuh Juraj, pa je u znak zahvalnosti Josip prezimenu Slade dodao i njegovo prezime Šilović.

Od graditeljskih djela najznačajnija su mu zgrada kazališta u Šibeniku, cesta preko Zagore do Lećevice, crkva na gradskom groblju u Trogiru, veliki čiovski most, napajalište s pitkom vodom na izvoru Dobrić, kuća Puović, palača Moretti na Čiovu, brojne ceste, putovi i mostovi u Crnoj Gori, primjerice pravac od Njeguša do Cetinja, pravac Cetinje — Rijeka Crnojevića, pravac Rijeka Crnojevića — Podgorica, pravac Kotor — Cetinje posebno impresivan zbog 25 serpentina na trasi u pravoj liniji od kojih jedna doseže i 2 kilometra,  pravac Rijeka Crnojevića - Virpazar, ... Od zgrada ističu se Zetski dom Crnogorskog kraljevskog kazališta, zgrada austrougarskog veleposlanstva na Cetinju, Dvorac kneza Nikole u Nikšiću te Lazaret u Herceg Novom, a od infrastrukturnih objekata pomorska luka u Baru te Carev most u Nikšiću.
Umro je u Trogiru 15. lipnja 1911. godine.

 

U okviru Stivanje 2018. godine u Muzeju grada Trogira održan je okrugli stol te izložba  "Graditeljski opus trogirskog arhitekta Josipa Slade u Crnoj Gori". Više o ovom graditelju možete saznati iz izdanja Muzeja grada Trogira "Arhitekt Josip Slade" autora Cvita Fiskovića, ali i u dokumentarnom filmu HRT-a:

 


 




Iz rubrike TG KALENDAR pročitajte i:

 

 Zavežite se - polijećemo u 1935.! | TG kalendar, epozoda 14 .: Avijatičari

 Na današnji dan prije 49 godina službeno je osnovan Folklorni ansambl "Trogir"

 Legendarni rukometni trener Vinko Kandija preminuo je na današnji dan prije 19 godina

 Znate li tko je bio prvi konzervator za Dalmaciju? Rođen je u Trogiru na današnji dan prije 257 godina...

 MACA ŽVEK! | Prije točno 50 godina premijerno prikazana "Šporka posla"

TV redatelj Marin Kalebota rođen je u Trogiru na današnji dan 1931. godine

 Na današnji dan prije 71. godinu rođen je Nikola Buble   

 Trogirski incident

Ante Ivačić - lik iz "zlatne knjige" trogirske prošlosti

Dan užežin Stivanje, 13. studenog 1892. godine, rođen je dr. don Ivan Delalle 

Na današnji je dan 1874. godine u Segetu Donjem rođen Vinko Lozovina 

 Na današnji dan prije 211 godina rođen je dr. don Antonio Lubin 

srijeda, 17. ožujka 2021.

Zavežite se - polijećemo u 1935.! | TG kalendar, epozoda 14 .: Avijatičari

 

 


 

17. ožujka 1935. održana je konstituirajuća sjednica trogirskog aerokluba Naša krila. Na skupštini u Općinskoj dvorani sudjelovali su i predstavnici Oblasnog odbora aerokluba Naša krila iz Splita. Za predsjednika kluba izabran je Frane Slade, za potpredsjednika Marin Lušić, a za blagajnika Vinko Svilan.

Osim navedenih informacija, Marijan Čipčić u svojem doktorskom radu Društveno-političke prilike i gospodarstvo u Trogiru od 1918. do 1941. godine navodi da su odbornici kluba bili Vjekoslav Karara, Petar Sentinella, Đuro Jakčim, Ljubo Kačić, Miroslav Puović i Roko Torba, dok su u nadzornom odboru bili Andrija Kuljiš, Ante Frlan, Gajo Hrabar, don Frane Coce i Andrija Košćina.

 

 

Jadranski dnevnik, 18. 3. 1935.

 

 ~*~

Prvi avioklub u Dalmaciji osnovan je u ožujku 1927., dok je u svibnju 1922. godine, s ciljem upoznavanja građanstva sa zrakoplovstvom kao sportom i bitnim čimbenikom za obranu države, u Beogradu osnovan Aeroklub Kraljevine SHS. Klub je izdavao i časopis Naša krila.


Novo doba, 28. 3. 1927.



Iz rubrike TG KALENDAR pročitajte i:

 

 Na današnji dan prije 49 godina službeno je osnovan Folklorni ansambl "Trogir"

 Legendarni rukometni trener Vinko Kandija preminuo je na današnji dan prije 19 godina

 Znate li tko je bio prvi konzervator za Dalmaciju? Rođen je u Trogiru na današnji dan prije 257 godina...

 MACA ŽVEK! | Prije točno 50 godina premijerno prikazana "Šporka posla"

TV redatelj Marin Kalebota rođen je u Trogiru na današnji dan 1931. godine

 Na današnji dan prije 71. godinu rođen je Nikola Buble   

 Trogirski incident

Ante Ivačić - lik iz "zlatne knjige" trogirske prošlosti

Dan užežin Stivanje, 13. studenog 1892. godine, rođen je dr. don Ivan Delalle 

Na današnji je dan 1874. godine u Segetu Donjem rođen Vinko Lozovina 

 Na današnji dan prije 211 godina rođen je dr. don Antonio Lubin 

 144. obljetnica rođenja Marka Perojevića, povjesničara i publicista


Ukoliko vam je ova informacija bila zanimljiva, pozivamo vas da je podijelite s prijateljima na društvenim mrežama.


ponedjeljak, 15. ožujka 2021.

Na današnji dan prije 49 godina službeno je osnovan Folklorni ansambl "Trogir"

 

Iako je kao folklorna družina djelovao još od 21. prosinca 1969., Folklorni ansambl Trogir - FAST, danas Kulturno - umjetničko društvo "Kvadrilja", službeno je registriran na današnji dan prije 49 godina - 15. ožujka 1972.

 

Tim povodom zavirili smo u publikaciju Spomenar KUD-a "Kvadrilja" 1969. - 2019. autorice Maje Maljković Zelalije koja je u nakladi KUD-a "Kvadrilja" objavljena uz istoimenu izložbu postavljenu u atriju Muzeja grada Trogira u povodu proslave pola stoljeća djelovanja ovog trogirskog društva. Izložba je dostupna i online te je možete razgledati i OVDJE.





"1972.

Početkom godine, zbog proširenja izvedbenog repertoara novim koreografijama za koje je potrebna glazbena pratnja, osnovan je tamburaško - mandolinski orkestar čiji je prvi stručni voditelj bio Tomislav Perlin, a članovi Emil Žunec, Miroslav Miše, Zlatko Miliša, Đorđi Prgin, Srećko Žunec, Marinko Kuzmanić, Ivica Žanić i Jakov Smoljić.

Za povijest Ansambla ova je godina itekako važna s obzirom da je upravo ove godine, 15. ožujka, postojeća folklorna družina službeno registrirana je kao Folklorni ansambl „Trogir“. Na poziv članova inicijativnog odbora u sastavu Šime Ercegović, Perina Vukman, Marica Bašić, Mirna Ercegović, Marin Buličić, Vicko Rožić, Ivica Puović, Roza Hrabar, Špiro Vukman, Marin Bilić, Danijela Kovačević i Lucija Slade, 5. ožujka 1972. godine u prostorijama Vojnog centra, nekadašnje kuće Puović – prostora u kojem Društvo i danas djeluje, održala se Osnivačka skupština Folklornog ansambla „Trogir“.

Na Skupštini su doneseni  Statut i Poslovnik Upravnog odbora te su odabrani članovi upravnog i nadzornog odbora te disciplinske komisije. Za prvog predsjednika FAST-a izabran je Šime Ercegović, za potpredsjednika Vicko Rožić, za poslovnu tajnicu Marica Bašić, a za blagajnicu Perina Vukman. Osim navedenih, članovi prvog Upravnog odbora bili su Marin Bilić, Roza Hrabar, Mirna Ercegović, Ante Brešan, Danijela Kovačević, Mirjana Grubić, Braco Rožić te umjetnički voditelji Branko Šegović i Tomislav Perlin.

U trenutku službene registracije Folklorni ansambl „Trogir“ broji 63 aktivna člana, 11 počasnih članova, 8 pomažućih članova, 29 dobrotvornih članova.

 


 

 

 U godini službene registracije Folklorni ansambl „Trogir“ naučio je nekoliko novih koreografija – stari trogirski ples Šotić, Plesove sjeverne Hrvatske i Završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta. Ansambl se predstavio na IX. Daruvarskim susretima, održao nastupe u Vinišću, Okrugu Gornjem, Divuljama, sudjelovao na Slavenovom plesu, u Paradi mladosti i Trogirskim tjednima. Osim po registriranju, ova je godina u pamćenju članova ostala posebno zapamćena zbog snimanja emisije Od Šibenika do Trogira u kojoj su izveli Kvadrilju i Šotić."

  

 

Fotografije s Osnivačke skupštine Folklornog ansambla "Trogir"




srijeda, 10. ožujka 2021.

Legendarni rukometni trener Vinko Kandija preminuo je na današnji dan prije 19 godina

 
U rubrici TG KALENDAR danas se prisjećamo se Vinka Kandije, legendarnog rukometnog trenera, "oca trogirskog rukometnog čuda sedamdesetih godina", "rukometnog redatelja za kojim su se otimali najbogatiji klubovi starog kontinenta", osvajača preko 40 titula i trofeja s brojnim europskim ženskim i muškim rukomenim klubovima...

Na današnji dan prije 19 godina, 10. ožujka 2002., preminuo je poznati i priznati rukometni trener Vinko Kandija, rođen u Trogiru 23. svibnja 1934. godine.

 


 

Vinko Kandija jedan je od osnivača RK "Trogir", a od 1966. trener ženske ekipe rukometnog kluba "Trogir" koja pod njegovim vodstvom prolazi kvalifikacije i postaje dio Prve savezne lige. *Više o ŽRK Trogir pročitajte u članku "I tako je počelo..." objavljenom kao najava izložbe postavljene u okviru obilježavanja 60. obljetnice ženskog rukometa u Trogiru.*

Od 1971. trener je ženske ekipe RK "Radnički" iz Beograda s kojom je osvojio državna prvenstva 1972.-73., 1975. - 1982., Rukometni kup Jugoslavije 1973., 1975.-76. i 1979. te Kup europskih prvakinja 1976. i 1980. Bio je trener ženske rukometne reprezentacije do 1974. do 1979. s kojom je sudjelovao na Svjetskom rukometnom prvenstvu u SSSR-u 1975. i Čehoslovačkoj 1978.

Trenirao je i muški rukometni klub "Grasshopper" iz Züricha te švicarsku mušku rukometnu reprezentaciju s kojom je sudjelovao na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine.Od 1983. godine trener je RK "Budućnost" iz Podgorice s kojim osvaja Državno prvenstvo i Rukometni kup Jugoslavije 1984. te Kup pobjednica kupova 1985. Četiri je puta osvojio prvenstvo Austije, dva puta Kup i pet puta Kup europskih prvakinja s ženskim RK "Hypo Niederösterreich". Od 1986. bio je trener i muškoga RK "West Wien", s kojim je pet puta osvojio prvenstvo i dva puta državni kup. Trenirao je i mušku i žensku reprezentaciju Austrije, koju je 1992. odveo na Olimpijske igre u Barcelonu. 

1994. i 1995. godine bio je trener RK "Zagreb", a od 1995. do 1999. ljubljanskoga RK "Krim", s kojim je 1999. došao do finala Kupa europskih prvakinja

Od 2000. djeluje u Austriji te sa ženskom reprezentacijom odlazi na Olimpijske igre u Sydney i Europsko prvenstvo u Rumunjskoj, a 2002. ponovo preuzima mjesto trenera "West Wiena". 

U svojoj je zavidnoj karijeri rukometnog trenera osvojio preko 40 titula i trofeja kako sa ženskim tako i s muškim rukometnim klubovima.

 

Vinko Kandija umro je u Beču, 10. ožujka 2002. Posmrtno mu je dodijeljena Nagrada grada Trogira za životno djelo 2002.

Danas ime ovog rukometnog velikana nosi trogirska sportska dvorana, a njemu u spomen odigravaju se Memorijalni turnir "Vinko Kandija" u Ljubljani te Međunarodni veteranski memorijalni rukometni turnir "Vinko i Ivo Kandija" u Trogiru.

 

 

Slobodna Dalmacija, 11. ožujka 2002. | Hemeroteka Muzeja grada Trogira

 

 Izvori podataka: Hrvatski biografski leksikon, hemeroteka Muzeja grada Trogira



petak, 5. ožujka 2021.

Znate li tko je bio prvi konzervator za Dalmaciju? Rođen je u Trogiru na današnji dan prije 257 godina...

 

Ivan Luka Garagnin, agronom, gospodarstvenik, prvi konzervator za Dalmaciju, jedan od najuglednijih hrvatskih fiziokrata, svestrani intelektualac rođen je u Trogiru na današnji dan, 5. ožujka 1764. godine.



Gimnaziju je završio u Splitu, a školovanje nastavio u Veneciji. Bio je zainteresiran za različite grane znanosti o čemu svjedoči i raznolikost naslova u obiteljskoj biblioteci Garagnin - Fanfogna koja je dio stalnog postava Muzeja grada Trogira.

Ivan Luka Garagnin obnašao je nekoliko javnih funkcija - tako je za prve austrijske uprave (1797. - 1806.) u Dalmaciji imenovan  izaslanikom  za ceste. U vezi s njegovim javnim djelovanjem ističu se i njegovi govori kojima je nastojao promijeniti i osvježiti  svakodnevnicu  Trogira - sudjelovao je, primjerice, u brojnim prepirkama vezanim za obnovu stare kazališne zgrade zalažući se za gradnju nove. Njegovom zaslugom gradile su se ceste, pogotovo prema zagorskom dijelu trogirske općine, isušene su močvare u okolici Trogira, a bunar Ošljak mogao se koristiti samo za pojenje stoke.
Budući da je slovio za vrsnog poznavatelja antike, 1805. godine je postavljen za prvog konzervatora za Dalmaciju te je iskapao po Saloni. Jedan dio pronađenih predmeta danas se nalazi ili u Muzeju grada Trogira ili su ugrađeni u istočni zid parka Garagnin - Fanfogna. 
Znanstveni doprinos Ivana Luke značajan je posebno u poljodjelstvu. Bio je član i jedan od osnivača poljodjelskih društva - akademija putem kojih su se pokušavala pronaći što povoljnija rješenja za olakšanje položaja dalmatinskog težaka.  Pisao je dosta ne samo o poljodjelstvu nego i pčelarstvu, svilarstu, o čemu svjedoče brojni sačuvani rukopisi. Zasigurno je njegovo najvažnije objavljeno djelo Riflessioni economico-politiche sopra la Dalmazia  (Ekonomsko-politička razmišljanja o Dalmaciji) u kojemu piše o problemima zemljišnog posjeda zagorskog i primorskog kraja Dalmacije pokazujući najbolje načine kako ih osuvremeniti. Ovo njegovo djelo je stoga hvale vrijedno za vrijeme kada je pisano premda u pojedinim opisima i zaključcima ipak nije bio u pravu. Predmet njegovih izučavanja bila je i hortikultura. U perivoju-vrtu kojega su obradjivali vrtlari dovedeni iz Italije, rađenom po projektu glasovitog Gianantonia Selve  uočljivo je da je vršio  niz pokusa na biljnim i životinjskim vrstama. 
Pozornost mu je zaokupljala i astronomija. U Muzeju grada Trogira čuvaju se globus i planetarij iz njegove ostavštine. Na krovu starije palače nalazila se staklena kupola, koja se koristila za osmatranje, a koja je vidljiva i na fotografiji  iz druge pol. 19. stoljeća.  Otkrivanjem i sanacijom krova 1998. godine otkrivene su drvene stube koje su nekoć vodile do nje, budući je tijekom prve polovice 20. st. srušena.

 

 Umro je u Trogiru 22. ožujka 1841. godine. 

 

 

nedjelja, 21. veljače 2021.

MACA ŽVEK! | Prije točno 50 godina premijerno prikazana "Šporka posla"

 

 Doture moj, spasiteju moj, ma kako me se ne sicate?! Ma kako ste mogli zaboravit vasega Trogiranina? A? Ovo je dvanest, trinest godina da vas nisan vidija i cin san vas ugleda i to odizad, e, ma promislite, odma san vas pripozna... Oma san reka ma to je on, majku ti Bozju strc brc!, čulo se po prvi put na današnji dan prije točno 50 godina, 21. veljače 1971., kada je premijerno prikazana osma epizoda tv serije Naše malo misto u kojoj igra Ivan Trogiranin.

 


 

 

Ivan Trogiranin (Ante Vican) na brodu susreće dotura Luiđija (Karlo Bulić) i uporno mu pokušava dokazati da ga je ranjenog operirao u partizanima i spasio mu život. Dotur Luiđi ga se ne sjeća, ali ga naivna i dobrodušna Bepina (Asja Kisić) navede da ipak posumnja u svoje sjećanje. Ivan Trogiranin potom postaje stalni posjetitelj Maloga mista, donoseći pršute i tuke svom spasitelju, ali i Roku (Boris Dvornik) koji ga se također ne sjeća, ali svejedno od "suborca" prima pršut na dar. Igra Ivana Trogiranina završava tako da mu dotur Luiđi mora dati potvrdu o sudjelovanju u partizanima kako bi dobio boračku penziju. Nakon darovanih pršuta i tuka, Roko i Luiđi ne smiju priznati da ga se zapravo uopće ne sjećaju...


U ovoj kultnoj seriji, za koja često nosi epitet najbolje domaće serije svih vremena, scenarist Miljenko Smoje, osim trogirske cakavice, vješto uklapa i još jednu zanimljivu etnološku komponentu - kratki ulomak pjesme Oj Ivane, rode moj, narodne pjesme iz Trogira koja u cijelosti glasi:



Oj Ivane, rode moj, šedlaj konja, aj’ u boj
Pusku važmi, meci praj, nek’ dušmana vata straj
Konja jasi, sabjon masi, Turcina se ne priplasi
Konja jasi, sabjon masi, Turcina se ne plasi

 Kako bisan budi ris, nek’ pobigne svaki mis
ako cujes maca žvek, brzo legni ti na klek
Konja jasi, sabjon masi, Turcina se ne priplasi
Konja jasi, sabjon masi, Turcina se ne plasi
Ma, ne plasi se Turcina

 


Sve epizode Našeg malog mista redatelja Daniela Marušića dostupne su na platformi HRTi, a "Šporka posla", premijerno prikazanu na današnji dan 1971. godine, možete pogledati i na YouTubeu:




 __________________

TG KALENDAR rubrika je u okviru projekta Trogir Time Travel Muzeja grada Trogira. U rubrici je do sada objavljeno:

144. obljetnica rođenja Marka Perojevića, povjesničara i publicista
 Na današnji dan prije 211 godina rođen je dr. don Antonio Lubin
Na današnji je dan 1874. godine u Segetu Donjem rođen Vinko Lozovina
Dan užežin Stivanje, 13. studenog 1892. godine, rođen je dr. don Ivan Delalle 
Ante Ivačić - lik iz "zlatne knjige" trogirske prošlosti
 Trogirski incident
 Na današnji dan prije 71. godinu rođen je Nikola Buble
 TV redatelj Marin Kalebota rođen je u Trogiru na današnji dan 1931. godine
Je li ovo bio prvi trogirski "rent a car"?