Tko je Trogiranka Toše Dapca iz 1962.?

 

Tko je "Trogiranka" Toše Dapca? Prepoznaje li netko našu sugrađanku s fotografija snimljenih 1962. godine:

 

 

U Arhivu Tošo Dabac u Zagrebu čuva se opsežna ostavština ovog legendarnog hrvatskog fotografa koja sadržava 160 000 umjetničkih predmeta, negativa, autorskih povećanja, kao i fotografsku opremu kojom se koristio, biblioteku, arhivsku i hemerotečnu građu. Među njima se nalazi i "Trogiranka", fotografija naše sugrađanke koju je Dabac snimio 1962. godine. 

Uočili smo postojanje dviju verzija fotografije - jedna od njih objavljena je u monografiji Tošo Dabac : Umjetnik svojeg vremena - kritičko čitanje autorice Ive Prosoli, a s obzirom na stvarno prostorno stanje lokacije na kojoj je nastala - obrnuta je:

 

 

 

Fotografije je snimljena pored gradske lože, na glavnom gradskom trgu, točnije u glavnoj ulici - iza "Trogiranke" je, osim kamene ograde lože, vidljiv i prolaz u kojemu je smješten ulaz u crkvicu sv. Barbare.

 

Jeste li znali da je Tošo Dabac nekoliko puta izlagao u Muzeju grada Trogira? Primjerice, sa Zlatom Radej imao je izložbu 9. - 25. kolovoza 1969. godine. Nekoliko godina ranije, 1963. objavljen je i vodič po Trogiru autorice Ivanke Stojković-Nikolajević s njegovim fotografijama grada koje možete razgledati OVDJE.  

 

 

 

Prepoznajete li "Trogiranku"? 

Javite nam tko je ona OVDJE ili podijelite ovaj sadržaj na društvenim mrežama 

- možda je prepozna netko od vaših prijatelja! :)

 

 

 

 

 

 

Pripremila: Maja Maljković Zelalija
Izvori: Arhiv Tošo Dabac, Muzej grada Trogira,

Prosoli, Iva. 2023. Tošo Dabac : Umjetnik svojeg vremena - kritičko čitanje; 

Maljković Zelalija, Maja 2022. Fotografi(ja) u Trogiru

11 jedinstvenih fotografija koje će vas teleportirati u trogirske 30-e!

 

Pravu vizualnu poslasticu omogućio nam je nepoznati putnik koji je 1930-ih godina putujući Jadranom luksuznim brodom "Kraljica Marija" uplovio u trogirsku luku! Ovih 11 neviđenih fotografija dio su albuma slika koji uključuju i prizore iz Dubrovnika, Gruža, Kaštelanskog zaljeva, Splita, ... tako da možemo pretpostaviti da je putnik bio jedan od onih koji su između 1931. i 1939. godine uživali u dvotjednim kružnim putovanjima ovog broda koji je svojim putnicima nudio bar, kavanu, bazen, nekoliko salona u kojima su svirali orkestri i bendovi, na kojemu je svaku večer bila filmska projekcija, a na raspolaganju su im bili i frizreski salon, knjižnica, pa i fotograf!

 Praznik za oči počinje u nastavku:

Sjajne su zar, ne? Javite nam koja vam je najdraža/najzanimljivija/najneobičnija/... na Facebook stranici Trogir Time Travel!

Zavirili smo u publikaciju "100 lica trogirskih razglednica"...

 

... i vidjeli 100 prekrasnih prizora našeg grada reproduciranih na kartolinama objavljenima od 1897. do 1960. godine! Naravno, osim ovog "melema za oči", iz uvodnih, kao i popratnih tekstova smo saznali brojne zanimljivosti o našem gradu, samim razglednicama, ali i njihovim izdavačima i prodavačima.

 

Jeste li se ikad zapitali tko je prvi Trogiranin koji je pokrenuo izdavanje razglednica sa svojim "potpisom"? Znate li kada je to bilo? A znate li tko je najproduktivniji izdavač razglednica s trogirskim motivima? Čime se sve bavio? Koji su trogirskih hotelijeri izdavali razglednice? Tko je "A." u tiskanoj oznaci "A. Ferrari", a tko "G." u "G. Decaris"? S kim je u Trogiru surađivao tršćanski izdavač koji  je imao "odabrano i prektično putujuće osoblje koje na zahtjev odlazi u bilo koji grad, bez ikakvih dodatnih troškova za kupca"? Koja je trogiska obrtnica imala trgovinu fotografskog materijala i razglednica u crkvici sv. Sebastijana? Koja je pak obrtnica imala registriranu "prodaju kartulina" od 1911.? Koja je najstarija poznata razglednica Trogira i što se na njoj nalazi?

Odgovori na sva ova pitanja nalaze se u katalogu izložbe "100 lica trogirskih razglednica" koje će javnosti biti predstavljeno večeras, 29. kolovoza 2024. u 20:30 u dvorištu Muzeja grada Trogira. Hoćete li svratiti?

U predstavljanju najnovijeg izdanja Muzeja grada Trogira sudjelovat će dr. sc. Fani Celio Cega, ravnateljica Muzeja grada Trogira, Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja Split te autorice - Daniela Kontić i Maja Maljković Zelalija. Za sjajno grafičko oblikovanje zaslužna je Anabela Teslić iz Grafičkog studija Mario, a tisak publikacije i pripremu izložbe omogućili su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Trogir.

TG kalendar | Povjesničar Pavao Andreis

 Smatra se da je povjesničar Pavao Andreis, sin Dominika i Katarine Vitturi, rođen oko 1610., umro (prije) 13. 8. 1686. godine. Živio je u Trogiru gdje je vršio brojne komunalne službe, od čega se kao posebno ugledna ističe služba operarija crkovinara stolne crkve. Njegovo je kapitalno djelo Povijest grada Trogira - Storia della città di Traù u kojemu piše povijest grada od osnutka do svojeg vremena - pretkraj Kandijskog rata. Također je napisao povijesno vrijedne spise Translazione di San Giovanni vescovo di Traù fatta li 4 Maggio l’anno 1681 i službeni spis Operaria (Kaptolska biblioteka u Trogiru) u kojem su zabilježeni podaci o uzdržavanju i opremi katedrale.

 

 

Danas, 338 godina nakon njegove smrti, prigodno donosimo zanimljiv popis crkvi koje navodi i opisuje u osmom dijelu svojeg djela Povijest grada Trogira - Storia della città di Traù.

U Malom polju Andreis nabraja preko dvadeset crkvi: sv. Ilije, sv. Vida, sv. Danijela, sv. Marije od Sviraca (Zvirača, Gospe od Sniga), sv. Marije od Konačvina, sv. Nikole od Ivernića (od Mula), sv. Mihovila od Ivernića (od Lavdira), sv. Petra (u polju Kaštela), sv. Marije od Brda kod Karbana (Gospe od Demunta), sv. Julijana, sv. Katarine, sv. Kuzme i Damjana, sv. Eustahija na brdu Carbanu, sv. Ivana Krstitelja na mjestu zvanom Bile Brige; sv. Margarite, sv. Stjepana, sv. Nikole, sv. Petra na Crvenoj zemlji (Ribola), sv. Stjepana nad Zgonom, sv. Jurja na Travarici, sv. Marije od Anđela (u staro vrijeme spojena s onom sv. Frane), sv. Barbara na Travarici za koju se smatra da ju je utemeljila Bitkula, sestra bl. Augustina Kažotića. Osim navedenih, u Malom polju "bile su u staro virjeme kapelica sv. Klementa na otočiću malo udaljenom od mlinova prema zapadu; kapelica sv. Lovre i sv. Ivana pod Karbanom, koje sada nisu ostavile nego srušene tragove..."

U samom gradu Andreis navodi katedralnu crkvu sv. Lovre, opatsku crkvu sv. Ivana Krstitelja, crkvu sv. Duha glasovitu po staroj bratovštini koja njome upravlja, crkvu sv. Martina (danas sv. Barbara), crkvu sv. Stjepana Prvomučenika zvanu Planiter, crkvu sv. Marije od Plokate, sv. Marije od Karmena, Svih svetih, sv. Sebastijana, sv. Roka, sv. Dominika, sv. Nikole, sv. Mihovila Arhanđela.

Na Čiovu, Andreis spominje kapelu na morskoj obali posvećenu Marijinu Očišćenju, sazidanu kao zavjet za glasovitu pobjedu Trogirana nad Splićanima (Gospe kraj Mora), crkvu sv. Andrije, sv. Ciprijana, sv. Jakova Apostola, sv. Tome Apostola, sv. Petra, sv. Teodora, sv. Mavra, sv. Nikole, sv. Jerolima, sv. Karla u selu Maraviću, u selu Okruku sv. Ivana Krstitelja, sv. Antuna u blizini ljetnikovca braće Racettini. Na Čiovu se, navodi Andreis nalaze Sveta Marija od sv. Lazara, sv. Marija od Drida i Sveti Križ kojima upravljaju fratri.

Koje sve crkve Andreis još spominje možete pročitati u Povijesti grada Trogira I, izdanju Književnog kruga Split iz 1977. godine...

U početku bijaše 7 fotografija...

Povodom otvorenja izložbe "100 lica trogirskih razglednica" u izložbenom prostoru Muzeja grada Trogira u srijedu, 10. srpnja 2024. u 21:00 donosimo 7 zanimljivih kolaža koje bismo mogli nazvati - U početku bijaše 7 fotografija! Te su fotografije razni izdavači, a najviše domaći - Ivan Belas, reproducirali kao 7 razglednica/dopisnica koje se, među njih (trenutno) 447, čuvaju u fundusu Muzeja grada Trogira...

Nadamo se da ćete uživati u razgledavanju ovog blog posta kao i izložbe koja će biti otvorena do 30. kolovoza svaki dan 10:00 - 13:00 te 18:00 - 21:00. Ulaz je slobodan!

Lijevo: foto-dopisnica / Desno: dopisnica, izdanje Ivana Belasa (oboje: Muzej grada Trogira - fond Sentinella)

Gore: fotografija (album obitelji Milić) / Dolje: dopisnica, izdanje Ivana Belasa (Muzej grada Trogira, donacija Sine Karli)

 

Inače, album koji se danas čuva u obitelji Josipa Milića, pripadao je upravo Ivanu Belasu - veoma aktivnom izdavaču razglednica s trogirskim motivima. On je taj album dobio na poklon od nećaka Špira za imendan, na sv. Ivana Trogirskog, 1907. godine, što je navedeno u posveti...

 

Lijevo: Toni Sentinella na svojem brodu Gusar, foto-dopisnica (MGT - fond Sentinella) / Desno: dopisnica (donacija Perine Vukman)

Lijevo: fotografija Josefa Wlhe (na stepenicama je Roko Slade - Šilović, KO MKiM St) / Desno: dopisnica, izdanje Ivana Belasa (MGT)

Lijevo: fotografija (album obitelji Milić) / Desno: dopisnica, izdanje Ivana Belasa (MGT - donacija Aleksandera Čižeka)

Lijevo: fotografija Tomasa Burata (MGT) / Desno: dopisnica, izdanje Ivana Belasa (MGT - donacija A. Čižeka)

Lijevo: fotografija Nenada Gattina (MGT) / Desno: razglednica, izdanje Agencije za fotodokumentaciju - Zagreb (MGT)

 

Izložbu "100 lica trogirskih razglednica" koja predstavlja izbor starih razglednica iz fundusa Muzeja grada Trogira počevši od najstarijih iz 1897. do najmlađih iz 1960. ne biste smjeli propustiti! Više informacija o izložbi pronađite klikom OVDJE.

Autorica izložbe: Daniela Kontić
Pripremila: Maja Maljković Zelalija (suautorica)

Zadivljujuće remek-djelo čipkarske umjetnosti s Drida!

Otkriće čipkane albe - misne košulje iz franjevačkog samostana na Dridu 1900. godine bio je prekretnica u poznavanju povijesti čipke u Dalmaciji! Ta je misna košulja, načinjena u 16. stoljeću, pravo remek-djelo čipkarske umjetnosti, navodi u Dalmatien und seine Volkskunst Natalie Bruck-Auffenberg! Ova je austrijska novinarka, slikarica, izumiteljica i sakupljačica dalmatinske narodne umjetnosti svoja višegodišnja terenska istraživanja ukoričila u sjajnu knjigu, u čijem predgovoru i kaže - "Dalmatinci mogu bez svega, osim bez ljepote, koja se s njima rađa kao najnutarnjiji dio njihovih bića.".

Knjiga Dalmatien und seine Volkskunst objavljena je 1911. godine, a njena je vrijednost izuzetna jer svjedoči i o predmetima koji danas nisu sačuvani. Među njima je i - u požaru 1948. godine izgorjela - alba s Drida, koju prigodno donosimo upravo danas, na blagdan sv. Ante, kada svi putevi vode na Drid. 

 

 

 "Košulja je bila izrađena od finog platna i imala bogati čipkasti ukras na rukavima, uz prsni izrez i uz donji rub. Također je imala čipku i na svim spojevima materijala uzduž košulje. Rađena je tehnikom čipke na iglu, prvotnom retičelom vezanom uz tkaninu. Imala je motive gotičkog četverokuta koji je karakterističan za renesansu.", navodi Željka Krstanović u diplomskom radu Geometrija čipke iz 2017. godine.

Pripremila: Maja Maljković Zelalija

 

Jeste li znali za čipkarsku povijest Trogira? Čuvate li u svojim obiteljima neku (stoljetnu) trogirsku čipku? - javite nam u komentarima na Facebook stranici Trogir Time Travel!

~*~

Možda vam se, povezano sa sv. Antom na Dridu, svidi i sljedeći sadržaj iz naše arhive:

Sveti (moj) Ante!

Što to veže Drid, Mariju, Mavra, mlijeko, hašiš i svježe cvijeće? Jedna trogirska legenda, naravno!

 

 

 

Trogir 1937.: Kamena bajka i kupalište Šaldun

 

 Na naslovnici petog broja mjesečnika Dalmatien iz 1937. godine, kojeg je izdavao Turistički ured (agencija) "Putnik" iz Dubrovnika, našao se - Trogir. Pod naslovom "Kamena bajka" objavljen je tekst u obliku kratkog vodiča po gradu te šest fotografija, od kojih se kao posebno zanimljive izdvajaju ranije nepoznate fotografije kupališta Šaldun (Saldun). Uživajte:

 

 

 Trogir ima prekrasno kupalište Šaldun na kojemu gosti mogu uživati u suncu i moru i na pješčanoj plaži i na stjenovitoj litici. Idealno je za odmor i relaksaciju, ali i za uživanje u svim vrstama vodenih sportova... Jednom riječju, Šaldun ima sve prednosti koje će "vaš boravak učiniti nezaboravnim iskustvom", stoji u opisu fotografija.

Što kažete? Javite nam svoje dojmove na Facebook stranici Trogir Time Travel.

 

 

 

Skela s kampanela | Donosimo impresivne fotografije i kronologiju!

 

Sigurno se sjećate kampanela trogirske katedrale (poetično ćemo se izraziti) zagrljenog skelom vidljivog na pojedinim fotografijama koje je 1919. godine snimio američki vojnik R. E. Wayne ili fotografijama iz zraka koje je snimio Giulio Parisio, a koje su te iste godine objavljene u novinama L´illustrazione Italiana i Dom i sviet... Sigurni smo i da su prilike za vidjeti taj motiv izbliza - prizor kojeg su Trogirani gledali svakodnevno od 1913.  do 1922. godine - bile izuzetno rijetke! Baš smo zbog toga sigurni da ćete uživati u pet zaista sjajnih fotografija i priči koje donosimo u nastavku...

 

C. Polzinetti, Stara fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu

 

 Dok je autor triju fotografija Celestino Polzinetti, autor dviju je - iako nepoznat - pravi majstor kadra! Radi li se o nepotpisanim Polzinettijevim fotografijama ili o radovima Ć. M. Ivekovića koji je skelu projektirao? Jesu li u pitanju fotografije I. Znidarčića koji je u to vrijeme snimao za splitski Konzervatorski ured...?  Brojna su pitanja na koja će tek buduća istraživanja ponuditi odgovore, a za sada proveli smo malo istraživanje o radovima na kampanelu katedrale sv. Lovre! Uvidom u dostupne izvore i literaturu, pronašli smo neke zanimljive spoznaje, pa krenimo redom...

 

 

Nepoznat autor (Polzinetti, Iveković, Znidarčić?), Stara fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu

 

Srpanj 1913.

Stanko Piplović  u svojoj knjizi Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću piše da se u srpnju 1913. počelo od drugog kata naviše postavljati skelu za popravak zvonika trogirske prvostolnice. Brojni su građani, ali i Općinska uprava bili zabrinuti za sigurnost i stabilnost ove konstrukcije, s obzirom na to da ona nije bila postavljena od tla, već je bila pričvršćena na trošne zidove zvonika... Zbog bojazni i sumnji da zvonik neće izdržati težinu greda, ali i jake vjetrove koji bi mogli srušiti zvonik i skelu, Općinarstvo je pisalo dalmatinskom Namjesništvu te don Frani Buliću koji je Namjesništvu potvrdio "da je gornji dio zvonika posebno dotrajao" te je predložio da se radovi pospješe, a dijelovi zvonika spreme za ponovnu ugradnju prilikom obnove. Bulić je imao slično iskustvo - sa obnovom zvonika splitske katedrale - pa je zato bio vrlo oprezan, navodi Piplović. (U Splitu su se, naime, zbog dugog stajanja skele morale dva puta popravljati!) Bilo je za očekivati da će i radovi u Trogiru potrajati. (...). 

Iz ulomka Piplovićevog teksta također saznajemo da je Bulić o ovom pitanju obavijestio savjetnika E. Walacha, predstojnika građevnog ureda, koji je - čim se vratio u Zadar - poslao u Trogir Ćirila Metoda Ivekovića, budući da je on izradio nacrt za skelu. Ubrzo su počeli radovi ali su već krajem kolovoza obustavljeni jer je uzmanjkalo sredstava. Poslije su nastavljeni, ali su se otegli godinama i nakon što je stvorena jugoslavenska država.", piše Stanko Piplović.

C. Polzinetti, Stara fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu

1920.

Marijan Čipčić u knjizi Trogir između svjetskih ratova navodi da je nakon završetka Prvog svjetskog rata Vlada u Beogradu pripremila iznos od 20.000 kruna za restauraciju trogirskog zvonika. Krajem svibnja 1920. godine, navodi Čipčić, "zvonik su obišli inspektor Ministarstva prosvjete Marko Car, u pratnji arheologa don Frane Bulića i Mihovila Abramića. Izvedbeni radovi pod vodstvom Vicka Rendića uskoro su započeli. Projektant je bio inženjer K. Musanić. Međutim, namijenjeni budžet uskoro se potrošio, pa je don Vinko Brajević apelirao preko Novog doba da se osigura još 250.000 kruna kako bi se radovi mogli završiti. Javni apeli za popravak zvonika isplatili su se jer se novac uskoro uspio namaknuti."

 

Nepoznat autor (Polzinetti, Iveković, Znidarčić?), Stara fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu

1921.

Iako Novo doba iz studenog 1920. piše da je "ovih dana započelo uklanjanje skela sa zvonika zborne opatske crkve u Trogiru" do cjelovitog uklanjanja izgleda ipak nije došlo (već i sam taj kratki članak najavljuje radove pod upravom građevinske sekcije u Splitu koji će započeti na proljeće 1921. godine!). No, skela je tada bila tek djelomično uklonjena - da je nedavno "skinuta pocrnjela armatura sa vrška i nagornjeg, trećeg sprata zvonika negdašnje ponosite katedrale" piše V. Brajević u siječnju 1921. godine. 

Pojedini novinski izvještaji svjedoče o tome da je skela još uvijek bila postavljena i u kolovozu, kada su je posjetili značajni izletnici (o čemu više nekom drugom prilikom...)

 

C. Polzinetti, Stara fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu

1922.

Skele sa zvonika konačno su skinute 1922. godine., zaključuje Marijan Čipčić nakon uvida u  dopise koji se čuvaju u Arhivu Konzervatorskog odjela u Splitu, poput primjerice Dopisa trogirske Općinske uprave Građevnom odsjeku za Dalmaciju od 6. travnja 1922. godine.

Ove sjajne fotografije dio su zbirke Stare fototeke Konzervatorskog odjela u Splitu koja je digitalizirana i objavljena u okviru projekta eKultura "Digitalizacija kulturne baštine" Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

  

Pripremila:
Maja Maljković Zelalija

Izvori i literatura:
Novo doba, eKultura
Stanko Piplović: Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću (1996.),
Marijan Čipčić: Trogir između svjetskih ratova (2021.)

 

Za razmišljanje i za kraj "ostavljamo" i jednu fotografiju koja je - vrlo moguće - nastala istom ovom prigodom, a prikazuje istočno pročelje Općinske palače u čijem se prizemlju nalazila Kavana - restoran:

Literaturu koju spominjemo možete nabaviti na 12. FESeTemani trogirskoga libra koja se odvija u izložbenom prostoru Muzeja grada Trogira do 27. travnja (radno vrijeme: pon - pet 9 - 13 te 17:30 - 19:30, sub 9 - 13).

Hvala što ćete ovaj članak podijeliti s prijateljima na društvenim mrežama i hvala što nas pratite na Facebook stranici Trogir Time Travel! :)

 

23 foto poslastice iz 1930.!

Nakon dugo vremena "već viđenog" i poznatog, pred nama se danas našla prava pravcata foto poslastica! Njemački kolekcionar objavio je na prodaju niz fotografija s putovanja Dalmacijom 1930. godine, a među njima smo uočili 23 prekrasne fotografije Trogira. Gotovo neprepoznatljiv "zeleni" Obrov,  prekrasni pogledi na grad te detalji poput natpisa "Kafana", "Foto atelje", "Z. Munitić - Postolarnica" ili plakat koji oglašava "Okružni slet" su nas oduševili kao i bilješke na 15 fotografija koje svjedoče o tome da su snimljene 18. rujna 1930. godine. 

 

Zaplovimo zajedno u ovu foto fantaziju i uživajmo u ovom putovanju kroz vrijeme:

 

Gotovo neprepoznatljiv "zeleni" Obrov, 18. 9. 1930.

Obala, 18. 9. 1930.

Na Batariji, 18. 9. 1930.

Južna gradska vrata, 18. 9. 1930.

Mala loža, uz natpis "Z. Munitić, postolarnica" i plakat "Okružni slet", 18. 9. 1930.

Iz Žudike, uz zanimljiv detalj - natpis "Kafana", 18. 9. 1930.

Pogled s broda, 18. 9. 1930.

Pogled s broda, 18. 9. 1930.

Foto atelje (o kojemu smo pisali OVDJE), 18. 9. 1930.

Putnici/izletnici na brodu, 18. 9. 1930. (može ih se primjetiti na nekoliko fotografija)

Loža i gradski sat, 18. 9. 1930.

Pogled na grad, 18. 9. 1930.

Pogled na grad, 18. 9. 1930.

Pogled s broda, 18. 9. 1930.

Pogled iz Općinske palače, 18. 9. 1930.

Na Batariji, 18. 9. 1930.

Tko je, imenom i prezimenom, snimio ove ljepotice, nije navedeno, no možemo se možda ponadati da je to gospodin kojeg je kolega fotograf uhvatio u trenutku snimanja:

 

Nepoznati fotograf snima izletnike na obali

Na poleđini fotografije fotografa u Trogiru, prvoj takvoj koju smo vidjeli među tisućama arhivskih fotografija, ne nalazi se naveden datum, no čini se da je dio istog albuma u kojemu se nalazi 15 fotografija objavljenih u prvom dijelu, kao što su njegov dio vjerojatno i ove u nastavku:

 

Dama sa suncobranom i pogled s Čiovskog mosta

Na Batariji

 

Pojedine fotografije nemaju znakove koji upućuju da su bile zalijepljene u isti album, no za pretpostaviti je da su dio istog putovanja... dok pojedine na poleđini imaju otisak pečata s kojeg možemo saznati da su izrađene u Photo-Harren u Nürnbergu.

 

Pogled s broda

 

Pogled na Pasike

Putnici/izletnici na brodu

Pogled s Fortina na kulu sv. Marka, Soline i parobrod u daljini

Zaista su sjajne, zar ne?! Javite nam svoje dojmove i zapažanja na Facebook stranici Trogir Time Travel! Sigurni smo da će detaljnija obrada ovih fotografija donijeti neke nove spoznaje i doprinijeti boljem poznavanju povijesti fotografije u Trogiru i Trogira na fotografijama. Tko zna, možda čak detektiramo i njihove autore! :)