Prikazani su postovi s oznakom Dan žena. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Dan žena. Prikaži sve postove

srijeda, 8. ožujka 2023.

FOTOGRAFI(JA) U TROGIRU | 4 žene koje su ovjekovječile grad do 1932. godine


Razmišljajući kako obilježiti Dan žena ove godine (prošle godine smo pisali Bilješke za žensku povijest Trogira) razmišljali smo o tome da prikažemo ženske portrete na fotografijama koje se čuvaju u Muzeju grada Trogira, no ipak smo se odlučili - umjesto žena ispred kamere - predstaviti žene iza kamere
Četiri su zanimljive žene ovjekovječile Trogir od 1910. do 1932. godine. One su - ranije poznate Gertrude Bell, Pauline Hamilton Dederer i Doreen Canaday Spritzer spomenute u knjizi Maje Maljković Zelalije Fotografi(ja) u Trogiru - te "novootkrivena" autorica - Steffi Schaffelhofer.  Više o njima, kao i fotografije na kojima su ovjekovječile Trogir pročitajte i pogledajte u nastavku....

 

 1. GERTRUDE BELL, 1910.

Trogir je 5. travnja 1910. godine na fotografijama zabilježila engleska spisateljica, putnica,  arheologinja, avanturistica i političarka Gertrude Margaret Lowthian Bell (1868 – 1926) koju Novo doba naziva „najčudnovatijom i najgenijalnijom ženom Engleske“.  Zanimljiva je priča da je, prije ovjekovječenog posjeta, Gertrude Bell pokušala dva puta doći u Trogir, no bezuspješno. O tome piše svojoj pomajci, lady Florence Bell, u pismima koja se čuvaju u Arhivu Gertrude Bell (Gertrude Bell Archive) pri Sveučilištu Newcastle

 


 

2. travnja 1910. godine piše joj da je to poslijepodne odlučila otploviti u Trogir iz Splita brodom koji polazi u jedan sat. Međutim, ta je brodska linija bez ikakve obavijesti putnicima bila ukinuta... „Ovo je već drugi put da pokušavam vidjeti Trogir. Prvi je bio na povratku iz Šibenika, kada je zbog sat i pol kašnjenja broda bila noć kada sam tamo stigla. Zato se moram odreći toga, šteta jer ima jednu od najljepših katedrala u cijeloj Dalmaciji.“  

 


 

No, Gertrude ipak odlučuje da „ne bi mogla podnijeti da ne posjeti Trogir“,  o čemu piše svojoj pomajci 4. travnja. Bell je napokon pristala uz trogirsku obalu 5. travnja 1910. godine: „Cjelodnevno putovanje bilo je savršeno divno. Proveli smo sat vremena u Trogiru, malom gradiću opasanom zidinama sagrađenom na otoku, s venecijanskim lavovima nad vratima i katedralom iz 11. stoljeća. Katedrala ima najljepši zapadni potral na svijetu (...) Nasuprot njoj stoji loža s kapitelima iz 6. i 3. stoljeća – pitam se što su radili u Trogiru u 3. stoljeću? – koja se danas koristi kao drvarnica (...) Tako da sam dobro nagrađena jer sam došla u Trogir.“  

 


 

U Arhivu Gertrude Bell nalazi se šest fotografija snimljenih u Trogiru,  od kojih su na tri kapiteli lože spomenuti u pismu. Gertrude Bell ovjekovječila je i tvrđavu Kamerlengo s mora (na kojoj je zanimljiv detalj sušenja rublja po gotovo cijelom južnom pročelju), Trogiranina pred južnim gradskim vratima i detalj dovratnika južnih vrata katedrale sv. Lovre", navodi Maja Maljković Zelalija u knjizi Fotografi(ja) u Trogiru, knjizi u izdanju Muzeja grada Trogira u kojoj piše i o...



2. PAULINE HAMILTON DEDERER, 1918.

"U prosincu 1918. godine The National Geographic Magazine objavio je članak The races of Europe unutar kojeg je kao ilustracija objavljena fotografija američke biologinje Pauline Hamilton Dederer (1878 – 1960) koja je putovala je u inozemstvo što profesionalno – radi sudjelovanja na međunarodnim kongresima o genetici i evoluciji, što privatno, iz ljubavi prema prapovijesti.  Iako je u opisu ispod fotografije naveden Dubrovnik, ona je snimljena u Trogiru, a prikazuje čovjeka koji vuče kolica s teretom kroz južna gradska vrata":

 


 

Kao što je spomenuto u uvodu, "novootkrivena" autorica jedne trogirske fotografije je...


3. STEFFI SCHAFFELHOFER, 1930. 

...čija je fotografija Trogira snimljena s broda objavljena uz njenu putopisnu reportažu u Wiener Bilderu 27. srpnja 1930. godine. Steffi Schaffelhofer bila je bečka fotografkinja, ilustratorica i spisateljica čiji su tekstovi i fotografije osim u Wiener Bilderu objavljivani su u Sonntagu, za koji je radila od 1934. godine.


Steffi Schaffelhofer: Trogir, 1930.


4. DOREEN CANADAY SPITZER, 1932.

Dio svojeg arhiva, uključujući preko 1000 fotografija, poznata američka arheologinja Doreen Canaday Spitzer (1914 – 2010) darovala je Američkoj školi klasičnih studija u Ateni  (American School of Classical Studies at Athens). Među digitaliziranom građom nalazi se šest fotografija koje je snimila u Trogiru 1932. godine.  Pretpostavlja se da su fotografije nastale kada je Trogir posjetila s obitelji,  na Odyssey krstarenju, prije no što je počela studirati u Grčkoj:

 


 




 Nadamo se da vam je ovaj tematski prilog nastao u povodu Dana žena bio zanimljiv, a crtice o ovim zanimljivim ženama inspirativne! Znate li možda za još neku fotografkinju koja je ovjekovječila Trogir u prvoj polovici 20. stoljeća - javite nam njeno ime na facebook stranici Trogir Time Travel!



I... ne zaboravite podijeliti ovaj sadržaj s prijateljima na društvenim mrežama... :)



ponedjeljak, 7. ožujka 2022.

Donosimo crtice iz ženske povijesti Trogira! Dopišite i vi koju!


Prigodno, u povodu Međunarodnog dana žena, donosimo nekoliko crtica iz slabo istražene, ali jako zanimljive "ženske" povijesti Trogira od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Bilješke o humanitarkama, posjednicama, trgovkinjama, obrtnicama, tkalicama, pekaricama, krojačicama, pa čak i vlasnici mogućeg prvog "rent a cara" u Trogiru, čekaju vas u nastavku...





BILJEŠKA 1.

NARODNA ŽENSKA ZADRUGA

Narodnu žensku zadrugu u Trogiru, svojevsrnu nasljednicu Odbora narodnih žena (značajnog po brojnim humanitarnim akcijama krajem Prvog svjetskog rata) osnovale su 103 članice na Osnivačkoj skupštini održanoj 23. veljače 1919. godine. Na toj je skupštini za predsjednicu izabrana Dinka Lušić, potpredsjednicu Karmela Petrić, tajnicu Ana Babarović, blagajnicu Anka Rubignoni, u Upravni odbor su izabrane Tonka Nekić, Valerija Petrić, Mila Tironi, Marija Antičić, Perina Hrabar, Karmela Kalebota, Marija Novak, Kina Rožić i Marija Sentinella, dok su u Nadzorni odbor izabrane Slavka Baranović, Anka Madirazza i Marija Štuk. Društvo je i prije svečane skupštine djelovalo humanitarno, a na skupštini je najavljen i svečani ples humanitarnog karaktera u Općinskoj dvorani. O aktivnostima Narodne ženske zadruge u Trogiru često izvještava Novo doba.

 

Novo doba, 27. 2. 1919.

 

 

BILJEŠKA 2.

ŽENE ČLANICE CASINA

Jedine članice Casina, kulturnog sastajališta Trogirana u 19. stoljeću, bile su Ivanica Burić (inače jedina žena navedena kao vlasnica lože u trogirskom kazalištu!) u čijoj se kući nalazio Casino i Julija Laurić, pišu Fani Celio Cega u članku Kako su živjele trogirske žene tijekom preporodnih previranja te Danica Božić Bužančić u članku Prilog poznavanju privatnog i društvenog života Trogira u drugoj polovici 19. stoljeća.

 

 

BILJEŠKA 3.

TROGIRSKE OBRTNICE I TRGOVKINJE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA


Žene trgovkinje i obrtnice u Trogiru između dva svjestka rata među popisom obrtnika u Trogiru donosi Marijan Čipćić u knjizi Trogir između svjetskih ratova.
Ignacija Tironi, Marija Uljević, Marija Torba, Lucija Ferrari, Marija Bettiza i Danka Čarija imale su registrirane trgovine prodaje jestiva, Ignacija od 1902., Lucija od 1903., Marija Torba od 1911., Marija Bettiza od 1918., Marija Uljević od 1931., a  a Danka Čarija od 25. 10. 1929. Trgovine mješovitom robom imale su  Luce Čarija, od 1932., Ivanica Zanne također od 1932., dok Anka Taslak svoju prodaju na sjevernim gradskim vratima pokreće 26. 10. 1931. Jozica Sasso bavila se kupoprodajom mješovite robe od veljače 1922. U Segetu je prodaju mješovite robe 1928. godine registrirala Domina Ševo


Trgovine domaćih proizvoda, voća i povrća imale su Maja Hrabar (Kupoprodaja domaćih proizvoda, prodaja kožnih opanaka od prosinca 1932.), Marija Karanušić (Prodaja bajama, buhača, živat i vina, od 1914.), Mara Kandija (Prodaja poljskih proizvoda, buhača, smokava, najama i ulja, od svibnja 1923.), Ana Ilak imala je prijavljenu prodaju voća i delikatesa od lipnja 1931., a Matija Buble prodaju hrane, brašna, ulja, kruha, sitnarije, kupoprodaju bajama i buhača, od 1922. Spomenuta Lucija Ferarri registrirala je prodaju kruha 1912. godine. Među vlasnicima trgovačkih radnji u kojima su se prodavale rukotvorine i sitnarija pronalazimo sljedeće vlasnice: Ivanicu Slade (od 1921.) i Mariju Madirazza (1929.) koje su imale prodaju rukotvorina te Klaru Rožić koja je imala registriranu prodaju zemaljskih predmeta i sitnarije od studenog 1931.


Anka Mašić u veljači 1923. registrirala je prodaju opanaka i kože, djelatnost kojom se na trgu od 1921. bavila Luca Russo Pezzi.
Anka Rubinjoni u listopadu 1925. registrira prodaju željeza, boje, staklarije i sitnarije, a Luca Pavić u Vinišću prodaju ugljena, drva, sapuna, žigica, voća i sitnarije, od travnja 1930. Jednu od svakako najinetersantnijih djelatnosti "Unajmljivnje automobila iz garaže" 17. veljače 1932. iz svoje vlastite kuće u Troguru pokrenula je Nikolina Marović, o čemu smo ranije pisali OVDJE.
 

Trogirske pekarice između dva rata bile su Mićelina Šantić, Ivanica Zanne, Marija Bakica, Ivanica Košćina, Lucija Višić, Danka Kandija, Lucija Ferarri, Antica Zanne, Marija Bettiza, Antica Klarić, Vjekoslava Strize, Danka Miše na Čiovu te Viktoria Pavković u Segetu.
Krojačica Jelka Madirazza ima prijavljen obrt od 18. 10. 1930., a Dragica Novak od 27. 2. 1932. godine.



BILJEŠKA 4.

PRVA TROGIRSKA HOTELIJERKA?

Jedan od prvih hotela, ujedno i restoran u gradu posjedovala je Jelka Barada 1908. godine, a sobe za noćenje imala je i gostionica Sognara, u vlasništvu Ivanice Ćudine i supruga joj Ante.


BILJEŠKA 5.

HRABRO DVOSTRUKO PREZIME

Neuobičajenu "stvar" napravila je Katarina Garagnin. Naime, kći Ivana Luke Garagnina mlađeg nakon udaje za Antonia Fanfognu 1840. godine ostavila je i svoje djevojačko prezime nakon udaje te tako postala Katarina Garagnin - Fanfogna, dok su njihova djeca nosila prezime (de) Fanfogna - Garagnin.


BILJEŠKA 6.

TROGIRSKE TKALICE

U Etnografskoj zbirci Muzeja grada Trogira, pod naslovom Trogirska zagora i ostala - lećivička, čuva se dokumentacija koja među ostalim sadržava korespodenciju Vinke Bulić  i drugih aktivistica sa župnicima, učiteljima, glavarima sela i dr. iz 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća. Osim novinskih članaka s tematikom sela, tu se nalazi jedna zanimljiva bilježnica s naslovom "Opis doživljaja jedne tkalje u najsiromašnijim selima Trogirske zagore" koju je, kao dnevnik pisala File Prodan, aktivistica Hrvatske žene, ženske organizacije HSS-a, u Dalmaciji. 

O trogirskim tkalicama piše Goranka Tomaš u katalogu izložbe "Dva - tri kluka i jena žica" u izdanju Muzeja grada Trogira, a Ivan Pažanin u članku Trogirska zagora u dnevniku jedne tkalje (Vartal 1-2/2014.-1-2/2015), vezano za tkanje u Trogiru donosi prijepis Filnog dnevnika te imenuje poznate trogirske obrtnice iz ovog područja: 1898. Marija Dražančić, žena Fabijana Stipčića, 1901. Vicenza Buble, 1902. Antica Bilić Cimić, tkalica, 1917. Marija Tironi ud. pok. Ivana Kandija, tkalica u Trogiru, Kata Perić Raspada, 1918. Vice Brešan žena Blaža Lovrića i njezina kći Marija. Pred Drugi svjetski rat na otoku Drveniku djelovale su tri tkalje - Zovana Kvarantan, r. Ciciliani, Zorka Kustura i Marija Vulas.

 

Gore: Vinka Bulić, nn, nn; dolje: Jela Alajbeg i Božica Vajić, prve dvije seljakinje izučene tkanju u Trogiru, 1937..  Izvor fotografije: Hrvatski državni arhiv

 

BILJEŠKA 7.

TROGIR(AN)KE U UMJETNOSTI, ZNANOSTI, KULTURI I MEDIJIMA


Pridodajmo ovim kratkim natuknicama i bilješku o znamenitim trogirskim ženama u raznim poljima umjetnosti, znanosti, kutlure i medija, rođenima do 1950 godine. 

Trogirske slikarice koje spominje Aleksandra Bilić Petričević u katalogu izložbe "Trogirski slikarski krug u prvoj polovici 20. stoljeće" su Antonietta de Fanfogna - Gargnin (1894. - 1967.), Cata Dujšin Ribar (1897. - 1994) i Nikica Strojan (r. Vulas, 1920. - 2002.). Glumice rođene u Trogiru - Nevenka Filipović (lutkarica, glumica, 1932. - 2007.) i  Jelena Gruić (r. 1933) spomenute su u e-publikacji Kamera (atr)Akcija! autorice Maje Maljković Zelalije, kao i spisateljica i televizijska urednica Palma Katalinić (1927 - 2013). Svjetski poznata dizajnerica Mila Schön (1916. - 2008.) te pjevačica, mezosopranistica Marija Gattin (1902 - 1991) bile su teme u rubrici TG kalendar.

 


Nadamo se da su vas ove kratke bilješke potaknule na razmišljanje o zanimljivim, poznatim i nepoznatim ženama iz trogirske povijesti te da ćemo zahvaljujući upravo vama - čitateljicama i čitateljima - u komentarima na našoj facebook stranici dopuniti žensku povijest Trogira novim informacijama. Prepuštamo vam tipkovnicu i želimo sretan Dan žena!




utorak, 8. ožujka 2016.

"Kamera! (atr)Akcija!" - posebno izdanje u povodu Dana žena


Jeste li znali da je glas Pčelice Maje rođen u Trogiru? A jeste li znali da je "najuspješniji urednik Dramskog programa u povijesti televizije u Hrvatskoj" zapravo urednica i da je također rođena u Trogiru? ...A jeste li znali da ćete čitanjem posebnog izdanja e-knjižice "Kamera! (atr)Akcija!" postati bogatiji za niz zanimljivih informacija koje možda do sada niste znali? ...


Svim našim čitateljicama (i onima koje će to tek postati) želimo sretan Dan žena! 


:)






 







Hvala vam što prilikom dijeljenja naših vizuala navodite izvor trogirtimetravel.blogspot.com, odnosno facebook stranicu Trogir Time Travel.