utorak, 13. kolovoza 2019.

Trogir. 70-e. Kolovoška pripeka. Teta Tone. 50 stolitara vina. I to nije sve...



PETA STRANA LJETA Nedjeljne Dalmacije donosi članak SUVENIROS, VINO ROSSO I BOG KAIROS, koji započinje riječima "Stojim tu na vratima grada, na KOLOVOŠKOJ PRIPECI...". Baš smo zbog kolovoške pripreke, kakva je i danas, ovog kolovoza - 43 godina nakon, odlučili podijeliti ovaj članak koji se čuva u hemeroteci Muzeja grada Trogira.




Nadamo se da ćete ga pročitati u cijelosti, jer sadrži pravo klupko zanimljivih ljetnih situacija iz 70-ih:


 "Naime, sa svojim vijugavim uličicama, stjenovitim svodovima i kamenim dvorištima Trogir te neodoljivo mami mirisom konobe. I ideš za tim mirisom, naslijepo, ali uzalud. Kobasice i bečke šnicle, pivo i koka-kolu naći ćeš na svakom koraku, ali konobe - ništa bato! ... I kad sam već hito odustati, moderni i komercijalizirani bog Kairos namjeri me na - teta Tonu Đimlić* i njenu maslinovu granu na zidu. Kuma Tone ima 66 godina, šestoro djee, devetoro unuka i 50 stolitara vina..."
*vjerojatno Đirlić

  "Strancu košta šezdeset hiljada, a tebi ko našem dam za dvadeset pet. Eto, i ova klešta dodam, bogami. Ajde, kupi, nećeš faliti, dam za dvadeset. Badava. Samo da prodam. Nema turisti. Slabo ide roba. Nije ko u Dubrovnik, tamo je bogbogova."

"Dolazi zatim mladi par Engleza. On sa zbirkom foto-aparata i objektiva, ona već malo pod gasom. Imaju i domaćega, dobrovoljnog vodiča koji je neobično prijazan s gošćom... ´Momak je iz Drniša, a ovin je rekao da san mu ja mater´, kaže teta Tone smijući se..."


Ma, nabolje da ga pročitate sami:



Pripremila: Maja Maljković Zelalija


Koliko je na današnjoj kolovoškoj pripeci isto, a koliko različito, možete nam javiti u komentarima na Facebook stranici Trogir Time Travel, a možete i podijeliti ovaj članak s prijateljima na društvenim mrežama, možda netko zna još koju priču iz kolovoza ´70-ih i njome odluči upotpuniti ovaj članak.


utorak, 16. srpnja 2019.

Za Gospon od Karmena


Ne znamo jesu li pakao na moru i četiri pijavice iz trogirske legende Dobrica od Aranđela, čije je vrijeme radnje smješteno na dan i dan uoči Gospe od Karmela, razlog zašto je u Trogiru, tradicionalno, na ovaj blagdan zabranjeno kupanje u moru... ali znamo da tu zanimljivu legendu možete pročitati kliknete li na naslov Legendarne trogirske ljubavi.

Ono što sigurno znamo jest da će se i ove godine na blagdan Gospe od Karmela održati procesija trogirskim ulicama. Kako je ona izgledala prije 23/24/25 godina, možete vidjeti u prigodnoj galeriji novinskih fotografija koju donosimo u nastavku:

Slobodna Dalmacija, 1994. | Foto: J. Brešan


Slobodna Dalmacija, 1995. | Foto: J. Brešan


Slobodna Dalmacija, 1996. | Foto: J. Brešan

Ove se fotografije, objavljene uz kratke članke Joška Brešana, čuvaju u hemeroteci - zbirci članaka Muzeja grada Trogira. Osim članaka, u Muzeju se čuva tunika bratovštine Gospe od Karmela iz 19. stoljeća čiji ulomak možete vidjeti na sljedećoj fotografiji, a cijelu u stalnom postavu Muzeja grada Trogira:



petak, 12. srpnja 2019.

Prava je divota vidit ove slike od ispod volta



1980. godine Jakša Fiamengo napisao je da se s ponistre vidi Šolta i da piva klapa ispo´ volta... U daljini su svitlile koće, pivala je klapa šotovoće... Pripremajući ovaj post i gledajući divne fotografije snimljene ispod trogirskih volti (ili volat, kako vam drago) ova nam pjesma nije izlazila iz glave...
Pa smo zaključili i da nije samo da se s ponistre vidi Šolta i da piva klapa ispod volta nego i



...da se na tiramolu suši dota
i da je pala ćakula ispo´ volta:

Trogir, 1987. | fotografija: Ivo Pervan (Trogir - vodič, Logos - Split, 1987.)




... da ova fotografija ima mota,
i da je Pecolajeva pekara ispo´ volta:

Trogir, 1987. | fotografija: Ivo Pervan (Trogir - vodič, Logos - Split, 1987.)



... da je ima bit udrilo po bota
dok ove žene prolaze ispo´ volta:

Trogir, 1969. | fotografija: Nenad Gattin

Trogir, 1986. | foto: Turistkomerc, Zagreb




Za ostale prepjeve morat ćete se pobrinuti sami,
mi možemo samo zaključiti da će vam biti prava divota
vidjeti i sljedećih par slika snimljenih ispo´ ___(pogodite čega)__...



fotografija: arhiv Muzeja grada Trogira

fotografija: arhiv Muzeja grada Trogira




Kao što smo ih mi pokazali vama, pokažite
i vi ove trogirske ljepote svojim prijateljima 
dijeljenjem ovog posta na društvenim mrežama


petak, 5. srpnja 2019.

´Oćemo na more? II | Neke nove stare snimke s trogirskih kupališta



Izuzetno popularan post "Oćemo na more? | Donosimo 24 fotografije trogirskih kupališta (od 1930. do 1986.)!" objavljen je prošle godine u ovo vrijeme... U međuvremenu smo prikupili nekoliko novih starih snimki trogirskih plaža te vas i ove godine pozivamo na kupanje kroz vrijeme. Za 10-ak je fotografija kraće, ali vjerujemo da će biti jednako osvježavajuće kao i prošlogodišnje! Uskočite!



Batarija | ulomak razglednice

Soline i Batarija | razglednica

Batarija i Čiovo | ulomak razglednice


Hotel Jadran | fotografija: Novak, 1963.

Hotel Medena | razglednica

Hotel Medena | novinska fotografija

Hotel Medena | novinska fotografija

Kamp Rožac | razglednica

Kamp Rožac | fotografija: Nenad Gattin, 1969.

Kamp Rožac | Fotografija: Rendulić, 1965.


Nakon ovog, jedino što vam preostaje da se poslijepodne usidrite na plaži i bacite moru u zagrljaj...




Izvori fotografija: Muzej grada Trogira, 
Pripremila: Maja Maljković Zelalija




Imate li koju fotografiju kojom bismo mogli dodatno obogatiti ovaj post,
pošaljite nam je na facebook stranicu Trogir Time Travel.  :)


četvrtak, 13. lipnja 2019.

Što to veže Drid, Mariju, Mavra, mlijeko, hašiš i svježe cvijeće? Jedna trogirska legenda, naravno!



 Zli Mavro, sirota mlikarica Marija, hašiš, svježe cvijeće, zlodjelo, samostan na Dridu, dobri fra Andrija, trogirske mendule i vrsni škverovi, Vilin Dolac i Cumbrijan isprepleli su se u trogirskoj legendi Kapetan Mavro koju je zapisao Ante Ivačić, a koju danas, kada svi putevi vode na Drid, donosimo u cijelosti:



Mletački kapetan Mavro uspinjao se jednog ožujskog jutra 1797. godine prema samostanu na Dridu. Počinuo na putu ispod kvrgave, stoljetne masline i sa zadovoljstvom promatrao trogirsku luku. Ispod njega u Vilinu Docu, rascvjetali bademi smiješe se ožujskom suncu. U uvalici čiovskog škvera njegova ponosna škuna Tetida, građena u Trogiru, ogleda u plavom zrcalu svoje očišćene bokove i visoke katarke. Jučer su je porinuli. Uz škripu balvana i greda, uz buku kalafata i šum istisnutog mora poletjela je Tetida prema uvalici i zadrhtavši smirila se na zapjenjenoj površini. Sa škune svrne Mavro pogled na grad. More je u odrazu prevrnilo i potonilo bedeme, kule i zvonike, pa ih raščinja, ziba i miluje. Nad zvonikom lebde bijeli, prugasti oblaci kao da su anđeoskom rukom protkani na plavoj nebeskoj svili. Prema sjeveru zeleni brežuljci oštro režu čistinu obzorja.




Mavro je bio očaran krasnim pogledom i svježinom zraka. Ima već više nedjelja da živi  na škveru u dimu zapaljenog suhog smilja i katrana. I kuće, i ljudi i sama stabla odišu vonjem škvera i poprimaju njegovu čađavu boju. Osjetio je potrebu prošetati se do bijelog samostana utonula u zelenilo borova i čempresa. Ima već desetak godina da krstari između Trogira i Venecije. Bogat, još mlad i zdrav, mogao bi biti sretan da ga ne raskida želja za nasladama. Ima još izmijeniti na Tetidi pomično konoplje, pa će ukrcati vino i otploviti u raskošni grad na lagunama gdje ga čekaju tolike strastvene usne. Zadubio se u misli i uspomene. Najednom ga prene iz snatrenja djevojčina pjesma. Podigne glavu. Nedaleko njega bila je stasita djevojka, još vrlo mlada. Na glavi joj vrč, a u otvoru crvenog prsluka zadjenuta grančica puna bijelih latica. Ona je zamukla čim je ugledala stranca kao ptica kad čuje šum koraka. Mavru se pričini da prolazi mimo njega slika ranog proljeća, mirisna i svježa kao glas ptice što je dopirao iz Vilina Doca. On je zaustavi i upita što nosi i kud ide. Djevojka se zacrveni i smeteno odgovori da nosi mlijeko u samostan. Mavro je prilično poznavao hrvatski jezik radi svog čestog boravka u Dalmaciji, pa je upotrijebio svo svoje znanje da nagovori ljepotu-djevojku da mu nosi mlijeko na lađu.
- Ako mlijeko bude čisto i nepokvareno kao što si ti, onda ću ti ga plaćati suhim zlatom - govorio joj Mavro. Ona mu obeća da će nositi, ako joj dozvoli baka.
- Zar nemaš roditelja? upita je.
- Sirota sam, nikoga nemam osim bake, snuždi se djevojka.
- Kako se zoveš?
- Marija.
- Milo ime! Čekam te sutra, zbogom djevojko!
- Bog s vama gospodaru!
 
Baka je dozvolila i Marija je nosila svakog jutra mlijeko kapetanu Mavru. On je zadržavao nevjerojatnom snagom volje svoju strast i nije ničim pokazivao da se za nju naročito zanima. Jedino nije dozvoljavao da joj netko na brodu kaže koju ružnu ili dvoličnu riječ. Kapetan se brinuo da djevojka stekne potpuno povjerenje i potom sačeka zgodnu priliku za ostvarenje svojih snova. Nekoliko dana prije proljetnog ekvinocija bila je škuna nakrcana punim bačvama vina, pa je kapetan zapovjedio da bude sve spremno za polazak. Toga jutra kao po običaju, nevina djevojka donijela je u vrču mlijeko i na poziv kapetana da joj isplati ušla je u njegovu kajitu ne sluteći na zlo. Mavro joj je izbrojio nekoliko zlatnika. Ona nije htjela primiti toliki novac. Zadržala je samo jedan dukat a sve mu ostalo vratila. Uto zapazi da je obavijena mirisnim dimom te osjeti neku slatku umornost i omaglicu. Mavro je teškom mukom savladao nemir čekajući učinak levantinskog hašiša, na koji se bio davno priviknuo. Djevojka se trgne nekoliko puta željom da se osvijesti i probudi, ali ne uspije te se sruši na debeli, mekani sag. Mlečanin skoči poput zvijeri i paklenim bljeskom u očima rastrga svježe cvijeće nesvjesne djevojke.




Slomljene duše i tijela dovuče se Marija do samostana na Dridu da ispovjedi fra Andriji, svome zaštitniku, golemu nesreću što ju je zadesila. Starac je sjedio pod čempresom tik do samostanske crkve, pa slušajući djevojku gorko je plakao. Zatim uniđe u crkvu i iznese križ. U taj čas škuna, gonjena jakom levantom, prolazila most i razvila jedra plovći prema zapadu. Fra Andrija podiže križ prema brodu te je šaptao dubokim glasom neke svečane riječi.

Ne prođe ni pola sata kad se vjetrovi protivna smjera uhvatili u koštac i navukli iz zaljeva strašne crne oblačine. Prošavši rt Cumbrijan opazi Mavro da je počinio veliku pogrešku što je otplovio, ali ga je savjest pekla zbog nedjela nad sirotom djevojkom, pa je želio ostaviti Trogir i domoći se uvale na Drveniku. Smjer vjetra mijenjao se neprekidno te je bilo vrlo teško upravljati lađom. On je neprestano trčao po brodu davajući zapovijedi i pomažući mornarima. Najednom, silni udarac vjetra sa zapada okrenu stražnje jedro koje zahvati Mavra te ga baci daleko u more. Momčad nije ni pomislila spasitiga, jer je i sama bila u opasnosti. Vjetar se pretvori u orkan i ponosnu škunu baci na hridine kod rta Cubrijan. Izmučeni i izranjeni mornari jedva se dočepali kraja. Katarke su vitke lađe bile polomljene, a na bokovima zijevali grdni otvori u koje su bukom ulazili razbješnjeli valovi.

Nakon tri dana nađen je leš kapetana Mavra na žalu blizu crkvice Gospe Pokraj Mora ispod Vilina Doca, a poslije malo mjeseci bezobzirni Korzikanac rastrgao je krunu i plašt kraljici Jadranskoga mora.

 

KRAJ





Nadamo se da ćete ovu trogirsku legendu podijeliti s prijateljima
na društvenim mrežama i na taj način doprinijeti očuvanju i popularizaciji
narodne predaje, legendi i mitova Trogira.

utorak, 4. lipnja 2019.

22 stare fotografije iz arhive Osnovne škole Petra Berislavića | dio 2.



Dragi gledatelju i skrolatelju, drugi dio melema za oči ti je pred očima. U njemu ti donosimo 22 fotografije nedavno izložene u atriju Muzeja grada Trogira na izložbi u povodu 110. obljetnice Osnovne škole Petra Berislavića. Ukoliko si možda propustio prvi dio, možeš ga pronaći pod naslovom 20 starih fotografija Trogira iz arhive Osnovne škole Petra Berislavića | dio 1.




























Zahvaljujemo g. Branku Lisičiću i Osnovnoj školi Petra Berislavića što su podijelili ove fotografije na izložbi u Muzeju grada Trogira i dozvolili nam da presnimke podijelimo na Trogir Time Travelu.




Dijeljenjem ovog posta na društvenim mrežama 
omogućit ćeš fantastičan pogled na Trogir
i svojim prijateljima