utorak, 5. ožujka 2019.

Kome žvono žvoni?





Već i vrapci na grani znaju zašto zvoni Pajtunovo zvono, no ukoliko ne znate, ponovit ćemo još jednom, ovaj put onako kako je zapisano. U povodu današnjeg pokladnog utorka donosimo prijepis legende "TRIDNI", poznate i pod naslovom "TRI SESTRE" koju je zabilježio Ante Ivačić. Naravno da to nije sve... Prijepis  donosimo popraćen ulomcima iz prekrasnog stripa inspiriranog ovom legendom, koji su pod vodstvom nastavnice hrvatskog jezika Katice Belas i nastavnice likovne kulture Jasminke Slade 1996. godine izradili  tada osmaši i osmašice Osnovne škole Majstora Radovana - Jelena Buble, Mariana Bucat, Nenad Matijaš i Ana Stipčić.




Na balaturi svoje kuće u Pašikama sjedila je stara Roka i pripovijedala djevojčicama iz susjednih kuća priču o trodnevnom zvonjenju u pretposljednjoj sedmici karnevala. Djevojčice su pozorno slušale pričanje starice udišući miris kanele i geranija, što su u zemljanim loncima kitili balaturu.

"Onda su bila, djeco moja, vremena puna straha božjega i stida ljudskoga. Svaki bi se grijeh teško okajao. To se dogodilo i Pajtunovima. Njihova je kuća bila na glasu zbog bogatstva i imena. U tom domu bile su tri mlađahne sestre, jedna ljepša od druge.



ulomak naslovnice stripa "Tri sestre", ilustracija: Nenad Matijaš i Ana Stipčić




U velikoj dvorani njihove palače davale su se često gozbe i zabave. Za vrijeme karnevala tu su bili najsjajniji plesovi. I sami su guverneri i generali često prisustvovali i plesali. Tako je jednog posljednjeg dana karnevala veliki ples privukao sve što je bilo odličnijeg u gradu u njihove dvore. Tri su sestre ljepotice neprekidno plesale skrivajući lice crnim maskama. Nikada se prije toga nije dogodilo u Trogiru da se je koji ples produljio preko ponoći u Čistu srijedu. Ali te noći đavoli im ne dali mira i sestre su osamljene plesale i nakon što je zvono označilo svršetak karnevala.








Svijet, koji je prolazio obalom vidio je kako na krovu njihove kuće između biskupije i koludričkog tornja plešu vragovi s plamenovima na glavi i ulaze kroz prozore u dvoranu. Pripovijedali su oni, koji su bili na plesu, da su se za dugo vremena bili skamenili od pustog straha kad su vidjeli kako vragovi ulaze. Lijepe su Pajtunovice pobjegle u svoje odaje. Ali na veliko njihovo čudo i žalost, nijedna od njih nije mogla skinuti masku s lica. U to i gosti i vragovi odmagliše iz kuće. Iz Pajtunovih odaja čuo se plač i zapomaganje. Ukućani palili su tamjan, molili, zavjetovali se, ali sve je bilo uzaludno. Cijelu srijedu i četvrtak ujutro dolazili kod njih znanci i prijatelji, ali nitko nije mogao naći lijeka. Maske su bile tako čvrsto priljubljene te se činilo da su srasle s njihovim licem.



iz stripa "Tri sestre", ilustracija: Nenad Matijaš i Ana Stipčić, tekst: Jelena Buble i Mariana Bucat



Poslijepodne pošle su sve tri u katedralu, da se pomole i ispovjede. Sam je biskup obavio sveti čin. Iza toga čitao je biskup razne starinske molitve protiv đavolske sile i netom ih je poškropio blagoslovljenom vodom, pale su maske s njihova lica. Veliko veselje nastade među narodom u crkvi, u cijelom gradu i u Pajtunovom domu. Narod je slavio moć molitve nad sotonom. Od toga vremena u zadnjoj sedmici karnevala zvoni večernje veliko zvono, da nas sjeti kako taština i užitak mogu naškoditi duši i tijelu.



iz stripa "Tri sestre", ilustracija: Nenad Matijaš i Ana Stipčić, tekst: Jelena Buble i Mariana Bucat




Jedne su djevojčice ostale zamišljene, a druge se smiješile otkinuvši nekoliko geranija i listova kanele, uz nestašno gurkanje, išle su žurno niz stepenice, e da prije ispričaju ostalim prijateljicama priču o tridnevskom zvonjenju.



Izvori: A. Ivačić: Trogirske legende: Tridni;
D. Geić: Rječnik i gramatika Trogirskoga cakavskoga govora;
J. Buble, M. Bucat: Tri sestre, strip O. š. Majstora Radovana;
Papataz Rašpe - prvi trogirski foji o maskar
Pripremila: Maja Maljković Zelalija



Više o legendi i karnevalskim običajima u Trogiru pročitajte u jako zanimljivom članku Damira Šarca objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom "Prokletstvo Pajtunovih: Te noći đavli im nisu dali mira,  lijepim sestrama maske su srasle s licem i nastala je prava drama...: donosimo legendu o bogatoj plemićkoj obitelji iz 18. stoljeća koja je isčeznula iz Trogira" u kojem autor razgovara s prof. dr. Ivom Babićem i dr. sc. Fani Celio Cega.



Ispričajte i vi svojim prijateljima i prijateljicama
ovu trogirsku legendu dijeljenjem ovog posta na
društvenim mrežama:

petak, 22. veljače 2019.

Dogodilo se u Trogiru na današnji dan...



... ili da budemo precizniji - objavljeno je na današnji dan.

U hemeroteci - zbirci novinskih članaka Muzeja grada Trogira pronašli smo interesantan članak popraćen fotografijom A. Damjanića, objavljen u Slobodnoj Dalmaciji u srijedu, 22. veljače 1989. godine:



Slobodna Dalmacija, 22. 2. 1989. | Fotografija: A. Damjanić | izvor: hemeroteka Muzeja grada Trogira


U članku pod naslovom "TROGIR PJEŠACIMA", autor I. K. navodi:

"Da bi se mogle provesti izmjene u saobraćaju, potrebno je najprije završiti izgradnju parkirališta sa 500 mjesta


TROGIR - Početkom srpnja u Trogiru će stupiti na snagu izmijenjeni režim vožnje. Da bi se moglo pristupiti prometnim promjenama, prišlo se najprije uređenju parkirališta na području Travarice, između tržnice i Doma zdravlja. Na tom parkiralištu sa 500 mjesta, čije uređenje je pri kraju, svoje mjesto će dijelom naći ona vozila koja su se do sada parkirala zapadno od Gradskog mosta i ceste što vodi do kule sv. Marka, kao i na ostalim mjestima uzduž rive do spoja sa Čiovskim mostom.
Ako se opet ne odgodi završetak radova na promjeni signalizacije i uređenju parkinga (za što nema većih razloga), od 1. srpnja bi se trebala zatvoriti cesta koja vodi tim pravcem, gdje će biti zabranjen pristup i parkiranje vozila. To znači da će od stupanja na snagu novog režima prometovanja vozači moći prelaskom Gradskog mosta nastaviti vožnju samo lijevo do Čiovskog mosta i dalje poluotokom u željenom pravcu.

Zabranom prometa u starom dijelu grada pješaci će sasvim sigurno biti zadovoljni, a ni vozači ne bi trebali negodovati, jer će se time umnogome smanjiti nepotrebne gužve i kolone, što su ih stvarala vozila kojima je na spomenutim lokacijama najmanje bilo mjesto.

Zbog oslobađanja grada od "okupacije" vozila, u Trogiru još mnogo toga treba učiniti. Osim gradnje parkinga (za što će se utrošiti milijardu dinara), treba obaviti prekrajanje horizontalne i vertikalne signalizacije."




 Članak nas je potaknuo da potražimo i pokažemo par fotografija situacije prije i poslije:


Ulomak razglednice | Muzej grada Trogira


Ulomak fotografije | zračni snimak, privatna zbirka I. Babić

   
                                                                                                                                                                                                                                       Pripremila: Maja Maljković Zelalija



Vaši komentari i "pronađi razliku" komentari dobrodošli su na








petak, 15. veljače 2019.

Što je Willi Eichbauer snimio u Trogiru 1989.?




Snimio je sjajne fotografije koje smo pronašli na njegovoj internetskoj stranici! :)
Posebno su interesantne ove s malog mosta, Fortina i pijace, zar ne?



















Podijelite ih s prijateljima...odvedite ih
na vikend putovanje u prošlost:

utorak, 29. siječnja 2019.

Na Trogir misečina pala...



Plavi, krvavi, puni, uštap, supermjesec... kakav god bio - stiže (vidi čuda!) kad padne noć, bila ona plameno crvena, tiha, laka, tamna, ... Jeste li jutarnji tip pa vam ovi prikazi Trogira na starim razglednicama izgledaju kao da je mjesec pobjegao i jutro je ili ste pak noćna ptica pa mislite da je na Trogir misečina pala?









Javite nam što mislite ispod objave na: TROGIR TIME TRAVEL



Sklapali ili ne sklapali vi oči u noći punog mjeseca, 
nadamo se da će vam se svidjeti i ove dvije fotografije noćnog Trogira:







A u petak, 1. 2. 2019.  neće pasti bilo kakva noć, već - Noć muzeja.
Provedite je u Muzeju grada muzeja, raspored događanja provjerite na poveznici:





četvrtak, 24. siječnja 2019.

Tridesetogodišnjaci! Ove su fotografije stare koliko i vi...



Rođeni 1989. ove godine slave okrugli, 30. rođendan! (🎉 Sretan rođendan! 🎉)
Tridesetogodišnjaci se ne mogu sjećati Trogira 1989., no sigurni smo da ga se tadašnji dvadesetogodišnjaci, tridesetogodišnjaci, četrdesetogodišnjaci, ... sjećaju. Možda ga pamte poput autora ovih tridesetogodišnjakinja:


Trogir, listopad 1989 | Majorshots (flickr)

Trogir, listopad 1989 | Majorshots (flickr)



Trogir, 1989. | Stewart Cooper (flickr)




Trogir, 1989. | Gerlinde Hoffmann (flickr)



...a možda malo drugačije, iz nekih tako sličnih,
a opet različitih perspektiva poput onih koje smo objavili pod naslovima:





To naravno nije sve... već imamo spremnu crno-bijelu hrpicu tridesetogodišnjakinja za našu sljedeću objavu, a do tad - ukoliko imate koju fotografiju Trogira iz ´89 - pošaljite nam je, rado ćemo je objaviti! Javite nam se na POVEZNICI.


petak, 18. siječnja 2019.

Razgledajte Trogir očima Emanuela Vidovića



"Nemojte ići u Trogir ako bude sasvim lijepo vrijeme. Ako hoćete doživjeti taj grad, izaberite tmuran dan, ili da je sunce bar malo zakrito oblacima; tada je Trogir ljepši i ugodnije se doima."
rekao je Emanuel Vidović.


Baš ovakav kakav jest, današnji je dan idealan za Trogir Emanuela Vidovića.
I baš zato nastavku donosimo mali izbor djela ovog velikog umjetnika kojima nas je počastila Galerija Emanuel Vidović na svojoj novoj internetskoj stranici.


Emanuel Vidović: Trogir, 1939. | Izvor: Galerija E. Vidovića, Split

Emanuel Vidović: Trogir, 1948. | Izvor: Galerija E. Vidovića, Split

Emanuel Vidović: Trogir, 1951. | Izvor: Galerija E. Vidovića, Split

Emanuel Vidović: Motiv iz Trogira, 1952. | Izvor: Galerija E. Vidovića, Split

Emanuel Vidović: U Pašikama, 1952. | Izvor: Galerija E. Vidovića, Split

Emanuel Vidović: Kamerlengo, 1953. | Izvor: Galerija E. Vidovića, Split

Emanuel Vidović: Trogir poslije nevere, 1936. | Izvor: Galerija E. Vidovića, Split

Emanuel Vidović: Pred oluju, 1936. | Izvor: Galerija E. Vidovića, Split

Emanuel Vidović: Luka u Trogiru, 1936. | Izvor: Galerija E. Vidovića, Split



Nadamo se da je ovaj "ekvilibrij boje i forme", kako u predgovoru Vidovićeve izložbe "Trogir" piše don Ivo Delalle, obogatio vaš dan.
Više djela možete pogledati i na flickr računu Emanuel Vidovic.




Izvori: 
 emanuelvidovic.org
flickr: Emanuel Vidovic
dr. Ivo Delalle: Izložba E. Vidovića "Trogir"






Ne zaboravite obogatiti dan svojim prijateljima
dijeljenjem ovog posta na društvenim mrežama:



ponedjeljak, 31. prosinca 2018.

Vrijeme leti, grad ostaje


Još je jedna godina na izmaku. Možda ćete osobno pamtiti sreću, a možda tugu, možda ljepotu, a možda ružnoću, možda vam je 2018. bila dobra, možda nije... A što će ostati zapisano u vremenu, u povijesti, što će netko u budućnosti moži napisati u članku pod naslovom "Vrijeme leti"... tko zna! 
Pred vama nije ubičajen pregled trogirske godine, pa pogledajmo - što je to, zaokruženo, ostalo u ovoj, 2018. godini...





PRIJE 80 GODINA...
1938.

➤ gradska loža je obogaćena reljefom Ivana Meštrovića s prikazom bana Petra Berislavića.


Iako je postavljanje Meštrovićeva reljefa s prikazom P. Berislavića bilo planirano 1934., on je postavljen 1938.




PRIJE 90 GODINA...
1928.

➤ u Trogiru je osnovana prva kulturno-turistička organizacija pod nazivom "Društvo za uljepšavanje grada", kao preteča "Društvu za unapređenje turizma" (osnovano 1936.)
➤ na mjestu crkve sv. Stjepana, ukinute 24. 11. 1808., i okolnim česticama podignuta je masivna zgrada - kuća Calebotta uz koju se pružao prostran perivoj. U ovoj je kući tijekom povijesti bilo smješteno prvo trogirsko kino, dugi niz godina ljekarna, a danas je u njoj gradska kavana i restoran.
➤ kao što smo već pisali - u jesen ove godine don Ivan Delalle u Trogiru, u potkrovlju kuće Stanošević pronašao reljef visok 45 i širok 30 centimetara... bio je to reljef Kairosa. O svemu više možete saznati na poveznici "Trogirski Kairos 1928. - 2018."



PRIJE 100 GODINA...
1918.

➤ 28. 10. odvaljena je glava s poprsja spomenika Franji Josipu I. Glava i poprsje čuvaju se u Muzeju grada Trogira, a što se dogodilo možete detaljnije saznati u priči "Mi znamo di mu je glava (nije u torbi!)"


28. 10. 1918. | Foto: Muzej grada Trogira



PRIJE 110 GODINA...
1908.

➤ općinska je uprava odlučila podići spomenik Franji Josipu I. u parku Žudika. Spomenik je svečano otkriven 2. 12. 1910.
➤ u Trogiru je osnovano sportsko društvo Hrvatski Sokol. "Prvi izstup Hrvatskog Sokola" 27. 10. 1908. dokumentiran je fotografijom:




➤ tiskana je Andreisova "Povijest grada Trogira" - "Storia della citta di Trau". 
➤ porušena je kula iz helenističkog doba, uklopljena u srednjovjekovne zidine i nekadašnju Biskupovu palaču:

Foto: Arhiv Konzervatorskog ureda,  preuzeto iz I. Babić: Trogir  - grad i spomenici




 PRIJE 120 GODINA...
1898.

➤ popravlja se riva kod tvrđave Kamerlengo.
➤ u požaru koji je buknuo 17. 8. stradava crkva Svetog Duha:







PRIJE 150 GODINA...
1868. 

➤ dovršene su preinake Čiovskog mosta - postavljena je željezna, pokretna konstrukcija. Kao autor projekta, posebno pokretnog dijela, navodi se Giuseppe Mauser. Model mosta bio je izložen na Svjetskoj izložbi u Londonu 1862. godine!





PRIJE 180 GODINA...
1838.

➤ saksonski kralj Friedrich August dolazi u Trogir. Osnovna svrha njegova obilska bila je - skupljanje bilja! Zato je posjetio park Garagnin za kojeg je rekao: "Malog je prostranstva, ali uređen po modernom i vrlo lijep".


PRIJE 190 GODINA...
1828.

➤ botaničar Giovanni Miotto sastavio je katalog bilja parka Garagnin. Prema popisu, u vrtu je raslo oko 350 vrsta, od kojih je 1989. bilo tek 30-ak! Danas ih je još i manje (no nadamo se da ovaj park očekuju bolji dani...).
➤ u lipnju Papa ukida trogirsku Biskupiju i pripaja je splitsko-makarskoj.



PRIJE 200 GODINA...
1818.

➤ car Franjo I. sa suprugom, Karolinom Augustom, posjetio je Dalmaciju. Među ostalim gradovima i mjestima posjetio je i Trogir, a odsjeo je u Biskupovoj palači:


Biskupova palača, ulomak stare fotografije



PRIJE 210 GODINA...
1808.

➤ podignut je Marmontov glorijet, o čijem povijesnom putu možete čitati u članku "Uzbudljiva završnica! Aut za Marmontov glorijet!" 




PRIJE 310 GODINA...
1708. 

➤ nastala je karta G. Justera koja se čuva u Austrijskom državnom arhivu u Beču:




PRIJE 320 GODINA...
1698.

➤ nastali su portreti obitelji Andreis koje možete vidjeti u Muzeju grada Trogira. Prije nekoliko godina jedan od njih je, onaj koji prikazuje Luciju Andreis, postao poznatiji javnosti zbog sudjelovanja u projektu Museum of Selfies:






PRIJE 400 GODINA...
1618.

➤ je, prema rukopisu Chiese in Trau, dovršena nova crkva Gospe od Karmela, o čemu svjedoči i natpis na njenom pročelju:





 PRIJE 420 GODINA...
1598.

➤ Pelegrina Cippico, Koriolanova unuka, daje podići zvonik crkve sv. Nikole. Zvonik se pripisuje Trifunu Bokaniću.



PRIJE 430 GODINA...
1588.

➤ sagrađena je crkva Svih Svetih.
➤ tada je u Trogiru živjelo 1709 ljudi u gradu, 208 u predgrađu u Pasikama te 912 u predgrađu na Čiovu, izvještava knez Alvise Barbaro.



PRIJE 470 GODINA...
1548.

➤ sagrađena je, s unutrašnje strane zidina, uz jedna gradska vrata, zavjetna crkvica posvećena sv. Roku, zaštitniku od kuge



PRIJE 550 GODINA...
1468.

➤ prema ugovoru od 4. 1., sklopljenom s Andrijom Alešijem i Nikolom Firentincom, podignuta je kapela sv. Ivana Trogirskoga



PRIJE 670 GODINA...
1348.

➤ u trogirskoj je katedrali pokopan knez Mladen III. Svoju želju da bude sahranjen baš tu izrazio je u svojoj oporuci



PRIJE 710 GODINA...
1308.

➤ uređeno je groblje ispred katedrale po kojem se i danas taj prostor naziva cimarotij. To je bilo glavno gradsko groblje do početka 19. stoljeća:





PRIJE 1580 GODINA...
438.

➤ nastao je sarkofag koji spominje Arpacijana koji je svojoj supruzi Maksimili kupio kameni kovčeg od klesara Projecta. Project je, prema tome, prvi poimence poznati klesar u Trogiru (!!!), a prednju stranu sarkofaga o kojem govorimo možete vidjeti u lapidariju Muzeja grada Trogira:





I za kraj (ima toga još, ali da ne bismo bili dosadni i kako bismo ostavili nešto za 2028. 😀) spomenimo i jednu ne tako okruglu obljetnicu, ali završava na -8 i jako je važna... Naime,
➤ 158. GODINE PRIJE KRISTA PRVI SE PUT SPOMINJE GRAD TROGIR.
Spominje ga povjesničar Polibije u djelu Historiae.



Što mislite, po čemu će se pamtiti 2018., što će netko 2818. moći napisati da se dogodilo u Trogiru prije 800 godina? Možda o tome bude organiziran i znanstveni skup poput onog održanog ove godine u povodu obilježavanja 800 godina prvog franjevačkog samostana i crkve Gospe od Anđela u Trogiru? Tko zna...

Javite nam svoje mišljenje u komentarima na našoj facebook stranici Trogir Time Travel.




Priredila: Maja Maljković Zelalija
Izvori: Babić, Ivo: Trogir - grad i spomenici,
Piplović, Stanko: Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću;
Delalle, Ivo: Trogir - vodič po njegovoj historiji, umjetnosti i životu




Nadamo se da ste u ovom pregledu saznali nešto što do sada niste znali.
Nadamo se i da ćete podijeliti ovaj članak kako bi i vaši prijatelji na društvenim mrežama imali priliku naučiti nešto što možda nisu znali...