Ivan Luka Garagnin, agronom, gospodarstvenik, prvi konzervator za Dalmaciju, jedan od najuglednijih hrvatskih fiziokrata, svestrani intelektualac rođen je u Trogiru na današnji dan, 5. ožujka 1764. godine.
Gimnaziju je završio u Splitu, a školovanje nastavio u Veneciji. Bio je zainteresiran za različite grane znanosti o čemu svjedoči i raznolikost naslova u obiteljskoj biblioteci Garagnin - Fanfogna koja je dio stalnog postava Muzeja grada Trogira.
Ivan Luka Garagnin obnašao je nekoliko javnih funkcija - tako je za prve austrijske uprave (1797. - 1806.) u Dalmaciji imenovan izaslanikom za ceste. U vezi s njegovim javnim djelovanjem ističu se i njegovi govori kojima je nastojao promijeniti i osvježiti svakodnevnicu Trogira - sudjelovao je, primjerice, u brojnim prepirkama vezanim za obnovu stare kazališne zgrade zalažući se za gradnju nove. Njegovom zaslugom gradile su se ceste, pogotovo prema zagorskom dijelu trogirske općine, isušene su močvare u okolici Trogira, a bunar Ošljak mogao se koristiti samo za pojenje stoke.
Budući da je slovio za vrsnog poznavatelja antike, 1805. godine je postavljen za prvog konzervatora za Dalmaciju te je iskapao po Saloni. Jedan dio pronađenih predmeta danas se nalazi ili u Muzeju grada Trogira ili su ugrađeni u istočni zid parka Garagnin - Fanfogna.
Znanstveni doprinos Ivana Luke značajan je posebno u poljodjelstvu. Bio je član i jedan od osnivača poljodjelskih društva - akademija putem kojih su se pokušavala pronaći što povoljnija rješenja za olakšanje položaja dalmatinskog težaka. Pisao je dosta ne samo o poljodjelstvu nego i pčelarstvu, svilarstu, o čemu svjedoče brojni sačuvani rukopisi. Zasigurno je njegovo najvažnije objavljeno djelo Riflessioni economico-politiche sopra la Dalmazia (Ekonomsko-politička razmišljanja o Dalmaciji) u kojemu piše o problemima zemljišnog posjeda zagorskog i primorskog kraja Dalmacije pokazujući najbolje načine kako ih osuvremeniti. Ovo njegovo djelo je stoga hvale vrijedno za vrijeme kada je pisano premda u pojedinim opisima i zaključcima ipak nije bio u pravu. Predmet njegovih izučavanja bila je i hortikultura. U perivoju-vrtu kojega su obradjivali vrtlari dovedeni iz Italije, rađenom po projektu glasovitog Gianantonia Selve uočljivo je da je vršio niz pokusa na biljnim i životinjskim vrstama.
Pozornost mu je zaokupljala i astronomija. U Muzeju grada Trogira čuvaju se globus i planetarij iz njegove ostavštine. Na krovu starije palače nalazila se staklena kupola, koja se koristila za osmatranje, a koja je vidljiva i na fotografiji iz druge pol. 19. stoljeća. Otkrivanjem i sanacijom krova 1998. godine otkrivene su drvene stube koje su nekoć vodile do nje, budući je tijekom prve polovice 20. st. srušena.
Umro je u Trogiru 22. ožujka 1841. godine.
Nema komentara:
Objavi komentar