četvrtak, 25. lipnja 2026.

Rokete, krijesovi, trobojnice, slavoluci... Spektakl u Trogiru 25. lipnja 1891.

 

Točno na današnji dan prije 135 godina, 25. lipnja 1891. godine grad je bio "urešen poput mlade nevjestice koja se na pir sprema", a Trogirani u pripremama za veliku svečanost... - ako je suditi prema novinskim napisima - bilo je to najvažnije, najsvečanije i najveće događanje u gradu te godine! 

 Možda ste čitajući uvod pomislili da se dogodilo tko-zna-što, a zapravo nije se dogodilo mnogo - "samo" je u svoj drugi posjet Trogiru stigao car i kralj Franjo Josip I. Medijska pozornost bila je nevjerojatna, a čitanje tekstova danas nam omogućuje da gotovo osjetimo atmosferu koja je vladala među Trogiranima tog dana... 




"Brzojavka objavljena u Narodnom listu 27. lipnja 1891. navodi da je 150 trobojnicama okićenih brodica dočekalo kraljevu jahtu, glazba je „udarala carevku“, narod klicao „Živio!“ u gradu „narešenom ponajviše narodnihm sagovim i hrvatskim trobojnicam.“ Za večer je najavljena „obća razsvjeta grada te koncert na moru i bacanje vatrometa; takodjer razsvjeta obale Šalduna i okolostojećih glavica“. Ista novina 1. srpnja navodi da je kralju ususret krenulo 300 brodica nakićenih carskim i hrvatskim zastavama te detaljno opisuje ovaj nezapamćen događaj. „Ciela obala od početka do kraja, a takodjer i predgradje Čiovo i most, bijahu ukrašeni stupovim zelenilom obavitim i vjencima, nakićenim carskim i hrvatskim zastavam. Svi prozori kuća bili s prostrti svakakvim sagovim, Lloydovo društvo podiglo krasan slavoluk.“ Narodni list piše da se kralj iskrcao na obalu, posjetio katedralu, u društvu načelnika razgledao mali most tom prilikom obećavši Trogiranima da će im pomoći u izdubljivanju i uređenju Foše. Nakon šetnje Žudikom ukrcao se na jahtu i otplovio prema planiranom sidrištu u Šaldunu. Dopisnik piše da je navečer parobrod „Psyche“ nakićen carskim i hrvatskim stijegovima i rasvijetljen „balunim svakovrstne boje“ , prepun naroda i glazbara koji su svirali carevku i birane komade otplovio prema uvali Šaldun. „Vrh S. Andrije vas je u ognju plamtio, vatromet je neprestano šumio, prskao, zviždao i sipao; po brdim se vidjali ognji; a carski brodovi „Psyche“ i 4 brodice puštali rokete i druge kriesove.“. Sutradan, pri prolasku Franje Josipa I kroz otvoreni čiovski most „u sva se zvona slavilo, topovi su gruvali, glasba svirala, a narod urnebesno klicao“, tog jutra svirala je ne samo domaća, već i šibenska narodna glazba koju su domaćini nakon promenadnog koncerta pogostili u kavani. Ovom je prigodom bio tiskan poziv na hrvatskom jeziku u kojem je općina pozivala narod da „što dičnije dočeka svoga kralja“." (FEŠTA!, 2023.,14-15.)


Osim brojnih novinskih izvještaja koji opisuju doček vladara do najsitnijeg detalja, o ovom nam događaju svjedoče i fotografije Tonmasa Burata koje se čuvaju u Muzeju grada Trogira. Zahvaljujući njima možemo se zaista teleportirati 135 godina unatrag u grad prepun zastava, zelenila, slavoluka i svečanih sagova na pročeljima kuća.



Autor ovih vrijednih snimaka, Tommaso Giovanni Marin Burato (1840. – 1910.), rođen u Dubrovniku, jedan je od najznačajnijih fotografa u povijesti hrvatske fotografije. Bio je dvorski fotograf, dobitnik brojnih međunarodnih priznanja i središnja ličnost zadarske fotografije. Uz dokumentarne prizore poput ovih iz Trogira, snimao je pejzaže, kulturno-povijesne spomenike i portrete, među kojima i portrete pojedinih Trogirana.

Više o fotografijama možete saznati u knjizi Fotografi(ja) u Trogiru - Tko je ovjekovječio Trogir, a tko Trogirane od 1850. do 1950. godine, kako potonja fotografija izgleda u obliku razglednice pogledati u publikaciji 100 lica trogirskih razglednica, a o ovom posjetu čitati i gledati u publikaciji FEŠTA! - Što su i kako Trogirani slavili kroz povijest, dostupnima za kupnju u Muzeju grada Trogira.



Možda će vas zanimati pročitati i pogledati:

Mi znamo di mu je glava (nije u torbi)! | čitaj fotografiju (3) 


Literatura: FEŠTA! - Što su i kako Trogirani slavili kroz povijest, Muzej grada Trogira, 2023.;
Fotografi(ja) u Trogiru , Muzej grada Trogira, 2022.
Izvor fotografija: Muzej grada Trogira
Pripremila: Maja Maljković Zelalija

Nema komentara:

Objavi komentar