Možda još ne razmišljate o tome, no bliži se Dan našeg grada i blagdan sv. Ivana Trogirskog. Sv. Ivan je - Trogirski, pa smo se - logično - zapitali što to još imamo "trogirsko". Krenuli smo u istraživanje i pronašli niz sintagmi kojima je "trogirski" neodvojiv sastojak - nezamjenjiv poput pravih trogirskih mendula u isto tako pravim trogirskim rafijolima.
Pa krenimo redom, abecednim:
TROGIRSKA APENDIKULA ili pacta conventa ugovor je koji su 1102. godine sklopili predstavnici 12 hrvatskih plemena s ugarskim kraljem Kolomanom prihvaćajući ga za hrvatskog kralja. Iako se danas nalazi u Budimpešti - trogirska je jer je najstariji rukopis pronađen u Trogiru. Nalazila se na kraju tzv. Trogirskog rukopisa "Historie Salonitane" Tome Arhiđakona, kao poseban dodatak dodan kronici nakon kroničareve smrti (zbog čega se i naziva appendicula - dodatak). Apendikula se nalazila u današnjoj zgradi Muzeja grada Trogira - tadašnjoj palači obitelji Garagnin - Fanfogna.
fotografija preslike Trogirske apendikule iz knjige E. Hercigonje Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja |
TROGIRSKA CAKAVICA trogirski je govor kojem je jedna od glavnih značajki da se fonem č izgovara kao c. Isto tako, ž i z se izgovaraju kao "neko srednje" - nazovimo ga "meko" ź, a s i š kao - opet - "neko srednje" ś.
Više o trogirskoj cakavici saznajte u knjigama Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskoga govora. (1994./2015.) |
TROGIRSKA ČETVORKA - KVADRILJA tradicionalni je trogirski ples. "Ova četvorka jest osobiti ples i glazba što se samo u Trogiru svira i pleše. U nijednom mjestu Dalmacije niti sviraju niti znaju plesati. Trogirani u četiri broja ju plešu", zapisao je Josip Bozzotti. Nekoć su Trogirani Kvadrilju plesali na praznike i blagdane, a danas je na raznim manifestacijama, smotrama folklora i koncertima odjeveni u trogirsku nošnju izvode članovi Kulturno-umjetničkog društva "Kvadrilja" - osnovanog 1969. upravo s ciljem revitalizacije ovog plesa.
Članovi KUD-a "Kvadrilja" izvode Trogirsku četvorku - Kvadrilju na glavnom gradskom trgu | fotografija iz 80-ih godina 20. st. |
TROGIRSKA DIPLOMA kraljevska je diploma kojom je 25. 5. 1107. godine hrvatsko-ugarski kralj Koloman dodijelio povlastice trogirskoj komuni. Trogirska diploma sadrži nekoliko odredbi koje su komuni osigurale znatnu političku autonomiju. Koloman je Trogiranima obećao "čvrst mir", kraljevsku zaštitu, oslobodio je komunu plaćanja tributa mira, dopustio je svećenstvu i građanima pravo izbora biskupa i gradskog kneza, ...
TROGIRSKI EVANĐELISTAR evanđelistar je koji slovi za jedan od najljepše napisanih i opremljenih srednjovjekovnih knjiga! Prvi put Trogirski evanđelistar spominje don Frane Bulić u Izvješću upućenom Središnjoj komisiji za konzerviranje i čuvanje umjetnina u Beču 4. svibnja 1895. godine. 110 listova pergamene uvezeno je u drvene daščice obložene crvenim baršunom i smješteno među korice ukrašene baroknim okovom po rubovima i reljefnim medaljonom sa simbolom sv. Ivana Evanđelista u sredini - na licu, odnosno sv. Mateja na naličju. Trogirski se evanđelistar čuva u katedrali sv. Lovre, a 1997. godine napravljen je faksimil Evanđelistara iz kojeg donosimo nekoliko sljedećih prikaza:
TROGIRSKI INCIDENT odnosi se na incident koji se dogodio u noći s 1. na 2. prosinca 1932. kada je u Trogiru uništeno 8 starih mletačkih lavova (o čemu smo već pisali TU).
TROGIRSKI KODEKS glasoviti je kodeks nastao oko 1423. godine, a koji se čuva u pariškoj Bibliotheque Nationale. Svjetsku slavu doživio je u 17. stoljeću - jer se u njemu nalazi Petronii Arbitri Satyri fragmenta ex libro quintodecimo et sextodecimo - cjeloviti prijepis jedinstvenog svjedočanstva rimske književnosti - djela Satirikon autora Gaja Petronija Arbitra. Trogirski kodeks specifičan je po tome što sadrži integralni tekst Trimalhionove gozbe, tj. djelove Satirikona koji do tad nisu bili poznati! Pronašao ga je Marin Statilić u bogatoj knjižnici obitelji Ćipiko oko 1650. godine, pokazao ga svojem sugrađaninu Ivanu Luciću, a ostalo je - povijest o kojoj više možete pročitati u članku F. Barasa: "Kako je Trogirski kodeks uzbudio barkonu Europu"
TROGIRSKA LJEKARNA prva je ljekarna u Europi! Spominje se 29. 10. 1271. u dokumentu - bilježnici javnog bilježnika Franje Angelija - u kojem stoji da je "Mucio, sin Leonarda de Malamauca prodao svoju ljekarnu u Trogiru, a kupio ju je magistar Rolandinus." Pretpostavlja se da se nalazila na glavnom gradskom trgu, u prizemlju kuće kojoj je na katu bila škola. U spomen na taj datum 29. 10. obilježava se kao dan ljekarni u Hrvatskoj.
Dokument koji spominje ljekarnika Mucciusa 29. 10. 1271. čuva se u jednoj privatnoj zbirci u Trogiru |
TROGIRSKA PLOČICA je najstariji poznati spomenik vezan uz medicinu, pronađen u - Trogiru. Riječ je o olovnoj pločici iz 6. stoljeća koja se danas nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Pločica sadržava natpis magičnog značenja koji je služio kao zaštita od uroka. U natpisu su izmiješani kršćanski i poganski elementi, a u prijevodu na pločici je zapisano: "...neka te oni nose. U ime Gospodina Isusa Krista, najnečistiji pakleni duše, kojega je anđeo Gabrijel svezao ognjenim lancima, koji - pakleni duh - ima deset tisuća duhova, te kas di poslije Uskrsnuća došao u Galileju, ondje ti je naredio - Isus - da se nastaniš u šumovitim krajevima, brdima i gorama, naređujem ti da ljudima ne škodiš... niti pak krupom. Gledaj dakle najnečistiji pakleni duše, da, gdje god čuješ ime Gospodnje ili ugledaš zapis, da ne..."
O Trogirskom statutu iz 1322. godine i Trogirskom ljetu koje je upravo, po 47. put, završilo ne trebamo detaljnije, zar ne? Sjećate li se Trogirskih tjedana?
A spomenimo i TROGIRSKO KAZALIŠTE, o
kojem pak još nećemo napisati ništa!
Zašto?
Zato što se u Muzeju grada
Trogira, dan prije Dana grada i blagdana sv. Ivana Trogirskog - 13.
studenog 2017., otvara izložba kojoj je trogirsko kazalište glavna tema.
Baš smo nestrpljivi!
Izvori informacija i vizuala: Trogirski evanđelistar, 1997. | Monografija Ljekarna Splitsko - dalmatinske županije, 2013. | D. Geić: Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskoga govora, 2016. | N. Buble: Trogirska kvadrilja, 1998. | enciklopedija.hr, hkv.hr, muzejgradatrogira.blogspot.hr | Priredila Maja Maljković Zelalija
Upoznajte i prijatelje s trogirskim bogatstvima -
podijelite ovaj članak na društvenim mrežama:
Nema komentara:
Objavi komentar