Prikazani su postovi s oznakom Labin. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Labin. Prikaži sve postove

srijeda, 1. travnja 2020.

Čemu se svit smija: Trogirske makakade, segetski savjeti i furbariije, botunavanja iz Arbanije i Labina | zapisi iz Anime Delmatice Ljube Stipišića Delmate



Prvi je april! Prvi travnja, također. 
Dan je rezerviran za šale, smicalice, bezazlene podvale, nestašluke i duhovitosti. Iako #ostanidoma nije smiješno, niti je situacija s pandemijom smiješna - potrudimo se iz svakog dana izvući ono najbolje, nešto što će nas oraspoložiti, razvući nam osmijeh ili možda čak rasplakati od smijeha. Baš zato danas je idealan dan za treći dio izvadaka iz Anime Delmatice Ljube Stipišića Delmate u kojemu ćemo moći pročitati "Čemu se svit smija". U nastavku vas tako očekuje 10 zanimljivih šaljivih prič(ic)a iz Trogira, Arbanije, Segeta Donjeg i Labina.





U predgovoru naslovljenom Mudrosti i berekinade Valentina Badanjak Pintarić piše: " Ovdje je zapisivač donio oko šest stotina jedinica pučkih kazivanja koja nastoje nasmijati. To su šale, dosjetke po mjeri mentaliteta dobrim dijelom minulog vremena pa je i vrijednost smiješnog u sagledavanju namjere da ispričano bude smiješno, da onaj koji se spominje bude smiješan, a da pripovijedač ne bude grub... Zapisivač nije razvrstao šale od pošalica, dosjetaka; ne, ovdje je bila namjera iznijeti duhovitu kratku priču kojoj je svrha nasmijati nesašlukom..."


Pa... krenimo se smijati:






ŽENO, JOŠ CVIĆAAAA… | Trogir

Umra čovik, a ima ženu još mladu dosta. I ni prošlo dugo, a ona dobila, našla bortuna. I to tako išlo, ali je grizla savist prema pokojnom mužu, pa jon se uvečer učinilo kad je bila isprid kuće u vrtlu da je u mraku vidila i čula glas pokojnega. I ona ti ujutro, grize je duša, išla brzo zapalit na grob sviću i kod jednoga susida šta je gojia i prodava cviće išla kupit cvića za na greb pokojnega muža.
Ovi se čudi šta toliko je cvića nakupovala, a ona mu kaže da jon se učinilo da je sinoć pokojni s kraja vrtla se ukaza. I ništa, ovi jon proda cviće. Ali vrag mu ne da, zna on da nju grize to da jon muž dolazi jer ima tega jubavnika, a dobro mu šta je vazela skupi naramak cvića. I vidi vraga. Ovi cvićar se uvečer pritaja u vrtal ove udovice, onde di mu je ona rekla da je vidila pokojnega. Šćućuri se ispod niki drv, pa kad je ona sašla ništo skupit sa žice, a more bit povirit oćel jon doć njen jubavnik, ovi cvićar kroz mrak šušne. Ona pogleda, ne vidi ništa jer se on dobro sakrija. A onda on potijo, ka iz greba, drhtavin glason:
-    Još cvićaaaaa!
Digne ona glavu, kose jon se naježe. A ono opet:
-    Ženo, još cvićaaaaa!
Biž ti ona uza skale, pa se zatvori.
Eto ti nje ujutro opet po cviće, cila blida, zabrinuta. A ovi, oće čut ono šta zna:
-    A šta van je, da niste bolesni? Blidi ste.
A ona srce iz njidara:
-    Opet mi je sinoć bija.
-    Ma ko? – on ka da ne zna.
-    Ma pokojni! I bidan još triba cvića.
-    Bi´ će mu to za dušu spasit.
I ona opet vazme naramak cvića i nosi, a ovi dobro naplati i smije se u sebi, da kako će i večeras u njezin vrtal poć strašit.
I tako bilo. Opet iza mraka kad je ona na pergul izašla glas zadihan šapje od doli:
-    Cvićaaa! Cvićaaa!
I tako iz večeri u večer:
-    Puno cvićaaaa! Još cvićaaa!
A udovica bidna odma ujutro pojdi i kesaj onome pineze i nosi na greb i moli i škropi i daji mise popu, ali ovome opet triba cvića za dušu spasit. I to ne pristaje, ka ovome cvićaru kuri posal.
Ali ovi prijatej od udovice vidi da je ona zabrinuta, pa je on jednu večer kad se u mrak uvuka u nje, pita. A ona se sve nećka reć istinu da je on ne bi ostavija kad čuje za muža da dolazi u dvor. Ma mu je morala reć i rekne ona. A on nije bija puno veliki virnik, nego on govori da bi on tija čut pokojnega jer da se njon to pričinja. I dogovore se oni, i pri mraka kad je pokojni običava se javit, ovi se sakrija iza kućice od kokoši, odma do onega stoga drv odaklen se pokojni muž javija s drugega svita. I bortun čeka, a čuje da se ništo libi oko gredic kupusa pa eto ti nekog osina oko drva, a ona se javi niza skale od balature. Nije napravila dabi pet koraki, kad eto glasa ka iz badnja:
-    Ženoooo, tribaaaa cvićaaaa….
Ona zastala jer jon je tako jubavnik naredija.
A glas opet molećivo:
-    Cvićaaaa ka spasaaaaa!
A ovi jubavnik prima oneme osinu: puf! Zamane rukon, ma kako! I smisi, al ovi se osin u mrak trik-trak izgubi da ga niti vidiš, niti znaš.
I šta ćeš vidit, ujutro udovica išla po navici cviće kupit, kad vidi oven cvićaru liva banda od obraza otekla, ma dobro. I stitila se kako jon je reka njezin:
-    Udri san desnon tako da će mu na livon obrazu bafete rest.
I onda ona cvićaru, ono s olakšanjen:
-    A lipa van bafeta reste i neka ste pokojni, kako bi tek da ste još živi.






DI JE KATEDRALA |  Seget Donji

Vraća se iz Travarice, to u Trogiru, kum Vicko put doma, a grupa niki furešti pita jer bi tili vidit zlamenitosti!
-    Oprostite, molimo, znadete li di je katedrala?
A on zna rič crikva, kor, organ, pa ko zna šta mu se učinilo da pitadu. Pa šerjasto:
-    Pari mi se da je maloprin put doli prošla.
Di će on sad napamet napripad znat di je katedrala, a ovod mu se već dese kolin fameje rodilo.






BOŽJI KAŠTIG, | Trogir

Trogirka se šalila:
-    Bog će me samo za jedno kaštigat. Bog je reka da triba dat putniku i namirniku, a ja san samo davala mome Šimi.





ZADNJI SAVIT | Seget Donji

Umira otac pa pozva sina. Doveli mu sina, a otac na samrti je. Čeka sin šta će mu otac za oproštaj od života svitovat. Otac nadigne glavu pa će:
-    Sinko, čuješ li me?
-    Slušan te, ćaća. – sin poblidija
-    Onda kad čuješ, neka ti je ovi savit zadnji od mene.
-    Slušan te ćaća. – opet će sin.
-    Sinko, nemoj u životu bit govno da drugima ne smrdiš! A ne budi ni med da te drugi ližu.
Tako reka i dušu ispustija.







PLAKALA ZA MUŽEN | Arbanija

Ona Kata Đulamova plakala za mužen nad grobon:
-    Počivaj mi u miru moj Mate, dok ti ja ne dođen.
Tako je i bilo: kad je partila cilo susistvo odanulo od njena jezika, a Mati je gori onako kako mu je nagovistila.






NJENE ZASLUGE | Labin

Falili prijatelji u kući domaćina da kako lipo izgleda za svoje godine:
-    Lipo ti stoju i side na glavu.
A žena se oće pofalit:
-    Ima tu i moje zasluge.





SVOJE GOSPODARICA | Seget Donji

Sudili ovu šta se dala pogrdnon zanatu, a ona sucu:
-    Nije pravica da nisan od svoje gospodarica!






SMANJIO VINO | Labin

Doktor govori kad ga je opet prigleda:
-    Jesi li smanjo vino od lani?
-    Jesan, doktore. Ima san dvanaest tolitara, a sada ostala tri.





NAKON ONEGA KORUTA | Seget Donji

Kad je jednen našen čoviku, dobrome čoviku, žena umrla, a on osta sam s dicon, staron materon i kućon, pojen, vinogradima. I šta će čovik nakon onega koruta, eto – oženi se. A susidi, mišćani, bome muški, oni njegovi će:
-    E, kad si se opet oženija, nisi ni zaslužija da ti žena umre.





KO OŽENI KAŠTELANKU | Arbanija

Govorilo se da Kaštelani puno radidu, pa da je naopako onomu koji dospije na njiove njive, a to je najviše onome koji se priženi u Kaštila. Govorkalo se u stihu:
„Ko oženi Kaštelanku,
jeba je i oca i majku!“
A tako mu se i pisalo, pa trpi do konce života ili dokle ga zdravje ne izdade.
A još bi se u šali pitalo:
-    Koji judi najduže živedu?
-    Kaštelanski zetovi, jerbo in je dan ka godina!
Pa da Kaštelanac najrađe oženi Trogirku, jer da su Trogirke najlišje i najvridnije žene.


Pripremila:
Maja Maljković Zelalija


Znate još neku smiješnu priču iz Trogira i okolice? Zašto je ne biste podijelili s nama u komentarima na facebook stranici Trogir Time Travel? Ako vam je to teško, pa barem možete podijeliti koja vas je priča najviše nasmijala... A ako vam je i to teško, onda možete samo podijelti ovaj sadržaj s prijateljima na društvenim mrežama - začinite im dan smijehom! :)


ponedjeljak, 30. ožujka 2020.

Narodne mudrosti iz Trogira, Segeta, Arbanije, Labina... iz Anime Delmatice Ljube Stipišića Delmate | dio 1.



U knjizi ANIMA DELMATICA ukoričen je dio od preko 20 000 stranica bilješki i 600 audiokazeta koje je tijekom 40 godina bilježio neponovljivi LJUBO STIPIŠIĆ DELMATA - skladatelj, melograf, obrađivač i pjesnik, sakupljač pučkih tradicija, slikar, dirigent, voditelj zborova i klapa...

Knjiga je podijeljena na četrnaest poglavlja: 1. Virovanja, 2. Bogobojazne pismice i molitvice, 3. Likaruša, 4. Nagađanja oba vrimenu i vrimenima, 5. Pisme oba vladanju puka, 6. Poslovice, fraze i kovanice, 7. Propitalice, 8. Ijadu i jedan šušanj, 9. Igruše dičinje, 10. Pivuše dičinje, 11. Dil pisam na kojim se puk uzdrža, 12. Čemu se svit smija, 13. Erotska pučka napivavanja i 14. Beside naše zaudobjene.

Pregledavajući ovu "dalmatinsku enciklopediju" osvrnuli smo se na zapise koje je Ljubo Stipišić zabilježio u Trogiru i njegovoj okolici - Arbaniji, Segetu Gornjeme i Donjeme, Labinu, Prgometu, ... te donosimo tek mali izbir narodnog bogatstva ovog područja.


Krenimo od Poslovica, fraza i kovanica koje su kao poglavlje klasificirane u 22 potpoglavlja, nazvana prema određenim frazama. Tako je u potpoglavlju posvećenom  mudrostima o braku , ženidbi, bračnoj (ne)vjeri i dominaciji u braku Stipišić zabilježio sljedeće:


u Trogiru:



"Cili smo život gledali lipe,
a spavali s grubima."

"Zet - podrep." 

"Veliki je on baraba."


Posebno je interesantna kovanica, vezana uz bračnu (ne)vjeru:




U potpoglavlju "Utopila se u suvome" u kojemu su mudrosti klasificirane s obzirom na vjerovanja o udaji i spremnosti na udaju, zabilježeno je:


u Segetu Donjem:



O spolnosti, spolnoj (ne)moći i porocima u potpoglavlju nazvanom "Slađa pica nego cika" Stipišić zabilježio sljedeće kovanice iz:

Arbanije:
"Bez starca nima udarca!"

Prapatinice: 
"Starče - jarče!"

Labina:
"Uzeja jon miru."

Segeta Gornjega:
"Napomenija san jon svoju miru"



Potpoglavlje "Ča ti je žensko" donosi kovanice o djevojačkoj ljepoti/naivnosti/poletu/čednosti/radišnosti, a zapisano je:

iz Trogira:
"Najlipše divojke - najkraće lipost uzdržaju."

iz Segeta Donjeg:
"Kiša pada, jugo more muti,
cura plače - odlaze regruti."

iz Labina:
"Nova bolja nego stara,
uz novu je manje gara,
i nova je bolje volje,
dokle mete, njon je bolje!"


O pravilima prosidbe, mirazu, usjedilištvu i odabiru, zabilježeno je sljedeće:

u Segetu Gornjem:
"Nije ova naranča za magarca."




u Segetu Donjem:
"Jedinice, udaje te dota,
mene moja pamet i dobrota."

u Bristivici:
"Nisan ja divojka da bi me ludio,
niti san divojka da bi me ljubio!"

u Prgometu:
"Ne dadu me braća,
za momka bez gaća!"

u Arbaniji:



u Trogiru:
"Ženi sina kad oćeš,
udaj ćer kad možeš!"
i
"Ni ista fatura ženit i udavat."


 Segetsku živopisnost kojoj smo već svjedočili u prethodnim (pot)poglavljima donosi Stipišić i pod naslovom "Žensko triba imat zada i sprida" gdje je iz Segeta Donjeg  zabilježio:

"Moja pica, moja golubica,
komu tila - tomu dala,
nikoga se ne bojala."

I istom potpoglavlju, u Trogiru je zabilježeno:


ili pak: "Triba jon dobra muška stvar, pa će se utišat."

 
O ženskoj dominaciji, nepovjerljivosti muškarca prema ženi preljubu i ženskoj ratobornosti i jezičavosti piše se pod podnaslovom "Ča sve žena more o čovika načinit". Tu je zapisano:

u Arbaniji:
"Žena je najpri uvridila Boga, onda Adama, onda u miru izila jabuku, a dobro da nije i zmiji na rep stala!"

u Prgometu:
"Nabije ona njemu roge!"

u Segetu Donjem:



 u Trogiru:
"Najprije iskrivi ča je čula, a onda iskrivi kad to izgovori."

Ma se isto u Trogiru znalo reć´: "Žena drži tri kantuna o´ kuće, muž četvrti" i
"Drži sva četri kantuna kuće."


U potpoglavlju "Za reć pravo" zabilježena je interesantna tvrdnja:


odnosno:
"ĐAVA IMA TRI SESTRE: JEDNA MAKARKA, JEDNA ŠIBENKA I TROGIRKA."




U sljedećem nastavku, moći ćete pročitati nešto više o VIROVANJIMA  - šta je to značilo kad bi vam se prolila kafa, kako postupiti kad vam maška prijeđe preko puta, kako treba kidati kruv, što se radi s trepavicom, kakve su male žene, na koji način treba provesti prvi dan nove godine i još puno lipih stvari...

 Pripremila:
Maja Maljković Zelalija



I ovaj tjedan #ostanidoma uz Muzej grada Trogira i Trogir Time Travel!


Nadamo se da ćete ovim narodnim frazama i kovanicama
obogatiti dan i svojim prijateljima na društvenim mrežama.
Hvala što ćete podijeliti ovaj članak.