Tekst i snimka: Joško Brešan

Umro je Joško Brešan. Dopisnik Slobodne Dalmacije iz Trogira od kraja 1970-ih pa sve do 2018. godine, kada mu je u ovoj dnevnoj novini objavljen posljednji tekst.  "...honorarni suradnik kakvog bi u ono doba poželjela svaka redakcija. Nije bilo ni jedne trogirske vjestice koja bi mu promakla. U ono doba bez interneta, Joško je bio kao internet..." napisao je o kolegi i prijatelju Damir Dukić u tekstu objavljenom u današnjem izdanju Slobodne. 

U nastavku donosimo mali, nasumični izbor tekstova i snimki Joška Brešana objavljenih u Slobodnoj Dalmaciji koje se čuvaju u hemeroteci Muzeja grada Trogira:

Slobodna Dalmacija, 11.8.1986.

Slobodna Dalmacija, 11. 2. 1981.

Slobodna Dalmacija, 13. 12. 1986.

Slobodna Dalmacija, 9. 4. 1987.

Slobodna Dalmacija, 30. 9. 1987.

Slobodna Dalmacija,1988.

Slobodna Dalmacija,1. 6. 1988.

Slobodna Dalmacija, 11. 5. 1993.

Slobodna Dalmacija,4 7. 1993.

Slobodna Dalmacija, 21. 10. 1998.

Slobodna Dalmacija, 11. 12. 1998.

Slobodna Dalmacija,17. 12. 1998.

Slobodna Dalmacija,Božić 1998.

Slobodna Dalmacija, 27. 12. 1998.

 Počivali u miru, šjor Joško!

Hvala na neiscrpnoj arhivi trogirske svakodnevice u tekstu i snimci!

Slobodna Dalmacija,16. 1. 2020.

 Posljednji ispraćaj Joška Brešana održat će se danas, 16. siječnja 2020. u 15:00 sati na gradskom groblju u Trogiru.

Bio jednom u Trogiru zlatoruki Nikola...

Jedan je Nikola u 15. stoljeću izradio kip drugog Nikole. 

Drugi je sveti Nikola, a prvi je vrsni Nikola Ivanov Firentinac.

S obzirom na to da je danas sveti Nikola, pravi je dan za proširiti znanje o jednom malom ali monumentalnom, zlatnom djelu, dijelu trogirske kiparske baštine...

Jeste li po sredini sjevernog zida crkve sv. Nikole u Trogiru, uz koji prolazite hodajući glavnom gradskom ulicom, primjetili mali renesansni reljef sveca u biskupskoj odori posjednutog unutar skladne niše? Možda na prvu neuočljiv zbog svog položaja visoko nad ulicom, ovaj reljef svakako bi trebao zaokupiti vašu pažnju... možda vas čak i zainteresirati da detaljno razgledate original izložen u Zbirci umjetnina "Kairos" u ženskom benediktinskom samostanu sv. Nikole...

  Odlučite li se za taj potez, izbliza ćete uočiti dijelom sačuvane tragove boje i izvorne pozlate. Nemojte ostati samo na tome, nego otputujte kroz vrijeme - zamislite raskoš i kolorit novog novcatog reljefa. Zamislite dominantni plavi ultramarin u unutrašnjosti niše! A na mjestima gdje se nazire crveni bolus zamislite punu raskoš zlatnih listića! 😮

Pozlata je sačuvana i na pastoralu, mitri, rubu plašta i kopči, piše u knjizi Koludrice na zidinama grada dr. sc. Vanja Kovačić... A s tim u vezi akademik Igor Fisković u zborniku Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru navodi "Pripremom za muzejsko izlaganje, otkriveni su tragovi crvenog bolusa i pozlata na površinama, što bi prije trebalo značiti da je po nekoć učestalom običaju isticanja kamenih svetačkih likova u obalnim gradovima čitav blistao zlatom, negoli da je bio šaroliko realistički oslikan."

Znanje zlata vrijedi, a možete ga proširiti čitanjem izvora ovih informacija:

Igor Fisković: Reljef sv. Nikole sa crkve benediktinki u Trogiru, u Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru - zbornik radova prigodom 950. obljetnice utemeljenja, Trogir, 2014.

Vanja Kovačić: Koludrice na zidinama grada - Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru, Književni krug Split, 2019.

Naravno, možete ga proširiti i dijeljenjem

ovog blog posta na društvenim mrežama:

Barbarina titularna trogirska gomilica

Vjerovat ćemo pučkoj vremenskoj prognozi, jer nam baš odgovara da sljedećih 40 dana bude vedro (i veselo)! 

Jeste li znali za tu meterološku zakonitost koja kaže 

"KAKVO VRIJEME NA SV. BARBARU TAKVO 40 DANA."?

A jeste li znali da Trogir uz sv. Barbaru, koja se slavi danas, 4. prosinca, ne veže samo crkva, već da su njenim imenom (na)zvane trogirske solane i utvrda?! 

Naime, na spoju gradskih zidina i predgrađa u Pasikama (sagrađena od kamena treći put porušenog franjevačkog samostana Gospe od Anđela na Travarici) nalazila se UTVRDA SV. BARBARE. Zidovi utvrde i danas dijelom postoje! Nekoć je bastion ispunjen zemljom bio vrt, sve dok u drugoj polovini 20. stoljeća nad njim nije podignuta stambena zgrada. Pitate li se možda gdje se utvrda skrila, odgovor ćete pronaći na prikazu:

Glavne trogirske SOLANE SV. BARBARE nalazile su se na kopnu, preko Foše, u blizini nekadašnje crkve posvećene ovoj svetici, porušene 1647. godine u strahu od turske opasnosti.

Možda malo manje poznate veze Trogira i sv. Barbare spomenuli smo prve. No, bila bi prava šteta ovim putem ne spomenuti da je nekadašnja crkva sv. Lava (Leona) mijenjala titulare te je u određenom trenutku bila crkva sv. Barbare. Ako se možda ne možete prisjetiti gdje se ona nalazila, podsjetnik je u nastavku:

Interesantna je informacija da crkva sv. Lava nije bila samo i crkva sv. Barbare, već da se spominje kao crkva sv. Nikole od Vrata mosta, odnosno sv. Nikole pokraj Gradskih vrata. To ne iznenađuje ako znamo podatak da su se u crkvi nalazila dva oltara - jedan posvećen sv. Nikoli, a jedan sv. Barbari.

 

Upravo je taj oltar zaslužan za ime današnje crkve sv. Barbare. Naime, kada je u 17. stoljeću iz crkve sv. Lava prenesen oltar sv. Barbare u crkvu sv. Martina, ova crkva iz postaje sv. Barbara... O njoj i o prikazima sv. Barbare u trogirskoj slikarskoj baštini više informacija možete pronaći u online publikaciji "Jesenski škafetini Muzeja grada Trogira".

Unutrašnjost crkve sv. Barbare, fotografija iz 80-ih godina 20. stoljeća

Svim Barbarama koje nas čitaju želimo sretan imendan!

Ukoliko vam se svidio naš post s povodom, bilo bi nam 

drago da ga podijelite na društvenim mrežama.

Zavirili smo u Spomenar KUD-a "Kvadrilja" i pronašli ove prekrasne fotografije...

Kulturno umjetničko društvo "Kvadrilja", nekadašnji Folklorni ansambl "Trogir", tijekom cijele 2019. godine obilježava pola stoljeća djelovanja. Tim povodom u Muzeju grada Trogira od 5. do 16. studenog bit će postavljena izložba Spomenar KUD-a "Kvadrilja" u koju smo imali priliku zaviriti! Donosimo tek mali dio onoga što smo vidjeli... nadamo se da ćete uživati u ovom putovanju kroz FAST-ove ´70-e, ´80-e, ´90-e, i Kvadriljine 2000-e.

Slavenov ples, Trogir, 1972.

Divulje, 1972.

Klapa FAST, 1974.

Travnik, 1975.

Mandolinski orkestar, Trogir, 1977.

Split, 1979.

Klapa FAST, Trogir, 1979.

Vinkovačke jeseni, 1981.

Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, 1983.

Trogir, 1986.

Trogir, 1986.

Bösel, Njemačka, 1990.

Trogir, 1994.

Mandolina Imota, 1996.

Vinkovačke jeseni, 1996.

Snimanje za HRT, Trogir, 1998.

Čakovec, 2003.

Vinkovačke jeseni, 2005.

I kao šećer na kraju, najstarija fotografija u ovom kratkom prikazu, snimljena prilikom otvaranja hotela Medena, 27. 6. 1971.:

Nadamo se da vam je bilo lijepo na ovom kratkom putovanju u Kvadriljinu prošlost.

Podsjećamo, više ćete imati priliku razgledati na izložbi Spomenar KUD-a "Kvadrilja" koja se sljedeći tjedan, u utorak, 5. studenog u 19:00 sati, otvara u atriju Muzeja grada Trogira.

Slobodno podijelite ovu fotogaleriju s 

prijateljima na društvenim mrežama:

8 živopisnih fotografija Trogira iz 1976. koje obavezno morate vidjeti!

Bacite đir s Trogir Time Travelom kroz glavnu gradsku ulicu, pa vidite šta je bilo na peškariji, prisustvujte otvaranju mosta i prolasku broda, pa lagano kroz Pasike dođite na sjeverna vrata o´grada.

Koji dobar đir! Ne virujete nan na rič?! Virovat ćete slikama iz 1976. godine koje jedva čekaju biti detaljno razgledane:

 

Izvor fotografija: delcampe.net

Sviđaju li vam se ove fotografije? Jesu li vam uljepšale dan? Izvukle osmijeh na lice?

 Uljepšajte i vi nekom dan - podijelite ovaj post na društvenim mrežama.