Dan užežin Stivanje, 13. studenog 1892. godine, rođen je dr. don Ivan Delalle | TG kalendar

 

 

 Dr. don IVAN DELALLE, svećenik, povjesničar umjetnosti, arheolog i publicist rođen je u Trogiru, na današnji dan, 13. studenog 1892. godine.

 

 

 

Ivan Delalle bio je prvo dijete u obitelji Frane i Marije, r. Lozovina, koji su odgojili šest sinova i jednu kćer. Nakon završetka osnovne škole u rodnom gradu i klasične Biskupske gimnazije u Splitu, 1915. godine završava teološke studije na Bogoslovnom sjemeništu u Zadru. Za svećenika je zaređen u Splitu, 21. ožujka 1915. godine, a mladu misu služi u trogiskoj katedrali 25. ožujka iste godine. U rodnom gradu obnaša prvu svećeničku službu kao pomoćnik župnika, koralni vikar i vjeroučitelj u pučkoj školi. 1919. godine na istu je dužnost postavljen u splitskoj Katedrali. Za vrijeme službovanja u Splitu predavao je u Biskupskoj gimnaziji, a kasnije je imenovan vjeroučiteljem pučkih škola u Splitu.

Studentom kršćanske arheologije na Papinskom institutu za kršćansku arheologiju u Rimu postaje 1926. godine. Diplomirao je 1929., a doktorirao krajem 1930. godine disertacijom "Kapela solinskih mučenika u sv. Ivanu Lateranskom". Nakon završenog doktorata vraća se u Trogir gdje je imenovan kanonikom zborno-opatskog kaptola.

 

Osim crkvenih službi, od najranije mladosti posvetio se kulturnom, književnom, znanstvenom i društvenom radu, koji je trajao punih 50 godina - od 1912. kada mu je objavljen prvi rad, pa sve do kraja života, 1962. godine.

Dr. don Ivan Delalle autor je preko 450 eseja, prikaza, studija, putopisa, rasprava, članaka te likovnih kritika i predgovora. Jedan od najznačajnijih je svakako onaj za izložbu Emanuela Vidovića "Trogir", održanu u Splitu 1936. te u Zagrebu godinu nakon:

(...) Vidoviću je Trogir najmiliji u jeseni. Jesen sa svojim kišama i vjetrovima, sa sjenama i polusjenama starih kapija i mostova je zapravo neka »historična« sezona, nepoznata turistima, koji traže samo ljetno sunce. U ranom sumraku grad se pretvara u ogromnu vlažnu »sakristiju«, kad zapadni oblaci nekako rastureni i baršunasti vise u zraku kao starinski brokati i veličajni damaski ili kao mrlje na zaprašenim portretima.
Boju i »patinu« Trogira koja nije drugo već boja stare bjelokosti, zarđalog gvozda i pozelenjenog bakra umjetnik je čisto ukrao, ali i pošteno1 povratio na svojim platnima tako da izazivlje ljubomor bez zavisti.
I sada se povratila jesen u grad i u srce umjetnika. Zrela, bogata i plodna uz pjesmu zvonika, jarbola i čempresa. Pod velom lagane magle trepere na čiovskom Mostu, simbolu spajanja i prelaza, dva zelena »feralića« kao dvije suze isplakane. To je Trogir moga oca. Vidim ga i raspoznajem ga. Volim ga kao dijete.

Ma šta se desilo u budućnosti, ma kakvi se novi izumi ne izmislili, jedno je sigurno, da će i dalje u atrijumu katedrale, na Radovanovom Portalu — kamenoj enciklopediji — voditi i dalje razgovore zamišljeni Adam i naivna Eva, da će naime čovjek biti uvijek onaj koji će stvarati historiju i da će čovjek-umjetnik na krilima svoje fantazije tješiti i hraniti svog brata, čovjeka.
»Ljepota je radost vječita«.

DR. IVO DELALLE

 

 

Iste godine kada piše poetske retke u predgovoru Vidovićevoj izložbi "Trogir", 1936., dr. don Ivan Delalle napisao je TROGIR vodič po njegovoj historiji, umjetnosti i životu - što je prvi sažeti, ali cjeloviti prikaz povijesti i spomeničke baštine grada. Ovaj se vodič smatra jednim od najboljih i najiscrpnijih vodiča dalmatinskih gradova koje još uvijek služi kao iscrpno djelo za početak proučavanja trogirske baštine. 

 

 

   "Za oduševljenje don Ivanu je bila dovoljna boja neba, ugođaj pazara, sama pomisao na nadnevak, jer ga prisjeća na sveca koji se taj dan štuje. Ponesene osobnosti do u starost sačuvaju dječaku svježinu. Takvog i pamtim don Ivana: nasmijanog i oduševljenog. (...)

    Od uspomena na don Ivana najsnažnije su one vezane uz blagdan Sv. Ivana Trogirskoga što se slavi 14. studenoga. To je vrijeme beskrajnih kiša. Služba užežin odvija se noću u Katedrali. Pred zoru, u stanci između beskrajnih služba Božjih, dolazili smo u sakristiju čestitati don Ivanu imendan...", zapisao je Ivo Babić u predgovoru časopisa Vartal 2/1992. posvećenog dr. don Ivanu Delalleu...

 

 

Ovo prigodno sjećanje na jednu sjajnu trogirsku ličnost, sjajna je prigoda i da vam čestitamo Dan grada Trogira i blagdan sv. Ivana Trogirskoga.

Dragi prijatelji, na dobro van došla Stivanja!

 

 

 Zahvaljujemo što ćete dijeljenjem ovog sadržaja na društvenim mrežama svojim prijateljima skrenuti pozornost  na jednu od velikih povijesnih ličnosti našeg grada.

 Više ulomaka i(z) tekstova dr. don Ivana Delalle možete pronaći u novim objavama na instagram feedu @trogirmuseum

Danas je točno 339 godina od Primišćenja | ZGODNO i PRIGODNO

Primišćenje, kojemu nove generacije, pa i sama crkva ne pridaju toliko značenje kakvo je ono imalo u prošlosti, je zapravo - drugi trogirski Dan grada.

Naime, 4. svibnja 1681. godine obavljen je prijenos moći sv. Ivana Trogirskoga u novosagrađenu kapelu u trogirskoj katedrali. Točan datum i godina poznati su jer Riceputi piše da se ovaj događaj zbio: 566 godina poslije svečeve smrti, 530 godina poslije prvog i 333 nakon drugog prijenosa, pošto je 233 godine počivao u kapeli sv. Kuzme i Damjana, zatim duge 333 godine u onoj sv. Blaža, odnosno sv. Križa.

Obljetnice Primišćenja su se obilježavale svečano, grad se kitio svečanim ruhom - na prozore su se vješali ukrašeni tapeti, namjenski izrađeni za ovakve prigode. Katedrala se urešavala zastavama, a njena unutrašnjost - pogotova kapela, cvijećem i zelenilom. Grad se rasvjetljavao bakljama, u katedrali se održavala trodnevnica, zabavljalo se na trgu i u Čitaonici...

Posebno je svečano bilo 1881., prilikom obilježavanja 200. obljetnice Primišćenja. S obzirom na to da postoji sačuvani program fešte objavljen u glasilu L´avvenire, znamo i što se sve događalo, o čemu piše dr. sc. Fani Celio Cega u članku Osvrt na obilježavanje 200. obljetnice Primišćenja u Trogiru 1881. godine:

Program proslave, preslik, L´avvenire, Split, 29. 4. 1881.

30 travnja 1881. Odbor za obilježavanje s trogirskim je biskupom i svećenstvom, gradskom upravom i brojnim stanovništvom, uz pratnju Gradske glazbe svečano dočekao uzvanike, nadbiskupa i biskupe iz susjednih biskupija.  Navečer je Glazba održala manji koncert, kao i promenadni koncert sutradan, 1. svibnja, ujutro, nakon kojeg je održana svečana pontifikalna pjevana sveta misa s panegirikom na hrvatskom jeziku. Predvečer je započela trodnevnica, u pratnji zbora. Prve večeri održavalo se pjevanje s bakljama, u čast visokih crkvenih dostojanstvenika. 2. svibnja održala se  svečana sveta misa, ali s panegirikom na talijanskom jeziku, a navečer promenadni koncert na svečano rasvjetljenom trgu. Grad je danima uoči svečanosti intenzivno živio, sa zabavama svih staleža.

Na sam dan Primišćenja, bilo je posebno svečano. Glavna svečanost te 1881. trebala je biti procesija u jutarnjim satima, koja se zbog lošeg vremena održala u poslijepodnevnim. U svečanoj procesiji na prvome mjestu je bilo srebrno poprsje sv. Ivana. S prozora okolnih kuća pored kojih je procesija prolazila, ljudi su bacali cvijeće. Komisija za javna dobročinstva raspodijelila je lemozinu među sirotinjom. Svečani ručak, koji je bio predviđen iza procesije - u 13 sati, održan je u predviđeno vrijeme u dvorani Čitaonice, uz koncert Gradske glazbe, a priredila ga je obitelj Garagnin za odabrane uzvanike. Antun Fanfogna-Garagnin tada je bio gradski načelnik. 

Avers jubilarne medalje, Muzej grada Trogira

Uglednim gostima su u 16 sati podijeljene medalje izrađene za tu prigodu. Jedna takva jubilarna medalja čuva se u Muzeju grada Trogira. Na aversu je prikaz sv. Ivana koji stoji nad gradom blagoslivljajući ga, a iznad njegove glave stoji natpis HOC NUMINE TUTA (pod tvojom zaštitom). Na reversu se nalazi natpis koji govori da je medalja izrađena u povodu 200. obljetnice prijenosa bl. Ivana Orsinija u Trogiru, 4. svibnja 1881.

Jubilarna proslava Primišćenja završila je vatrometom, paljenjem bengalskih vatri i velikim plesom u Čitaonici.

Prema dr. sc. Fani Celio Cega:

Osvrt na obilježavanje 200. obljetnice Primišćenja u Trogiru 1881. godine,

 Mogućnosti 4/6, 2004., 135-143.

pripremila M. Maljković Zelalija

Ukoliko mislite da bi netko od vaših prijatelja

volio pročitati ovaj zgodni i prigodni članak,

podijelite ga na društvenim mrežama:

Tri ´Stivanjske´ fotografije iz naftalina

Bliži nam se Stivanja - Dan grada Trogira i blagdana sv. Ivana Trogirskog. Tim povodom na
Instagram stranici Muzeja grada Trogira @trogirmuseum objavljene su tri zanimljive fotografije
svečane, Stivanjske tematike. Sigurni smo da barem jednu od njih niste do sada vidjeli...

Procesija u povodu proslave sv. Ivana Trogirskog

4. 1. 1468. Andrija Aleši i Nikola Firentinac potpisali su s trogirskim Kaptolom ugovor o izgradnji kapele sv. Ivana Trogirskog

Don Ivan Delalle blagoslivlja kapelicu sv. Ivana podignutu na mjestu ukazanja sv. Ivana starcu Tudoru

Na dobro vam došla Stivanja 2018.!

Podsjetimo se i publikacije posvećene Danu grada i blagdanu sv. Ivana u kojoj možete ne samo vidjeti nego i pročitati brojne zanimljivosti vezane uz trogirskog zaštitnika i sam grad:

Program proslave Dana grada i blagdana sv. Ivana Trogirskog nalazi se OVDJE.

____________________________________________________

Podijelite sadržaj ovog posta s prijateljima: