Fotografije snimljene dana kada je Trogir postao "riznica umjetnosti"

 

Godine 1936., kada je objavljen Delalleov Trogir - vodič po njegovoj historiji, umjetnosti i životu, kada su se u gradu snimali filmovi Bijeli robovi i 90 minuta boravka, kada je Cata Dujšin Ribar izlagala u Londonu, kada je Emanuel Vidović održao izložbu Trogir, kada je osnovano Društvo za unapređenje turizma i kada je Trogir posjetio engleski kralj Edward VIII, posjetio ga je i znameniti povjesničar umjetnosti Bernard Berenson (1865. – 1959.) u pratnji asistentice i družice Elisabette Nicky Mariano (1887. - 1968.). Njihovo putovanje jadranskom obalom i unutrašnjošću tadašnje Jugoslavije trajalo je pet tjedana – od 10. srpnja do 15. kolovoza – a svaki korak bilježio je u dugim pismima koja je slao svojoj supruzi Mary Berenson (1864. - 1945.), također povjesničarki umjetnosti, kojoj je istovremeno pisala i Mariano...

Iako je Mary Berenson već u rujnu 1936. pripremila suprugova pisma za objavu - do toga nije došlo niti tada, niti 1939. godine kada je na rukopisu napravila redakturu, naslovivši ga An Art Critic´s Travels i Yugoslavia and Along the Dalmatian Coast. Sudbina je htjela da završe u bogatom Berensenovom arhivu, danas dijelu knjižnice Berenson u vili I Tatti u Italiji, gdje su Mary i Bernard Berenson živjeli do smrti.

Srećom, Villa I Tatti - mjesto koje je bio dom Berensonovih gotovo 60 godina - 1961. godine je postala The Harvard University Center for Italian Renaissance Studies, dostupna znanstvenicima i istraživačima diljem svijeta. Zahvaljujući dr. sc. Jošku Belamariću i dr. sc. Ljerki Dulibić, Berensonov “putni dnevnik”, dio Bibliotece Berenson u spomenutoj vili, ponovno je "otkriven" i predstavljen u znanstvenom članku Bernard Berenson´s Journey to Yugoslavia and along the Dalmatian Coast 1936. iz 2019. godine, objavljenom u knjizi znanstvenih eseja Discovering Dalmatia: Dalmatia in Travelogues, Images and Photographs (ur. Katrina O'Loughlin, Ana Šverko, Elke Katharina Wittich) Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.


Jedno od Trogir Time Travelu najzanimljivijih Berensonovih pisama - jer u njemu opisuje svoj posjet Trogiru gdje su ga dočekali lokalni uglednici - datirano je 6. kolovoza 1936. godine. Među domaćinima su bili učeni nadžupnik i – kako ga Berenson bilježi – “zgodan plavooki i svijetlobradi ljekarnik, čuvar starina”. Pogađate - riječ je o dr. don Ivu Delalleu i Roku Slade - Šiloviću! Berensonovoj trogirskoj priči svjedoče i fotografije koje cijelu ovu povijesnu crticu o znamenitom posjetitelju čine još zanimljivijom.

Na fotografiji se uz B. Berensona i N. Mariano nalaze R. Slade Šilović, don I. Delalle, Cvito Fisković i  Josip Barač

Nije to bila mala stvar za tadašnji Trogir - jedan od svjetski najpoznatijih povjesničara umjetnosti 20. stoljeća u gostima! Naš grad ga je očigledno impresionirao, s obzirom da ga i danas pamtimo kao autora često citirane rečenice: "Trogir je riznica umjetnosti."

Pripremila: Maja Maljković Zelalija

Literatura:
Belamarić, Joško i Dulibić, Ljerka: Bernard Berenson´s Journey to Yugoslavia and along the Dalmatian Coast 1936., u: Discovering Dalmatia: Dalmatia in Travelogues, Images and Photographs (ur. Katrina O'Loughlin, Ana Šverko, Elke Katharina Wittich), Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2019.

Izvori fotografija:
Biblioteca Berenson (I Tatti - The Harvard University Center for Italian Renaissance Studies) | preuzeto
iz: Discovering Dalmatia: Dalmatia in Travelogues, Images and Photographs, IPU zagreb, 2019.

TG kalendar: Roko Slade - Šilović, ljekarnik, publicist, povjesničar i skupljač trogirskih starina rođen je u Trogiru na današnji dan prije 149 godina

 
Roko Slade - Šilović, ljekarnik, publicist, povjesničar i skupljač trogirskih starina rođen je u Trogiru na današnji dan prije 149 godina, 16. kolovoza 1872. godine. 

 

 

Otac mu je bio Mihovil Slade, a majka Vinka, rođena Andrić. Pučku školu završio je u rodnom gradu, a gimnaziju u Kotoru, zahvaljujući stricu Josipu Sladi - Šiloviću, poznatom arhitektu. Četvrti razred gimnazije Roko Slade - Šilović završio je u Splitu. Studij farmacije završava u Grazu. Magistrirao je 1895. godine nakon čega radi kao praktikant u Dubrovniku, Rijeci, Trstu i Splitu. Nakon što nije dobio dozvolu za otvaranje ljekarne u Trogiru, otvara drogeriju koju vodi sve do smrti, 15. travnja 1944. godine.

Niz je članaka i djela koje je napisao Roko Slade - Šilović. Prvi objavljeni članak bio mu je u Narodnom listu 1898. godine, a kasnije piše, među ostalim, za Tršćanski Lloyd, Farmaceutski vijesnik, Novo doba, Jadranski dnevnik, Hrvatski glasnik, Jedinstvo...  Članci su mu objavljivani u časopisima poput Vjesnika Zemaljskog arhiva, Vjesnika za arheologiju i povijest dalmatinsku, Prirode, ... Neki od naslova koje je objavio su: Nekoje crtice iz narodnog gospodarstva u Trogiru (1909.), Herbar Andrije Andrića Trogiranina sa životopisom istoga (1909.), Lov u Trogiru i njegovoj okolini (1917.), a od članaka primjerice Šume u okolici Trogira (Tršćanski Lloyd 1908.), Negdašnje svilogojstvo u Trogiru (Gospodarski vijesnik, 1913.), Ruda asfalta u Svinišću kraj Trogira (Hrvatski glasnik, 1939.), Statut grada Trogira (Narodni list, 1916.), Staro kazalište u Trogiru (Narodna starina, 1924.), Jedan francuski spomenik u Trogiru (Novo doba, 1931.), ...

 

Novo doba, 23. 12. 1931.

 

1920. godine imenovan je povjerenikom Bihaća - Hrvatskog društva za istraživanje domaće povijesti, a zatim i počasnim konzervatorom za Dalmaciju. (Ulomak jednog od njegovih brojnih pisama Frani Buliću objavili smo OVDJE.) Krajem srpnja 1923. godine osnovao je zbirku starina Gradski lapidarij u crkvi sv. Ivana Krstitelja u kojoj je pohranio nekoliko stotina ulomaka prikupljenih u povijesnoj jezgri, a u prosincu 1928. osniva Hrvatsko kulturno društvo za sabiranje i čuvanje starina "Radovan". Bio je član i podržavao je brojna trogirska kulturna društva, primjerice društvo Berislavić, kratko vrijeme bio je zamjenik načelnika Općinskog vijeća na koje mjesto daje ostavku. 1935. godine Roko Slade - Šilović bio je predsjednik odbora za proslavu 100. godišnjice hrvatske himne te je imao čast otkriti spomen ploču na zgradi Gradske vijećnice:

 

ulomak članka, Jadranski dnevnik, 30. 12. 1935.

 

 
Roko Slade - Šilović bio je vrijedan kroničar Trogira, tako je u nasljeđe ostavio rukopis od 11 svezaka u kojima je bilježio događanja u Trogiru od 1898. godine do svoje smrti 1944.!

U spomen na ovog svestranog Trogiranina - ljekarnika, publicista, povjesničara i skupljača trogirskih starina, od 2012. godine trg u blizini njegove rodne kuće nosi ime Trg Roka Slade - Šilovića.

 

 

Izvori: Novo doba, Jadranski dnevnik
Literatura:  D. Radić: Roko Slade Šilović i Mirko Slade Šilović,
u: Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj, 1999.

 

 

 

Tornado u Trogiru 1919. godine

Kako se to samo zareda - jučer nam je bio Svjetski dan voda, a danas je Svjetski meteorološki dan koji se obilježava u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija. Naravno, imamo zanimljivu trogirsku priču i ove tematike! 

Danas putujemo u 1919. godinu kada se u Trogiru javio neobičan vihor u čijem su se vrtlogu "već nalazili razni predmeti, kao kamenje, granje, pijesak, čitava stabla, kamene ploče i slično". Da, uistinu piše "kamene ploče", a u nastavku članka stoji i da je vjetar "dignuo u vis više stotina kilograma teški kameni stol i slomio ga na dvoje"!

Što još piše u ovom zanimljivom članku Roka Slade Šilovića objavljenog u časopisu "Priroda" u ožujku 1920. godine pročitajte u nastavku:

časopis "Priroda", ožujak 1920., str. 61. | Izvor: library.foi.hr

 

časopis "Priroda", ožujak 1920., str. 62. | Izvor: library.foi.hr

časopis "Priroda", ožujak 1920., str. 63. | Izvor: library.foi.hr

Pripremila: Maja Maljković Zelalija

Podijelite svoje mišljenje o ovoj temi u komentarima na našoj Facebook stranici Trogir Time Travel, a ako vam se sviđa, članak možete podijeliti i na društvenim mrežama...