ponedjeljak, 28. rujna 2020.

Trogirsko vriđanje kroz vrime: 𝑘𝑢𝑟𝑏𝑒, 𝑛𝑗𝑖´𝑜𝑣𝑖 𝑠𝑖𝑛𝑜𝑣𝑖 𝑖 𝑘𝑜𝑝𝑖𝑙𝑎𝑑 iz 13. stoljeća

 

!!! Nadamo se da sljedeći redci nikome neće biti uvredljivi, već naprotiv - iznimno interesantni - ako se smije ovako "sočno" citirati u znanosti, smije i na našem blogu, pa krenimo:

Uvrede postoje vjerojatno otkad je svijeta i vijeka... Uvijek su se "ticale društveno neprihvatljivog ponašanja ili su pokušavale diskriminirati osobu na način da su je poistovjećivale s društveno marginaliziranim skupinama", navodi Petra Vrućina u znanstvenom radu Uvreda i fama publica u kasnosrednovjekovnim istočnojadranskim komunama koji nam je poslužio kao osnovica za pronalazak sočnih i manje sočnih trogirskih uvreda zapisanih u kaznenim sudskim spisima...

 



U Trogirskim spomenicima - zapisima pisarne općine trogirske koje je prepisao i uredio Miho Barada nalaze se, među ostalim i svjedočanstva nekoliko slučajeva vriđanja. U nastavku ćemo spomenuti njih pet iz 13. stoljeća:

 

 

 1.

Trogiranin Ilija, razdvajajući dvojicu mladića koji su se tukli, izazvan od jednog od njih - Dese, rekao mu je 26. listopada 1266. "idi k vragu, kurvin sine!".

 

2.

2. rujna 1267. Trogiranin Stipica tužio je Filipa Nadimija da ga je ovaj fizički napao i rastrgao mu košulju. No, prema Filipovu iskazu ispostavilo se da ga je Stipica najprije izvrijeđao rekavši mu da je "lopov i kurvin sin"!

 

3.

22. lipnja 1281. godine u Trogiru se dogodio slučaj da je sluga Martin Gusica uvrijedio svojega gospodara Ivana Cila govoreći mu da su njegove sestre i baka "kurve", nakon čega ga je gospodar udario.

 

4.

Tek koji dan nakon, 29. lipnja 1281. došlo je do svađe između Agape, žene Jurja Valimirija i Radoslave, žene Radimirove i njene sestre Desule. Sudski zapis svjedoči o tome da je Agapa kamenom udarila Radoslavu u lopaticu nakon što je ova rekla da je njezin otac "kopile".

 

5.

1. kolovoza 1281. godine na prijavu opatice i jedne redovnice samostana sv. Nikole u Trogiru ispitano je čak 11 svjedoka pred trogirskim potestatom. Među svjedocima nisu bile redovnice, s obzirom na to da je njima bilo zabranjeno svjedočiti pred sudom. 

Zapis započinje Jurjevim iskazom u kojemu on prepričava što se dogodilo prošlog dana i noći. Naime, dok je s nekim poznanicima prolazio pored samostana sv. Nikole, njegova rođakinja, ujedno i redovnica Marija izvrijeđala ga je, a on joj nije ništa odvratio. Kasnije, kada je opet prolazio u društvu, redovnica mu je uputila riječi da je on "lopov i kurvin sin"! Na to joj on nije ostao dužan - rekao joj je da ga mrzi zato jer je prije nekoliko dana vidio na Čiovu da se ponaša kao "kurva"! Treći put dok je prolazio redovnica ga je prolila noćnom posudom! Prolijevanje noćne posude bilo je, naime, uobičajena gesta kojom se odgovaralo na vrijeđanje ženske časti.

Od ostalih svjedoka saznaju se još neke uvrede koje su razmijenili Marija i Juraj. Juraj je Mariji rekao neka ide k vragu jer svi znaju kako je ona nedostojna i da "laže kao kurva", a Marija je njega izvrijeđala da je "lopov" te se branila da nije bludnica.

Iako je, prema Jurjevoj strani priče redovnica prva započela s vrijeđanjem, Juraj je bio taj koji je osuđen na kaznu u iznosu tri libre malih denara. Potestatu je bilo u interesu obraniti prije svega čast redovnice, čime se branio i imidž samostana u kojem su boravile redovnice podrijetlom iz plemićkih obitelji, piše Vrućina.



Izvori i literatura:
Petra Vrućina "Uvreda i fama publica u kasnosrednovjekovnim istočnojadranskim komunama", 
Povijesni prilozi, vol. 37, no. 54, 2018.
Miho Barada: "Trogirski spomenici" dio II. Zapisci sudbenog dvora općine trogirske, 
sv. I. od 8. 8. 1266. do 6. 12. 1299., Zagreb, 1951.
Pripremila: Maja Maljković Zelalija



Zanimljvo? Podijeli, možda bude i drugima:


srijeda, 23. rujna 2020.

Akcija "VANKA OKVIRA! NEKA TROGIRSKI SVIT VIDI SVITA!" počinje! | Sudjeluj! Lako je!

 

 

Na Facebook stranici Trogir Time Travel posljednjih ste nekoliko dana mogli sudjelovati u malim anketnim upitnicima i birati koju biste monturu najradije obukli, koji je najljepši trogirski brk, koja je kombinacija nakita najbliža vašem ukusu te koju kravatu biste nosili. Sva foto-pitanja nastala su kao kombinacija ulomaka nekoliko obiteljskih fotografija s kraja 19., odnosno početka 20. stoljeća i bila su uvod u  - novi projekt Muzeja grada Trogira koji će se odvijati pod naslovom

 VANKA OKVIRA! NEKA TROGIRSKI SVIT VIDI SVITA! 

 



 

S vremenom, znate i sami, ljudima omali roba - ili narastu ili se rašire - tako su s vremenom fotografijama omalili okviri. Šapnile su nam da ih stežu i da oće vanka, oće vidit svita i oće da ih svit vidi! Svojim dugogodišnjim (neke od njih čak i stoljetnim postojanjem!) prerasle su okvire u kojima se čuvaju, bili ti "okviri" stvarni ili u prenesenom značenju... 

Fotografije su već smislile akciju bijega iz okvira, a sve što im je potrebno su - pomagači! A to ste upravo vi! 

 

Pozivamo vas da zavirite u škafetine, popnete se na šufite, otvorite škatule, pogledate iza ormara, ispod i iznad postelja... i otkrijete obiteljsko fotografsko blago! Potičemo vas da svijetu pokažete dragocjene fotografije svojih predaka iz 19. i prve polovine 20. stoljeća, zaključno s 1950. godinom

Kako ih možete vratiti u život i pokazati ih svijetu u novom svjetlu, pitate se? Pa to je vrlo lako... a ukoliko niste u mogućnosti odraditi sami taj proces - Muzej grada Trogira pruža vam besplatnu pomoć!  Postoje dva načina na koji svoje fotografsko blago možete očuvati za budućnost i otrgnuti od zaborava sudjelujući u akciji prikupljanja i digitaliziranja obiteljskih portreta Vanka okvira! Neka trogirski svit vidi svita:

1. svoje stare fotografije sami snimite ili skenirate u što većoj rezoluciji, pošaljete nam ih na muzej.grada.trogira@gmail.com ili u poruci na Facebook stranicama Muzej grada Trogira ili Trogir Time Travel.

2. donesete svoje stare fotografije u Muzej grada Trogira (Gradska vrata 4, Trogir), a mi vam ih skeniramo u visokoj rezoluciji, objavimo u albumu projekta na internetu te pohranimo u našu digitalnu bazu obiteljskih fotografija.

 

Antica (rođ. Slade) i Mate Kandija, 1880., fotografiju Muzeju ustupio pok. Ivo Kandija



Koji nam je cilj? 

Okupiti što više sudionika i napraviti poseban tematski album ispunjen Trogiranima, Segećanima, Okručanima, ...  iz 19. i s početka 20. stoljeća. Sačuvati ih za budućnost! Napominjemo da u prvoj fazi projekta u obzir dolaze  portreti pojedinaca i obiteljski portreti svih žitelja Trogira i njegove okolice, snimljeni do 1950. godine. Da, to uključuje i one portrete vaših roditelja/(pra)baba i (pra)dida koji su visili iznad kreveta u spavaćoj sobi. Da, to mogu biti i portreti na kojima je samo jedna osoba - dijete ili djevojka/mladić ili cijela obitelj... Mjesto nastanka fotografija ovog puta nije važno - važni su ljudi! Osim obiteljskog prezimena, uz fotografiju nam, ukoliko znate, napišite godinu nastanka, imena, djevojačka prezimena, nadimke ili bilo koje druge važnije informacije o osobama na fotografijama.
 

 

Zašto ovo radimo? 

Nadamo se da ćete se odazvati ovoj akciji i da ćemo zajedno stvoriti zanimljiv i nostalgičan sadržaj, a kroz njega naučiti više o načinu odijevanja, modnim dodatcima – nakitu, pokrivalima za glavu, kravatama..., nekoć modernim frizurama i načinima češljanja, oblikovanja brkova i brade..., načinima poziranja i općenito o prikazu obitelji na starim fotografijama stanovnika Trogira i okolice.



Do kada ćemo to raditi?  

Nadamo se osvježavati galeriju fotografija na blogu i Facebooku barem jednom tjedno, do kad god budu pristizale vaše fotografije.

 


Što od toga imamo mi, a što vi?  

Očuvanje fotografija za buduće naraštaje, doprinos čuvanju fotografske baštine našeg kraja, zadovoljstvo stvaranja zajedničkog sadržaja i potvrđivanje one lijepe izreke „GRAD ČINE LJUDI“ – mali i veliki, mladi i stari, javnosti ranije poznati i nepoznati... 

 

 

Ukoliko vam iz teksta nije bilo jasno kakvi se obiteljski portreti traže, primjeri koji ilustriraju ovaj tekst svakako će vas odvesti u pravom smjeru...


Nada Puović, žena Marina, s djecom: sin Anton (gore),
kćeri Tone (ud. Galić), Ana (ud. Zelalija) i Vinka (ud. Zović Maljković),
1910., fotografiju Muzeju ustupio Mario Galić


Matija Barada (1887. - 1975.) i Marija Barada (ud. Grgin | 1891. - 1968.),
oko 1910., fotografiju Muzeju ustupila Fani Celio Cega



Veselimo se vašem doprinosu i s nestrpljenjem ga iščekujemo! Nadamo se da je ovo početak (svjetlo)pisanja još jedne, naše zajedničke, zanimljive trogirske priče. Za sve dodatne informacije (ili nedoumice) možete se javiti Maji Maljković Zelaliji porukom na društvenim mrežama Muzeja grada Trogira ili na ranije navedenu e-adresu muzej.grada.trogira@gmail.com

 



__________________________________

Hvala što ćete dijeljenjem ovog posta na društvenim mrežama doprinijeti uspješnoj realizaciji projekta Vanka okvira: Neka trogirski svit vidi svita!


petak, 28. kolovoza 2020.

Jeste li primjetili ove detalje na starim fotografijama Trogira?

 

Svi ljubitelji starih fotografija, prikaza, karti, slika, ... sigurno su se do sada susreli s  AHA! efektom, i to najčešće sasvim slučajno... Pregledavajući nekoliko starih razglednica i fotografija, aha efekt se dogodio i nama... Ovaj najnoviji (1. AHA!) nas je potaknuo da se prisjetimo nekoliko starijih... sve zajedno pogledajte u nastavku...


 

1. AHA! 

Jeste li primjetili da je dama u bijelom s trogirske ribarnice "uhvaćena" i na glavnom trgu? Možda ranije niste primjetili da postoje i dvije verzije fotografije na trgu ispred ribarnice - na jednoj je dama u bijelom u prednjem dijelu, a na drugoj je odšetala malo dalje:

 



2. AHA!

Sigurno ste i ranije vidjeli najpoznatijeg trogirskog spavača! No jeste li primjetili da je ubija oko na dvjema fotografijama Ćirila Metoda Ivekovića?

 


Pod  3. AHA! pitamo se - gdje je nestao čovjek:



 

4. AHA!

Ovaj ste sigurno i ranije primjetili, ali s obzirom na to da već nabrajamo, šteta bi bila izostaviti dobro poznatu četvorku, s jednim različitim likom na slici:

 

  

 

Znamo da je ovo tek vrh sante većih ili manjih razlika! Znamo da ste i vi imali aha efekata ove vrste i baš se veselimo što ćete ih podijeliti s nama u komentarima na facebook stranici Trogir Time Travel.

 

 

 Možda dijeljenjem ovog članka na društvenim mrežama potaknete prijatelje da pokažu neke sitnice koje su i sami uočili na starim snimkama Trogira:

srijeda, 26. kolovoza 2020.

(Šira) slika Trogira iz 1906. godine koju morate vidjeti!

 

Iako nam je uvećavati fotografije, tragati za detaljima, gledati iz drugih perspektiva i na taj način istraživati i učiti o gradu ne samo veliko zadovojstvo nego i dnevna navika, danas ćemo isprobati potpuno obrnutu metodu - jer u životu je, kažu, važno vidjeti širu sliku! U nastavku ćemo dokazati i pokazati da ju nije samo važno - već i izuzetno lijepo vidjeti!

Pogotovo ako je ona sama lijepa poput ove slike autora Adolfa Wagnera (Graz, 1844. - 1918.). Pogled na nju se tijekom putovanja kroz vrijeme malo suzio - izrezana verzija sa sitnijim izmjenama  (pronađi razliku! 😀) objavljena je i poznata kao dio ciklusa razglednica s prikazom gradova jadranske obale, na kojoj je, osim potpisa autora "A. Wagner" primjetan logo sačinjen od prikaza galeba i natpisa "Touristen-verein Adria".

 

 

Slika vs. razglednica

 

A što kažete na originalnu, širu sliku naslikanu 1906. godine?

 

Adolf Wagner: Trau, 1906. | izvor: artnet.com



Mislite li da je vrijedna pažnje i pogleda podijelite ovaj članak
s prijateljima na društvenim mrežama i pokažite im - širu sliku!

srijeda, 19. kolovoza 2020.

Jesu li ovo prve poznate fotografije Trogira?

 

Svjetski dan fotografije obilježava se baš danas - 19. kolovoza, na dan kada je, prije 177 godina, dagerotipija predstavljena javnosti.

Izumi dagerotipije i kalotipije 1839. godinu označavaju kao godinu u kojoj je izumljena fotografija. Pa... što reći nego - gospodo Louis-Jacques-Mandé Daguerre i Williame Fox Talbot hvala vam na vašim izumima!

~

Potaknuti činjenicom da prve fotografije nastaju 1839. godine, odlučili smo istražiti kada su nastale prve fotografije Trogira. Naravno, naše istraživanje potrebno je uzeti s rezervom, jer tko zna koliko je na svijetu snimaka našeg grada za koje (još) ne znamo... (nadamo se što više!)

Istraživanjem online arhiva i proučavanjem dostupne literature, kao najstarije fotografije Trogira nametnule su se fotografije nepoznatog autora koje prikazuju katedralu sv. Lovre. Ove fotografije dostupne su u online arhivu MAK-a - Muzeja primijenjenih umjetnosti u Beču, uz koje se navodi da su nastale između 1850. i 1886. godine:


 
 
Kada bismo krenuli u nešto detaljniju analizu, uočili bismo da je trogirski glavni trg još uvijek nepopločan. Na vidljivom, malom dijelu cimatorija lako je uočiti da su grobovi već uklonjeni te da je postavljen pločnik - bilo je to 1850. godine. Što se tiče samog popločavanja glavnog trga, siromašna općina nije imala sredstava pa ih je prikupljala na razne načine... Neki od najpopularnijih bili su održavanje svečanih plesova u kazalištu koji su organizirani 24. i 25. svibnja te 3. i 13. lipnja 1858. godine. Iako je popločavanje trogirskog glavnog trga započelo još 1857., radovi su završeni tek 1860. godine... 
 
Navedene informacije daju nam za pravo zaključiti da su prikazane fotografije nastale između 1850. i 1860. godine!

 


Imate li saznanja o još starijim fotografijama našeg grada? Javite nam na facebook stranici Trogir Time Travel!

 

 

 Od fotografija snimljenih u Trogiru u 19. stoljeću sigurno biste voljeli razgledati i:

 Srijeda, 20. svibnja 1891. - srijeda, 20. svibnja 2020. 

 31 fotografija Trogira Josefa Wlhe na jednom mjestu...

 Dvije fenomenalne fotografije Trogira fotoateljea Anelli Alessandro

 Mi znamo di mu je glava (nije u torbi)! | čitaj fotografiju (3) 

Nekoliko od njih  34 fantastične fotografije Trogira iz austrijskih arhiva | Neke vidimo po prvi put! 

 

 Izvor fotografija:  MAK,
Izvor podataka: S. Piplović: Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću,
Pripremila: M. Maljković Zelalija

 


 


ponedjeljak, 10. kolovoza 2020.

Nenad Gattin, vrsni hrvatski fotograf, rođen je u Trogiru na današnji dan 1930. godine

 

Na današnji je dan 1930. godine u Trogiru rođen Nenad Gattin, cijenjeni hrvatski fotograf specijaliziran za snimanje umjetničkih djela i hrvatske kulturnopovijesne baštine.

 

Nenad Gattin - autoportret | www.ipu.hr
 

 

Bogati fotoarhiv Nenada Gattina pohranjen je u Institutu za povijest umjetnosti, a nekoliko desetaka fotografija rodnog grada koje je snimao za vodič Trogir objavljen 1969. godine čuva se u Muzeju grada Trogira

Na 90. obljetnicu njegova rođenja, 32 godine nakon njegove smrti, donosimo nekoliko fotografija koje je snimio u Trogiru kako bismo se prigodno prisjetili ovog stvaratelja  "prvorazredne fototeke hrvatske likovne umjetnosti"...

 




 

 

Nenad Gattin autor je mnogih fotomonografija, primjerice Francesco Robba, Juraj Dalmatinac, Radovan, Plečnik, Dubrovnik, Ivan Meštrović, Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagrebačka katedrala, Splitska katedrala, ... a svojim je fotografijama doprinio i monografiji svoje tete - naše Cate Dujšin Ribar...

 

Cata Dujšin s nećakom Nenadom Gattinom, 1931.



Nadamo se da vam se svidio ovaj zgodni i prigodni sadržaj! 

Hvala što ćete ga podijeliti s prijateljima na društvenim mrežama...


ponedjeljak, 3. kolovoza 2020.

NOVOSTI IZ PROŠLOSTI | Trogir najsvečanije proslavio 600. godišnjicu smrti Augustina Kažotića


Prije 760 godina u Trogiru je rođen bl. Augustin Kažotić, umro u Luceri na današnji dan 1323. godine.

Tim povodom, na Trogir Time Travelu donosimo članak "Obljetnica jednog apostola" objavljen u Novom dobu 4. kolovoza 1923. godine koji govori o svečanoj proslavi 600. obljetnice smrti ovog znamenitog Trogiranina, kako navodi autor članka I. Delalle, "drugog gradskog patrona".

U članku pročitajte više o prijenosu moći iz Lucere, procesiji koja je ostavila "dojam neizbrisiv i slikovit" i životu bl. Augustina Kažotića:








Podijelite ovu zanimljivu povijesnu crticu
s prijateljima na društvenim mrežama: