17 fotografija Trogira koje je grof Primoli snimio 25. 5. 1891.

Što se dogodi kad jedna ponavljajuća novinska pogreška više od 130 godina skriva identitet slavnog fotografa i to onoga kojemu je upravo Trogir bio "zvijezda" putovanja Jadranom? Dogodi se prije svega istraživanje, zatim trenutak sretnog otkrića, a potom uživanje u prekrasnim prizorima kako Trogira, tako i gradova i mjesta diljem Jadrana...

 

Zadnjeg ponedjeljka u svibnju 1891. godine bivša francuska carica Eugenija (1826 - 1920) posjetila je Trogir. S parobroda Delfino Austro-ugarskog Lloyda iskrcala se na trogirsku rivu u pratnji svoje  „dame za društvo“ i „grofa Tremolija“ – barem tako su pisale tadašnje novine...

No, mali zaplet: „Tremoli“ nije postojao!

Iza pogrešno zapisanog imena u brojnim domaćim i stranim tiskovinama krije se grof Giuseppe Primoli (1851 - 1927) – plemić, zaljubljenik u umjetnost i jedan od najvažnijih talijanskih fotografa svog vremena. Tajanstvena „dama za društvo“ bila je ni manje ni više nego dame Ethel Smyth (1858 - 1944), britanska skladateljica i spisateljica. Sve to otkriva i detaljno predstavlja nedavno objavljen članak Preko pogreške do zvijezde talijanske fotografije Giuseppea Primolija autorice Maje Maljković Zelalije.
 

Tiskovine prenose riječi carice Eugenije da su „Dalmatinci najljepiši ljudi koje je vidjela“,  Smyth je dojmove iz Trogira kasnije opisala u svojoj autobiografiji Streaks of Life (1921.), gdje bilježi i jedan „krajnje smiješan incident“ iz katedrale (više pročitajte OVDJE). Primoli je pak tijekom putovanja Jadranom snimio niz dragocjenih fotografija – a najviše upravo u Trogiru! Grad, ulice, trg, riva, Kamerlengo, gradska vrata, građani, spontani trenutci… sve se našlo pred njegovim objektivom. 

Pogledajte 17 fotografija iz Trogira koje je ulovio, a koje se - među fascinantnih 20.500 njegovih snimki - čuvaju u Zakladi Primoli - Fondazione Primoli u Rimu i svakako pročitajte više o putovanju Jadranom ovog interesantnog trija...

Tri vrlo slične fotografije prikazuju panoramu grada sa zapadne, morske strane, a snimljene su s broda koji uplovljava u trogirsku luku (fotografije pod inventarnim brojevima 539/A, 7880/A, 8033/A):

 

Fondazione Primoli, Inv. br. 539/A

Fondazione Primoli, Inv. br. 7880/A

Fondazione Primoli, Inv. br. 8033/A

Carica Eugenija, Ethel Smyth i Špiro Puović, osim pred katedralom (Inv. br. 3713/A), ovjekovječeni su i ispred sjevernih gradskih vrata na kojima se, na trgu Gradska vrata, vidi zainteresirano mnoštvo građana.(Inv. br. 4647/A). Interesantno je vidjeti i „legendarni“ čempres koji je rastao nad gradskim vratima gotovo u cijelosti prekrivajući reljef mletačkog lava:

Fondazione Primoli, Inv. br. 3713/A

Fondazione Primoli, Inv. br. 4647/A 

 

Primoli je u Trogiru zabilježio dva čovjeka u tradicionalnoj zagorskoj odjeći u prolazu ulicom pored palače Garagnin-Fanfogna (Inv. br. 4875/A), ispred katedrale ovjekovječio je čovjeka s lulom i ženu, oboje također u nošnji dinarskog tipa te mlađeg muškarca u građanskoj nošnji, dok se na samom rubu fotografije u daljini vidi dama u crnoj građanskoj opravi s bijelim suncobranom na resice (Inv. br. 3913/A):

Fondazione Primoli, Inv. br. 4875/A

Fondazione Primoli, Inv. br. 3913/A

 

S broda su snimljene fotografije koje prikazuju mali, istočni dio tvrđave Kamerlengo te dio Pasika sa zvonikom crkve sv. Mihovila – dvije od njih su identične (Inv. br. 5888/A.,18467/PROG.), dok je jedna zrcalno okrenuta (Inv. br. 13640/PROG.):

Fondazione Primoli, Inv. br. 5888/A.

Fondazione Primoli, Inv. br. 18467/PROG.

Fondazione Primoli, Inv. br. 13640/PROG.

 

Tvrđava Kamerlengo i uz nju smješteno brodogradilište „Strojan“ s morske, zapadne strane, također su motiv na dvjema fotografijama (Inv. br. 10364/A, 10989/A), a Primoli ju je ovjekovječio i s istočne strane - na toj je fotografiji (Inv. br. 8593/A) vidljiv lik žene pri radu (koja vjerojatno rastire ljekovito bilje za sušenje), na zapadnom dijelu obale koja je u to vrijeme bila u lošem stanju:

Fondazione Primoli, Inv. br. 10989/A

Fondazione Primoli, Inv. br. 10364/A

Fondazione Primoli, Inv. br. 8593/A

 

Istočni je dio obale ipak bio u boljem stanju s obzirom na to da je rekonstruiran 1861./62. Tu je, na dijelu rive pored male lože, Primoli u spontanom trenutku, u šetnji, ovjekovječio mnoštvo građana koji prate uvaženu gošću, bivšu caricu Eugeniju odjevenu u tamnu opravu, čije je lice zaklonjeno svijetlim suncobranom (Inv. br. 8781/A). Pored nje se, zdesna joj, nalazi ženska osoba u svijetloj opravi, također sa suncobranom, a s njezine lijeve strane naočit muškarac u građanskom odijelu s cilindrom na glavi. Ženska osoba u pratnji nekadašnje carice, u tisku navedena kao njezina „gospodja za družtvo“, usporednom analizom fotografija identificirana je kao Ethel Smyth, dok je muškarac s cilindrom, na temelju usporedbe s njegovim portretnim fotografijama, prepoznat kao tadašnji načelnik Trogira, Špiro Puović (1842. – 1901.), prvi narodnjački načelnik:

Fondazione Primoli, Inv. br. 8781/A

 

Izuzetno zanimljiva fotografija (Inv. br. 8947/A) snimljena je u glavnoj gradskoj ulici – prikazuje prolaz nadsvođen dijelom pročelja kuće Cippico-Gavallà, porušene nakon stradavanja u požaru krajem 19. stoljeća. Detalji na ovoj fotografiji su sjajni, tako vidimo ploču s natpisom Tratoria di Giovanni Ćipin u blizini koje se vide kacijole, pirja i gradele, a na jednom od prozora iznad, na škurama, vidi se - krletka:

Fondazione Primoli, Inv. br. 8947/A

Primoli je snimio i lijepu dokumentarnu fotografiju (Inv. br. 224/A) neobnovljene gradske lože – u lošem stanju, bez krova i s brojnim oštećenjima – što dodatno dovodi do izražaja bjelinu trifore i grba na svježe obnovljenoj općinskoj palači, djelomično vidljivoj na fotografiji:

 

Fondazione Primoli, Inv. br. 224/A

 

Posljednja "otkrivena" fotografija autora Giuseppea Primolija snimljena je iz parka Žudika na čijoj se obali nalaze manji neobrađeni komadi građevnog kamena, dok su u brodu uz obalu dva muškarca, iza kojih se u pozadini vidi obala Čiova:

 

Fondazione Primoli, Inv. br. 18700/PROG.

 

Bila bi baš prava šteta da je Primoli ostao tek "Tremoli" i da zbog toga nismo imali priliku vidjeti ove sjajne fotografije Trogira snimljene prije 135 godina, 25. svibnja 1891., zar ne? 

Koja vam je najinteresantnija, što ste primjetili na njima, a da niste ranije... odgovore na pitanja kao i dojmove nam slobodno javite u komentarima na facebook stranici Trogir Time Travel.

Izvori fotografija: Fondazione Primoli
Literatura: Maljković Zelalija, Maja. “Preko pogreške do zvijezde talijanske fotografije Giuseppea Primolija – Prilog poznavanju prikaza istočne jadranske obale na putopisnim fotografijama iz 19. stoljeća s posebnom pozornošću usmjerenom na prikaze Trogira", Vjesnik dalmatinskih arhiva 6, 2025.

Znate li da na foto-putovanje u 1891. godinu možete otići i klikom na sljedeće naslove iz naše arhive:

 
7 izvrsnih fotografija Trogira iz 1891. godine! 

Srijeda, 20. svibnja 1891. - srijeda, 20. svibnja 2020. 

Trogir u "Illustrierter Führer durch Dalmatien" iz 1912. godine

 

Kada smo pisali Nastavak priče: Kuća pri moru za sve naše mesarnice, obećali smo u nekoj od budućih objava donijeti više informacija iz Ilustriranog vodiča po Dalmaciji objavljenog u nakladi A. Hartlebena 1912. godine. Pa da ne bismo zaboravili obećanje, a da vi ne biste trebali dugo čekati, posvetite se čitanju i gledanju obećanog sadržaja u nastavku i - uživajte!

 

 

Deseto, prošireno izdanje Illustrierter Führer durch Dalmatien - Ilustriranog vodiča po Dalmaciji koje je objavljeno 1912. godine u predgovoru navodi da je, među ostalima, poglavlje o Trogiru dobilo sasvim novi izgled te da su ilustracije zamijenjene novima i boljima. Jedna od spomenutih ilustracija fotografija je Rudolfa Tirolda, a jesu li i druge dvije njegovog fotografskog oka djelo - za sada nismo utvrdili. No, utvrdili smo zato nekoliko zanimljivosti navedenih u samom Vodiču...

 

110. stranica Vodiča - fotografija R. Tirolda nastala 1909.

 

"Trogirski dio" vodiča započinje naslovom Von Sebenico nach Spalato. Nakon spomena Rogoznice i Punte Planke, Arkanđela, Malog i Velikog Drvenika te Čiova, započinje priča o Trogiru - "najkarakterističnijem i najzanimljivijem gradu u Dalmaciji smještenom između kopna i otoka Čiova", koji je krajem 1910. godine brojao 3765 stanovnika. Odmah potom vodič navodi da se u Trogiru nalaze gostionice "Zum Hirsch (Barada)" - Kod jelena (Barada) - s lijepom biforom i balkonima u bočnom hodniku smještena u unutrašnjosti grada  te "Čhiudina" na glavnom trgu, nasuprot lože. Navode se i kavana Miloš na rivi, "Kafana" pored gradskog parka, "Nova Kafana" na glavnom trgu ispod gostionice "Čhiudina".

 

111. stranica Vodiča - fotografija nepoznatog autora (Tirold?)

Trogirska priča nastavlja se predstavljanjem povijesti i povijesnih znamenitosti, posebno izdvajajući katedralu s portalom majstora Radovana, kapelu sv. Ivana Ursinija uz preporuku penjanja na kampanel. Osim općenitih podataka o crkvi sv. Dominika i sv. Petra te tvrđavi Kamerlengo, zanimljivo je pročitati da atrij palače Cippico krase dvije pulene iz bitke kod Lepanta, da se ključ crkvice sv. Martina (Barbare) nalazi u dućanu Madirazza te da vrijedi posjetiti "veličanstveni park grofa Fanfogna-Garagnina" za koji se ključ nalazi u palači Fanfogna u gradu. 

Ulomak 113. stranice Vodiča - fotografija nepoznatog autora (Tirold?)

Navodi se da se "vrlo isplati" šetnja preko pomičnog mosta do Čiova odakle se može uživati u čarobnom panoramskom pogledu. U bilješci stoji da Dr. Petar Kamber, bilježnik u Trogiru i član regionalne udruge za promicanje turizma, nudi vođenje uglednih putnika po Trogiru i Kaštelima bez naknade....

 

Istražila i pripremila:
Maja Maljković Zelalija

 

Nadamo se da smo vam ovim sažetkom  navedenog u Illustrierter Führer durch Dalmatien dodatno proširili znanje o povijesti našeg grada.  Jeste li znali za ove gostionice i kavane? Jeste li ranije čuli za besplatna (turistička) vodstva Petra Kambera? Da se ključ sv. Barbare nalazio u dućanu Madirazza? ... Javite nam koja vam je informacija bila posebno zanimljiva - čekamo vaše dojmove na facebook stranici Trogir Time Travel.

Trogir u L'Alsace française 1934. godine

 

U tjedniku L'Alsace française od 11. studenog 1934. godine objavljen je prilog Françoisa de Wendela (1874-1949) pod naslovom Regards sur la Dalmatie. U samom uvodu autor, francuski industrijalac i političar, piše da je Dalmacija jedna od rijetkih europskih pokrajina  koja putniku pruža zadovoljstvo neprestanog otkrivanja navodeći da je to otkrivanje od nedavno postalo mnogo jednostavnije i udobnije nego nekoć zahvaljujući krstarenjima u organizaciji Jadranske plovidbe Susak, Dubrovačke kompanije i Jugoslavenkog Lloyda. Nadalje piše da tako dobro organizirana krstarenja pružaju čak i najzahtjevnijim putnicima zadovoljstvo putovanja do najzanimljivijih točaka dalmatinske obale i savršen odmor. Dodaje i da su "cijene toliko neuobičajeno niske da dva puta treba provjeriti ne sadrži li prospekt greške"...

Opisujući putovanje i mjesta koja je posjetio, piše i o Trogiru u koji je stigao gliserom iz Splita "prateći rub širokog zaljeva s obalama prošaranim drevnim kaštelima u ruševinama". Piše da "dolazak u Trogir daleko nadmašuje i najambicioznija očekivanja." te nastavlja s pohvalama nazivajući  ga "jednim od nedvojbeno najljepših dragulja obale", "pravim gradom muzejom, ali bez zastarjelosti ovog pojma", "živom evokacijom 15. stoljeća"...

Françoisa de Wendela očarao je naš grad te navodi da čim uđete u njega započinje čarolija... Opisuje kampanel i katedralu, glavni trg, uske ulice s nizovima starih kuća, dvije "snažne zupčaste utvrde", a spominje i žene koje sjede pod trijemovima i predu svoje preslice...

Članak je ilustriran krasnom fotografijom "Arrivée à Trogir".

 

Izvor: L'Alsace française | BnF Gallica
Pripremila: Maja Maljković Zelalija

Povratak u 1936. | Mijino vino iz Trogira u "Divljoj ali bezopasnoj Europi"

 

Članak Wildes Europa aber ungefährlich, u slobodnom prijevodu Divlja ali bezopasna Europa objavljen je 18. prosinca 1936. godine u magazinu Österreichische Motorwoche - Das Motorrad, službenim novinama austrijskih automobilista. U njemu je spomenut i naš grad, ilustriran čak trima fotografijama, uz zanimljivu crticu o vinu iz podruma Mije Zoze*...

Autor E. Riedl  opisuje Trogir kao malo otočno mjesto bogate povijesti s gotovo 4 000 stanovnika, hvaleći njegove spomenike iz različitih kulturno-povijesnih razdoblja. Opisuje ga kao grad osebujne magije koji izgleda poput malog gnijezda svijenog na Jadranskom moru. Piše da je u Trogiru je proveo dva dana crtajući, fotografirajući i razgovarajući sa stanovnicima. Navodi da se sporazumijevao kako na hrvatskom, tako i na talijanskom i francuskom, ali i "na mote" i da se sa stanovnicima savršeno dobro razumio. U tekstu hvali vino iz podruma svojeg prijatelja Mije Zoze* koje najtoplije preporuča svim posjetiteljima Trogira. 😀

*radi se o pogrešno napisanom imenu Coce (hvala Antoniju  Miši!)

Ulomak članka koji se odnosi na Trogir

Članak je ilustriran fotografijama, vjerojatno Riedlovim, a među njima su i tri trogirske s opisima: "Portal katedrale u Trogiru", "Južna gradska vrata", "Kaštel sv. Marka na sjeverozapadnom dijelu Trogira". Prve dvije fotografije prikazuju navedeno, dok treća ipak prikazuje tvrđavu Kamerlengo, a ne kulu sv. Marka:

 

 

Tko je E. Riedl, a tko njegov prijatelj vinar Mijo Zoze (Coce)? Znate li nešto više o njima? Javite nam na facebook stranici Trogir Time Travel. 

 

 

 

Što je Hermann Wendel fotodokumentirao u Trogiru prije 100 godina?

 

Hermann Wendel (1884 - 1936), njemački političar, povjesničar, novinar i pisac istraživao je područje Balkana te objavljivao povijesno-politička i etnografska djela o južnim Slavenima. U njegovom opusu pronašli smo knjigu Kreuz und quer durch den slawischen Süden objavljenu 1922. godine u Frankfurtu na Majni, a unutar nje dvije živopisne fotografije s trogirskih ulica!

 

Wendel je bio toliko očaran radnom atmosferom koju su stvorile žene koje tuku bajame na sjevernoj strani grada da ju je, osim tekstom, prikazao i na fotografiji:

 

Osim toga, zabilježio je i sunčani prizor s južne strane u kojem su prikaz male lože i gradskih vrata obogatili znatiželjni Trogirani promatrajući ovog putnika kako ih fotodokumetira:

 

 

 

Izvor: Herman Wendell: Kreuz und quer durch 

den slawischen Süden, Frankfurt, 1922.
Pripremila: Maja Maljković Zelalija

 

 

 

 

Vrijeme leti, grad ostaje

Još je jedna godina na izmaku. Možda ćete osobno pamtiti sreću, a možda tugu, možda ljepotu, a možda ružnoću, možda vam je 2018. bila dobra, možda nije... A što će ostati zapisano u vremenu, u povijesti, što će netko u budućnosti moži napisati u članku pod naslovom "Vrijeme leti"... tko zna! 

Pred vama nije ubičajen pregled trogirske godine, pa pogledajmo - što je to, zaokruženo, ostalo u ovoj, 2018. godini...

PRIJE 80 GODINA...

1938.

➤ gradska loža je obogaćena reljefom Ivana Meštrovića s prikazom bana Petra Berislavića.

Iako je postavljanje Meštrovićeva reljefa s prikazom P. Berislavića bilo planirano 1934., on je postavljen 1938.

PRIJE 90 GODINA...

1928.

➤ u Trogiru je osnovana prva kulturno-turistička organizacija pod nazivom "Društvo za uljepšavanje grada", kao preteča "Društvu za unapređenje turizma" (osnovano 1936.)

➤ na mjestu crkve sv. Stjepana, ukinute 24. 11. 1808., i okolnim česticama podignuta je masivna zgrada - kuća Calebotta uz koju se pružao prostran perivoj. U ovoj je kući tijekom povijesti bilo smješteno prvo trogirsko kino, dugi niz godina ljekarna, a danas je u njoj gradska kavana i restoran.

➤ kao što smo već pisali - u jesen ove godine don Ivan Delalle u Trogiru, u potkrovlju kuće Stanošević pronašao reljef visok 45 i širok 30 centimetara... bio je to reljef Kairosa. O svemu više možete saznati na poveznici "Trogirski Kairos 1928. - 2018."

PRIJE 100 GODINA...

1918.

➤ 28. 10. odvaljena je glava s poprsja spomenika Franji Josipu I. Glava i poprsje čuvaju se u Muzeju grada Trogira, a što se dogodilo možete detaljnije saznati u priči "Mi znamo di mu je glava (nije u torbi!)"

28. 10. 1918. | Foto: Muzej grada Trogira

PRIJE 110 GODINA...

1908.

➤ općinska je uprava odlučila podići spomenik Franji Josipu I. u parku Žudika. Spomenik je svečano otkriven 2. 12. 1910.

➤ u Trogiru je osnovano sportsko društvo Hrvatski Sokol. "Prvi izstup Hrvatskog Sokola" 27. 10. 1908. dokumentiran je fotografijom:

➤ tiskana je Andreisova "Povijest grada Trogira" - "Storia della citta di Trau". 

➤ porušena je kula iz helenističkog doba, uklopljena u srednjovjekovne zidine i nekadašnju Biskupovu palaču:

Foto: Arhiv Konzervatorskog ureda,  preuzeto iz I. Babić: Trogir  - grad i spomenici

 PRIJE 120 GODINA...

1898.

➤ popravlja se riva kod tvrđave Kamerlengo.

➤ u požaru koji je buknuo 17. 8. stradava crkva Svetog Duha:

PRIJE 150 GODINA...

1868. 

➤ dovršene su preinake Čiovskog mosta - postavljena je željezna, pokretna konstrukcija. Kao autor projekta, posebno pokretnog dijela, navodi se Giuseppe Mauser. Model mosta bio je izložen na Svjetskoj izložbi u Londonu 1862. godine!

PRIJE 180 GODINA...

1838.

➤ saksonski kralj Friedrich August dolazi u Trogir. Osnovna svrha njegova obilska bila je - skupljanje bilja! Zato je posjetio park Garagnin za kojeg je rekao: "Malog je prostranstva, ali uređen po modernom i vrlo lijep".

PRIJE 190 GODINA...

1828.

➤ botaničar Giovanni Miotto sastavio je katalog bilja parka Garagnin. Prema popisu, u vrtu je raslo oko 350 vrsta, od kojih je 1989. bilo tek 30-ak! Danas ih je još i manje (no nadamo se da ovaj park očekuju bolji dani...).

➤ u lipnju Papa ukida trogirsku Biskupiju i pripaja je splitsko-makarskoj.

PRIJE 200 GODINA...

1818.

➤ car Franjo I. sa suprugom, Karolinom Augustom, posjetio je Dalmaciju. Među ostalim gradovima i mjestima posjetio je i Trogir, a odsjeo je u Biskupovoj palači:

Biskupova palača, ulomak stare fotografije

PRIJE 210 GODINA...

1808.

➤ podignut je Marmontov glorijet, o čijem povijesnom putu možete čitati u članku "Uzbudljiva završnica! Aut za Marmontov glorijet!" 

PRIJE 310 GODINA...

1708. 

➤ nastala je karta G. Justera koja se čuva u Austrijskom državnom arhivu u Beču:

PRIJE 320 GODINA...

1698.

➤ nastali su portreti obitelji Andreis koje možete vidjeti u Muzeju grada Trogira. Prije nekoliko godina jedan od njih je, onaj koji prikazuje Luciju Andreis, postao poznatiji javnosti zbog sudjelovanja u projektu Museum of Selfies:

PRIJE 400 GODINA...

1618.

➤ je, prema rukopisu Chiese in Trau, dovršena nova crkva Gospe od Karmela, o čemu svjedoči i natpis na njenom pročelju:

 PRIJE 420 GODINA...

1598.

➤ Pelegrina Cippico, Koriolanova unuka, daje podići zvonik crkve sv. Nikole. Zvonik se pripisuje Trifunu Bokaniću.

PRIJE 430 GODINA...

1588.

➤ sagrađena je crkva Svih Svetih.

➤ tada je u Trogiru živjelo 1709 ljudi u gradu, 208 u predgrađu u Pasikama te 912 u predgrađu na Čiovu, izvještava knez Alvise Barbaro.

PRIJE 470 GODINA...

1548.

➤ sagrađena je, s unutrašnje strane zidina, uz jedna gradska vrata, zavjetna crkvica posvećena sv. Roku, zaštitniku od kuge

PRIJE 550 GODINA...

1468.

➤ prema ugovoru od 4. 1., sklopljenom s Andrijom Alešijem i Nikolom Firentincom, podignuta je kapela sv. Ivana Trogirskoga

PRIJE 670 GODINA...

1348.

➤ u trogirskoj je katedrali pokopan knez Mladen III. Svoju želju da bude sahranjen baš tu izrazio je u svojoj oporuci

PRIJE 710 GODINA...

1308.

➤ uređeno je groblje ispred katedrale po kojem se i danas taj prostor naziva cimarotij. To je bilo glavno gradsko groblje do početka 19. stoljeća:

PRIJE 1580 GODINA...

438.

➤ nastao je sarkofag koji spominje Arpacijana koji je svojoj supruzi Maksimili kupio kameni kovčeg od klesara Projecta. Project je, prema tome, prvi poimence poznati klesar u Trogiru (!!!), a prednju stranu sarkofaga o kojem govorimo možete vidjeti u lapidariju Muzeja grada Trogira:

I za kraj (ima toga još, ali da ne bismo bili dosadni i kako bismo ostavili nešto za 2028. 😀) spomenimo i jednu ne tako okruglu obljetnicu, ali završava na -8 i jako je važna... Naime,

➤ 158. GODINE PRIJE KRISTA PRVI SE PUT SPOMINJE GRAD TROGIR.

Spominje ga povjesničar Polibije u djelu Historiae.

Što mislite, po čemu će se pamtiti 2018., što će netko 2818. moći napisati da se dogodilo u Trogiru prije 800 godina? Možda o tome bude organiziran i znanstveni skup poput onog održanog ove godine u povodu obilježavanja 800 godina prvog franjevačkog samostana i crkve Gospe od Anđela u Trogiru? Tko zna...

Javite nam svoje mišljenje u komentarima na našoj facebook stranici Trogir Time Travel.

Priredila: Maja Maljković Zelalija

Izvori: Babić, Ivo: Trogir - grad i spomenici,

Piplović, Stanko: Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću;

Delalle, Ivo: Trogir - vodič po njegovoj historiji, umjetnosti i životu

Nadamo se da ste u ovom pregledu saznali nešto što do sada niste znali.

Nadamo se i da ćete podijeliti ovaj članak kako bi i vaši prijatelji na društvenim mrežama imali priliku naučiti nešto što možda nisu znali...