Naletjeli smo na do sada neviđene fotografije Trogira...

... i mislimo da će vam ih, iako su slabije kvalitete, biti drago vidjeti:

Izvor: delcampe.net

Izvor: delcampe.net

3 foto-poslastice za 3. rođendan Trogir Time Travela!

Danas nam je 3. rođendan! A kako je red za rođendan počastiti, pa barem ovako virtualno, odlučili smo s vama podijeliti tri rijetko viđene fotografije našeg divnog grada. One nisu tematski povezane, niti lokacijski, ... nastale su u različitim godinama, različiti su im autori i izvori, ... i baš takve kakve jesu - sjajne su za obilježavanje našeg 3. rođendana... jer takav je Trogir Time Travel - pokriva sve teme - od igle do lokomotive (dok god su igle i lokomotive iz Trogira i okolice...) :) 

Znate li možda što se gradi na fotografiji? 

Pretpostavljate?

Da! Riječ je o zgradi režije duhana izgrađenoj 1913. godine.

Ovu je fotografiju snimio splitski fotograf Znidarčić 2. 12. 1912. godine

S Čiova prijeđimo na staru gradsku jezgru. I to u nekadašnj lapidarij! S natuknicom koju smo napisali - neće vam biti teško pogoditi gdje je snimljena ova fotografija koja se čuva u arhivu Konzervatorskog odjal u Splitu.

No, ako imate poteškoća... riječ je o crkvi sv. Ivana Krstitelja.

I za kraj, kao treća svijećica na našoj torti - fotografija iz 1954. godine koja prikazuje prijenos Meštrovićevog Berislavića. Iako je smanjene kvalitete (ne zamjerite...), to nimalo ne smanjuje njenu zanimljivost, zar ne?

Hvala svima koji su bili uz Trogir Time Travel tijekom ove tri godine i pomogli nam na bilo koji način.

Nadamo se da su vam se naše foto-poslastice svidjele te da ćete biti s nama i na našim sljedećim rođendanima... slobodno pozovite i prijatelje! :)

Koliko Trogir ima trifora?

Trifore, prozorska okna stupovima ili pilonima razdijeljena na tri dijela, često plijene pozornost svojim izgledom. Ponekad jednostavne, ponekad prepune dekorativnih elemenata, uvijek atraktivne i privlačne. Tako privlačne privukle su nas da ih istražimo!
Znate li uopće koliko se trifora nalazi u Trogiru?  
Možda čak i više nego što na prvu mislite...

Na velikoj palači Ćipiko, iznad istočnog portala nalaze se dvije kasnogotičke trifore koje je oko 1470. godine izradio Andrija Aleši. Za njih samo rijetki ne znaju, no možda samo rijetki znaju da je donja trifora tek naknadno preinačena u balkon kao i da ove trifore danas nisu na mjestu na kojem su se izvorno nalazile! 

A ako pogled skrenete još malo gore i desno, možete uočiti jednu zanimljivu, danas zazidanu, triforu datiranu u 15. stoljeće:

Malu palaču Ćipiko krase također dvije trifore - jedna od njih je replika nastala u 20. stoljeću, dok je drugoj, iz 15. stoljeća, naknadno dodan renesansni okvir na kojem je grb obitelji Ćipiko. 

A pogledajte što smo zanimljivo uočili pregledavajući fotografije male palače Ćipiko:

 Čini li vam se da nešto nedostaje, da nečeg (danas) ima, da nečeg nema...?
Ne vidite dobro... evo pogledajte iz malo bližeg:

Još je palača s dvjema triforama, primjerice palača Garagnin - Fanfogna, u kojoj je danas Muzej grada Trogira:

Ova raskošna trifora nalazi se na četvrokatnici koja se nalazi uz glavnu gradsku ulicu. Nažalost, toliko je visoko da je jedva primjetna.
Palaču Garagnin - Fanfogna krasi i trifora - smještena na zidu naslonjenom na nekadašnju Ulicu vode - Calle delle´ Acque:

Palača Lucić također ima dvije trifore. Jedna, kasnorenesansna smještena je na prvom katu zgrade i vidljiva je iz dvorišta palače
(kao i iz Gradske knjižnice Trogir):

Druga, gotička trifora (koja se u punom sjaju može vidjeti zahvaljujući obnovi koja je trajala od 1998. od 2002. godine) nalazi se na zapadnom zidu palače:

Zazidana trifora sa sljedeće slike, jedna je od tri trifore sudske zgrade u Trogiru, a zanimljiva je ne samo zbog isklesanih glava anđela koje proviruju iz okruglih otvora, već i zbog grbova biskupa Giacoma Turlona. Naime, ova je trifora s porušene biskupove palače ugrađena u sudsku zgradu 1909. godine.

Druge dvije trifore na sudskoj zgradi smještene su na njenom južnom pročelju:

Od obnove komunalne palače, završene 1890. godine, njeno istočno i zapadno pročelje također krase dvije trifore:

Naposlijetku, spomenimo najstariju trogirsku triforu - onu predromaničku, iz 9. stoljeća, koja je od 13. stoljeća pa sve do nedavno bila zazidana.
Ova se trifora nalazi na pročelju obiteljske kuće Nane Novak, u blizini crkve sv. Petra:

Onda...
Koliko smo ukupno trifora nabrojali? Jesmo li slučajno koju izostavili?!
Javite nam na Facebook stranici Trogir Time Travel ili putem e-pošte.

Pripremila: Maja Maljković Zelalija

Izvori: Ivo Babić: Trogir - grad i spomenici, 2016., Stanko Piplović: Graditeljstvo Trogira u 19. stoljeću

Fotografije: arhiv Muzeja grada Trogira: nepoznati autori, Nenad Gattin, Ć. M. Iveković;

online arhiv Slobodne Dalmacije: Paun Paunović, Joško Brešan;
Hungarian National Digital Archive: Leo Györök  

Ivo Babić; Maja Maljković Zelalija

Nadamo se da vam je ovaj članak bio zanimljiv! Ako jest, 

podijelite ga s prijateljima na društvenim mrežama:

4 sjajne fotografije pe... štalaja nekad

Jučer poslijepodne održana je javna prezentacija idejnog rješenja projekta novog trga kod peškarije. Tom prilikom svi prisutni mogli su otputovati u budućnost tog prostora, a Trogir Time Travel danas sve zainteresirane vodi na putovanje u njegovu prošlost!  Nekoliko (ulomaka) fotografija iz Muzeja grada Trogira, Muzeja za umjetnost i obrt te privatne kolekcije pokazat će vam kako je prostor oko pe...štalaja izgledao nekad:

Ukoliko ste uživali gledajući ove fotografije, 

podijelite ovaj post i priuštite uživanciju prijateljima

na društvenim mrežama ;)

Zaboravljeni trogirski običaj na Veliki četvrtak

Veliki je četvrtak, kao i cijeli Veliki tjedan, obilježen posebnim narodnim običajima. Iako je svaki običaj zanimljiv, danas ćemo se posebno osvrnuti na stari trogirski običaj da se na Veliki četvrtak, nakon povratka s groblja, dolazi na bunar Ošljak i oko njega kruži moleći za mrtve...

Ulomak karte Trogira iz 1828. godine na kojem se, među ostalim, vidi položaj bunara Ošljak | Izvor: Državni arhiv u Beču

Naime, tradicija nalaže da se svake godine na Veliki četvrtak, kao i na Dan mrtvih, obilaze groblja. "Sve gradske bratovštine u srednjovjekovnim tunikama i sa svijećama u ruci najprije obilaze crkve u gradu, da se poklone mrtvome Kristu, a onda u procesiji odlaze izvan grada, na groblje, da posjete svoje mrtve. Na povratku s groblja, a prije nego će ući u grad, bratovštine dolaze do javnog bunara Ošljak i idu oko njega, stanu i mole za mrtve. Kad se znade da je ono prosti bunar, koji služi za napajanje blaga, te da ni ondje ni u blizini nema groblja ni pokopanih mrtvaca, postaje zagonetno, a donekle smiješno i praznovjerno ono obilaženje bunara i molitva za mrtve. U pisanoj povijesti grada Trogira nema spomena kad je i zašto je taj običaj nastao, ali nema sumnje da je prastar i da ide s koljena na koljeno, kroz dugi niz vijekov, a da se ne zna zašto se uprav oko bunara moli za mrtve. Trogirani su sačuvali taj običaj i nesvjesno nastavljaju s tradicijom svojih pređa.", piše 1934. godine Marko Perojević, povjesničar i publicist rođen u Trogiru.

Ulomak nacrta parka Garagnin na kojoj je ucrtan i položaj Ošljaka | Izvor: Muzej grada Trogira

Podrijetlo ovog interesantnog običaja razjašnjeno je 1902. godine zahvaljujući zanimljivom arheološkom otkriću. Naime, te se godine niveliralo zemljište oko Ošljaka i "tu se je u dubini od samih 20 cm našao komad pločnika od mozaika s bijelim kockama, te nekoliko komada rimskog crijepa i jedan kameni sakofag s ravnim poklopcem. Radovi su bili odmah obustavljeni i pozvan je Don Frane Bulić na lice mjesta. On je dao dalje kopati i otkrio neke zidove i jednu apsidu, pa još komad mozaika i dva sarkofaga... iz onoga što se otkrilo, Bulić je odmah vidio da su ono temelji jedne velike trobrodne bazilike... iz V-VI vijeka po Kristu", kaže Perojević.

S obzirom na to da su pronađenui i sarkofazi i poklopci s uklesanim križevima, Bulić je zaključio da se upravo tu nalazila glavna grobišna bazilika Tragurija. Iako je ona razorena i zatrpana, još je početkom 20. stoljeća ostao živ običaj da se bratovštine na zatrpanim ruševinama pomole za pokoj svojih predaka, navodi Marko Perojević u članku "Starokršćanska grobišna bazilika u Trogiru" objavljenom u Novom dobu 6. 11. 1934., koji donosimo u cjelosti:

Pripremila: Maja Maljković Zelalija

Danas samo rijetki spominju Ošljak, a još rjeđi ovaj običaj... baš zato, barem ovim blog postom pokušali smo očuvati uspomenu na ovaj (pra)stari trogirski običaj... Koji je običaj na Veliki četvrtak još uvijek živ? Što vi (ne) radite na Veliki četvrtak? Zna li netko zašto se današnji dan nazivao zelenim četvrtkom? Napišite nam u komentarima na našoj facebook stranici Trogir Time Travel.

Mislite li da bi iz ovog članka netko mogao naučiti 

nešto novo - podijelite ga na društvenim mrežama:

Tornado u Trogiru 1919. godine

Kako se to samo zareda - jučer nam je bio Svjetski dan voda, a danas je Svjetski meteorološki dan koji se obilježava u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija. Naravno, imamo zanimljivu trogirsku priču i ove tematike! 

Danas putujemo u 1919. godinu kada se u Trogiru javio neobičan vihor u čijem su se vrtlogu "već nalazili razni predmeti, kao kamenje, granje, pijesak, čitava stabla, kamene ploče i slično". Da, uistinu piše "kamene ploče", a u nastavku članka stoji i da je vjetar "dignuo u vis više stotina kilograma teški kameni stol i slomio ga na dvoje"!

Što još piše u ovom zanimljivom članku Roka Slade Šilovića objavljenog u časopisu "Priroda" u ožujku 1920. godine pročitajte u nastavku:

časopis "Priroda", ožujak 1920., str. 61. | Izvor: library.foi.hr

 

časopis "Priroda", ožujak 1920., str. 62. | Izvor: library.foi.hr

časopis "Priroda", ožujak 1920., str. 63. | Izvor: library.foi.hr

Pripremila: Maja Maljković Zelalija

Podijelite svoje mišljenje o ovoj temi u komentarima na našoj Facebook stranici Trogir Time Travel, a ako vam se sviđa, članak možete podijeliti i na društvenim mrežama...

Nekoliko kapljica trogirskog vodenog svijeta

Danas je Svjetski dan voda... idealan dan da "zagrabimo" u povijesne izvore (vode i o vodi):

Jeste li znali da je u Trogiru postojala Ulica vode, točnije - Calle del´acque koja je bila obilježena pločom s natpisom "Ulica vode postavljena u mjesecu siječnju godine 1796." Iako je natpis otučen, ploča se i danas može vidjeti na cisterni palače Garagnin - Fanfogna - današnjeg Muzeja grada Trogira.

Nekadašnja "Ulica vode" u Trogiru | Stara fotografija: Nenad Gattin, crtež: Roko Slade Šilović

Jeste li znali da je Trogir spojen na vodovodnu mrežu 1930. godine?

Novo doba, 8. 10. 1930.

Jeste li znali da je te iste godine - 1930. - sagrađena i prva javna česma u Trogiru. Bila je smještena na Travarici, a među Trogiranima poznatija pod nazivom "kolo":

Fotografije iz arhiva Muzeja grada Trogira, desnu snimio Mirko Slade Šilović

Jeste li znali i da se radi i na "povratku" javnih česmi u Trogir te da se planira primjereno obilježiti izvor Dobrić, koji je od pamtivijeka bio glavni izvor pitke vode Trogira koji se koristio čak i nakon izgradnje vodovoda, kada je stara kruna bunara zamijenjena betonskom, a postavljene su i pumpe... Tijekom druge polovice 20. stoljeća uklonjene su i pumpe i kruna, a izvor se, nažalost, zatvorio betonskim pločama. Posebno iz tog razloga veseli ideja za obilježavanje izvora Dobrića, kada već (nažalost) nije uspjela inicijativa iz 1990. godine kada je istoimeno komunalno poduzeće, u suradnji s Muzejem grada Trogira, željelo obnoviti bunar Dobrić:

Izvor: Muzej grada Trogira

Prisjetimo se i gdje su se u povijesti nalazile javne česme u Trogiru te razgledajmo nekoliko fotografija iz arhiva Muzeja grada Trogira:

Prikaz mreže povijesnih javnih česmi u Trogiru | Izvor: GAT | izradila: L. Paraman / M. Maljković Zelalija

Prema predavanju dr. sc. Fani Celio Cega: "Opskrba vodom u Trogiru 

tijekom prošlih vremena" pripremila Maja Maljković Zelalija

Imate li zanimljivih priča s "kola", anegdota iz odlaska po vodu, možda starih fotografija, ...?

Slobodno ih podijelite s nama na našoj Facebook stranici Trogir Time Travel, a na društvenim mrežama slobodno podijelite i ovaj post.