Zadivljujuće remek-djelo čipkarske umjetnosti s Drida!

Otkriće čipkane albe - misne košulje iz franjevačkog samostana na Dridu 1900. godine bio je prekretnica u poznavanju povijesti čipke u Dalmaciji! Ta je misna košulja, načinjena u 16. stoljeću, pravo remek-djelo čipkarske umjetnosti, navodi u Dalmatien und seine Volkskunst Natalie Bruck-Auffenberg! Ova je austrijska novinarka, slikarica, izumiteljica i sakupljačica dalmatinske narodne umjetnosti svoja višegodišnja terenska istraživanja ukoričila u sjajnu knjigu, u čijem predgovoru i kaže - "Dalmatinci mogu bez svega, osim bez ljepote, koja se s njima rađa kao najnutarnjiji dio njihovih bića.".

Knjiga Dalmatien und seine Volkskunst objavljena je 1911. godine, a njena je vrijednost izuzetna jer svjedoči i o predmetima koji danas nisu sačuvani. Među njima je i - u požaru 1948. godine izgorjela - alba s Drida, koju prigodno donosimo upravo danas, na blagdan sv. Ante, kada svi putevi vode na Drid. 

 

 

 "Košulja je bila izrađena od finog platna i imala bogati čipkasti ukras na rukavima, uz prsni izrez i uz donji rub. Također je imala čipku i na svim spojevima materijala uzduž košulje. Rađena je tehnikom čipke na iglu, prvotnom retičelom vezanom uz tkaninu. Imala je motive gotičkog četverokuta koji je karakterističan za renesansu.", navodi Željka Krstanović u diplomskom radu Geometrija čipke iz 2017. godine.

Pripremila: Maja Maljković Zelalija

 

Jeste li znali za čipkarsku povijest Trogira? Čuvate li u svojim obiteljima neku (stoljetnu) trogirsku čipku? - javite nam u komentarima na Facebook stranici Trogir Time Travel!

~*~

Možda vam se, povezano sa sv. Antom na Dridu, svidi i sljedeći sadržaj iz naše arhive:

Sveti (moj) Ante!

Što to veže Drid, Mariju, Mavra, mlijeko, hašiš i svježe cvijeće? Jedna trogirska legenda, naravno!

 

 

 

Sveti (moj) Ante!

Danas se obilježava blagdan sv. Ante, idealan dan da se prisjetimo nekoliko zanimljivosti vezanih uz franjevački samostan sv. Ante na Dridu na Čiovu, ali i da vas ekskluzivno odvedemo i u pećinu Bilosoja koja se prostire ispod samostana...

iz mape Ć. M. Ivekovića | Muzej grada Trogira

Jeste li znali da... 

... je franjevački samostan Male braće na Dridu utemeljio fra Nikola Trogiranin, a da je utemeljenje dozvolio papa Eugen IV. bulom “Dobrostivost Svete stolice” 18. lipnja 1432.  - dakle prije 585. godina!?

... su se franjevci prije 580 godina - 1437. morali privremeno povući iz samostana s Čiova jer je tamo bila karantena za zaražene kugom?

... se samostansko ime mijenjalo  tijekom stoljeća više puta?  U vrijeme osnutka bio je pod zaštitom sv. Antuna Opata i sv. Marije Magdalene. Kad je 1500. godine zbog opasnosti od Turaka s Drida kod Marine u ovaj samostan  preseljena štovana čudotvorna slika Gospa od Milosti, crkva je nazvana Gospa od Milosti. Glavna svetkovina bila je na Veliku Gospu, pa su crkva i samostan dobili naslov Gospa od uznesenja (ili Uznesenja Marijina), kako se službeno zove i danas. Međutim, narod od starine pamti ovaj lokalitet kao sv. Antuna, fratri su širlil kult sv. Ante Padovanskog pa se u Trogiru i okolici ova crkva i samostan prepoznaju pod naslovom Sv. Ante, a glavna svetkovina se slavi 13. lipnja.

... su dolaskom Francuza 1806. fratri morali ustupiti samostan vojsci, pa su do 1809. bili u gostima kod dominikanaca u gradu?

... je 29. prosinca 1948. samostan zapaljen i uništen gotovo do temelja, ali se u spašenoj crkvi i dalje održavalo svetkovanje 13. lipnja?

... da je samostan ponovno otvoren 1970. godine?

... da je u okviru samostana pećina Bilosoj, uz koju je vezana legenda da se proteže sve do Arbanije?

... da je pećinu prvi spomenuo P. Andreis u djelu „Storia della citta di Trau...“  početkom 20. stoljeća gdje navodi  „...u pećini pod samostanom zvanoj Bilosoj nalazio se oltar posvećen sv. Mariji Magdaleni...“

Kad smo već spomenuli ovu zanimljivu pećinu...  slijedi nekoliko zanimljivosti popraćenih jednako tako zanimljivim fotografijama nastalima 2016. godine prilikom zaštitnog arheološkog istraživanja unutar pećine Bilosoja ispod Samostana sv. Ante na Dridu:

Hodnik kojim se prolazi pri ulazu u pećinu vodi u prvu dvoranu površine 32 m² kojoj je maksimalna visina 5,7 m.

Iz prve se dvorane uskim prirodnim prolazom dolazi u drugu - monumentalnu središnju dvoranu površine oko 107 m² visine oko 6 m! Na središnjem dijelu stropa ove dvorane može se vidjeti otvor za zahvaćanje vode. U ovoj se dvorani nalaze i dva povezana bunara...

 

Treća dvorana pećine površine je oko 60 m², a u nju vodi stepenište:

Izvor informacija:

Grupa autora, Zbornik Župa sv. Jakova, 2006.

Katavić, Vedran: Izvještaj o zaštitnom arheološkom istraživanju unutar pećine Bilosoja ispod samostana sv. Ante na prostoru Drida na Čiovu, 2016.