Zadivljujuće remek-djelo čipkarske umjetnosti s Drida!

Otkriće čipkane albe - misne košulje iz franjevačkog samostana na Dridu 1900. godine bio je prekretnica u poznavanju povijesti čipke u Dalmaciji! Ta je misna košulja, načinjena u 16. stoljeću, pravo remek-djelo čipkarske umjetnosti, navodi u Dalmatien und seine Volkskunst Natalie Bruck-Auffenberg! Ova je austrijska novinarka, slikarica, izumiteljica i sakupljačica dalmatinske narodne umjetnosti svoja višegodišnja terenska istraživanja ukoričila u sjajnu knjigu, u čijem predgovoru i kaže - "Dalmatinci mogu bez svega, osim bez ljepote, koja se s njima rađa kao najnutarnjiji dio njihovih bića.".

Knjiga Dalmatien und seine Volkskunst objavljena je 1911. godine, a njena je vrijednost izuzetna jer svjedoči i o predmetima koji danas nisu sačuvani. Među njima je i - u požaru 1948. godine izgorjela - alba s Drida, koju prigodno donosimo upravo danas, na blagdan sv. Ante, kada svi putevi vode na Drid. 

 

 

 "Košulja je bila izrađena od finog platna i imala bogati čipkasti ukras na rukavima, uz prsni izrez i uz donji rub. Također je imala čipku i na svim spojevima materijala uzduž košulje. Rađena je tehnikom čipke na iglu, prvotnom retičelom vezanom uz tkaninu. Imala je motive gotičkog četverokuta koji je karakterističan za renesansu.", navodi Željka Krstanović u diplomskom radu Geometrija čipke iz 2017. godine.

Pripremila: Maja Maljković Zelalija

 

Jeste li znali za čipkarsku povijest Trogira? Čuvate li u svojim obiteljima neku (stoljetnu) trogirsku čipku? - javite nam u komentarima na Facebook stranici Trogir Time Travel!

~*~

Možda vam se, povezano sa sv. Antom na Dridu, svidi i sljedeći sadržaj iz naše arhive:

Sveti (moj) Ante!

Što to veže Drid, Mariju, Mavra, mlijeko, hašiš i svježe cvijeće? Jedna trogirska legenda, naravno!

 

 

 

Trogirske bačvarske priče, dio 3.: Ivo Rakijar - posljednji trogirski bačvar

 

 

 Posljednji trogirski bačvar Ivo Rakijar tema je posljednjeg - trećeg nastavka Trogirskih bačvarskih priča. Njegovu priču ispričat ćemo pomoću obiteljske foto-arhive koju nam je ljubazno ustupila njegova supruga Mirjana, na čemu joj i ovim putem zahvaljujemo.

 

 

 

 

Ivo Rakijar započeo je svoj bačvarski put u radnji Korada Ostojića na Fortinu. Još kao dječak volio je rezbariti u drvu, volio je miris drva smreke i jele od kojeg su se radile bačve, pa je molio roditelje da razgovaraju s meštrom Koradom da ga primi na naukovanje. Osim roditelja, u njegovom mu je naumu pomogla razrednica, gđa. Milka Ostojić - Koradova supruga. Meštar Korado primio je mladog naučnika, potpisali su Ugovor o učenju, na temelju kojeg su ga kao jedinog učenika u toj struci upisali u srednju školu koju završava 1964. 

 

 

Iz obiteljskog albuma, vl. Mirjana Rakijar

Iz obiteljskog albuma, vl. Mirjana Rakijar

Iz obiteljskog albuma, vl. Mirjana Rakijar

 

 

U Koradovoj bačvariji Ivo Rakijar radio je sve do njenog zatvaranja 1980. nakon čega se osamostaljuje te otvara svoju radnju. 

"Sva sela oko nas i šire znali su za njega. Bilo je posla i previše! Dolaskom rata posao je opao, zatim su došle bačve od rosfraja, badnji i druga pomagala od plastike i samo su rijetki ostali vjerni drvenim bačvama. Posao je zamro, no bez obzira na to naš je dvor uvijek bio pun bačava jer ih je on jednostavno volio oko sebe. Posebno ga je veselio dolazak srednjoškolaca koje je dovodila prof. Kezele kako bi se upoznali sa starim zanatima i manualnim alatima koje je on godinama skupljao... Iako je imao električni alat, ruka bi mu uvijek poletila za tim manualnim...", ispričala nam je njegova supruga Mirjana, r. Šantić, s kojom se vjenčao 1978. godine i koja je ovog vrsnog bačvara koji - vjerovali ili ne - nije volio vino! - ipak naučila uživati u njemu nakon dobrog obida.

 

Iz obiteljskog albuma, vl. Mirjana Rakijar | Fotografija lijevo: autor Max Randegger

Spomenivši manualni alat, moramo spomenuti bačvarski alat koji se čuva u Muzeju grada Trogira. U Etnografskoj zbirci, kao i u stalnom postavu ove zbirke nalaze se, među ostalim viola, bat, terafunda, šestilo, pila, makljica, čepnjak, utornjak, ... Sve navedene donosimo u najnovijem instagram plakatu na poveznici @trogirmuseum te vas pozivamo da više bačvarskog alata razgledajte u stalnom postavu Muzeja grada Trogira. Dobro došli!

 

 

| Pripremila: Maja Maljković Zelalija  
| Izvor fotografija: obiteljski album vl. Mirjane Rakijar

 

 

 Nadamo se da vam je treći dio Trogirskih bačvarskih priča bio jednako zanimljiv kao i prva dva  (koja, ukoliko ste ih možda propustili, možete pročitati OVDJE i OVDJE). Hvala što ćete ga podijeliti s prijateljima na društvenim mrežama: