... i pronašli niz zanimljivih fotografija i dragocjenih podataka! Imamo osjećaj da će vam se svidjeti!
Knjiga Trogir između svjetskih ratova donosi brojne zanimljivosti o gradu, utemeljene na jednako brojnim izvorima iz arhiva, tiskovina i literature, popraćene velikim brojem arhivskih fotografija koje se čuvaju u Muzeju grada Splita, Muzeju grada Trogira, Zbirci Slade – Šilović, Državnom arhivu u Splitu, Zbirci Ljubomira Radića, Hrvatskom pomorskom muzeju Split, Nadbiskupijskom arhivu Splitsko-makarske nadbiskupije, … Čitatelj će, osim političkog i gospodarskog života grada bolje upoznati i njegovu svakodnevicu u razdoblju od 1918. do 1941. godine. Dr. sc. Marijan Čipčić piše o političkoj i gospodarskoj situaciji i događanjima u gradu, dotiče se ribarstva, mlinova, brodogradnje, trgovačkih radnji i obrta, industrije kamena, vodovoda i elektrifikacije Trogira. Čitatelja upoznaje s Narodnom ženskom zadrugom, Veslačkim klubom Saldun, cestovnim utrkama, Jadranskom stražom, Sokolskim društvom, Lovačkim društvom, Aeroklubom Naša krila, a donosi i detalje o dobro poznatim društvima – Narodnoj glazbi, Pučko-prosvjetnom društvu Berislavić, DVD-u Trogir, HPD-u Kolo. Novim informacijama obiluju i potpoglavlja Kazališne predstave i koncerti, Kinematograf, Nogomet...
Da ne duljimo, donosimo nekoliko zanimljivih ulomaka:
"U Općini Trogir u međ uratnom je razdoblju djelovalo ukupno 19 pekara i pekarica te 11 mesara. U navedenom razdoblju u Trogirskoj općini radilo je, u svojstvu obrtnika, 9 kovača, 11 postolara, 2 opančara, 12 bačvara, 8 drvodjelaca, 2 stolara, 2 potkivača, 4 zidara, 3 klesara, 3 krojača, 5 brijača, 4 zlatara te po jedan mlinar, bojadisar, tangar, limar, elektroinstalater i tesar.", navodi Čipčić donoseći i bogatu tablicu s popisom obrta u Općini Trogir koja se proteže na čak devet stranica! Evo ulomka:
Osim pekara/ica i mesara prikazanih u tablici, autor donosi popis registriranih obrta za prodaju jestiva i ostalih proizvoda, trgovine mješovite robe, trgovine domaćih proizvoda, voća i povrća, trgovačke radnje u kojima su se prodavale rukotvorine i sitnarija, prodaju obuće, kože i manufakturne robe, obrte registrirane za prodaju željeza, ugljena i drva, zatim za trgovačke poslove, mlinarske radnje, građevinske radnje, najam automobila... Popis se nastavlja kovačima, postolarima, opančarima, bačvarima, drvodjelcima, stolarima, potkivačima, zidarima, klesarima, krojačima i krojačicama, brojačima, zlatarima, mlinarima, bojadisarima, tangarima, limarima, elektroinstalaterima, tesarima! Osim imena osoba na koje su obrti i radnje registrirane, autor donosi datum početka rada. Prava riznica podataka!
~ * ~
Znamo da znate sljedeće podatke koje navodi Čipčić u poglavlju Turizam i ugostiteljstvo:
"Prigodom međunarodnog novinarskog kongresa, održanog u Splitu u kolovozu 1921. godine, organiziran je izlet za novinare u Trogir. Tada je tiskan Kratki prikaz trogirskih spomenika autora Roka Slade-Šilovića. To je bio prvi trogirski vodič na 11 stranica tiskan u obliku prospekta s pregledom povijesti i kulturne baštine grada."
No, sigurni smo da ranije niste imali priliku vidjeti izuzetno zanimljivu fotografiju nastalu prilikom posjeta novinara Trogiru! Čuva se u Muzeju grada Splita, a prikazuje mnoštvo građana koje ispraća cijenjene goste:
~ * ~
Još je jedna rijetko viđena fotografija uresila stranice knjige Trogir između svjetskih ratova čija će se promocija održati 26. travnja 2022. godine u 19:00 sati u Galeriji Cate Dujšin Ribar, u sklopu ovogodišnje, jubilarne, 10. FESeTemane trogirskoga libra:
Fotografija iz zbirke Ljubomira Radića ilustrira poglavlje Elektrifikacija Trogira, iz kojeg izdvajamo kratki ulomak:
"Početkom 1928. godine započeli su radovi na elektrikaciji Kaštelanske rivijere i Trogira. Općinsko upraviteljstvo u Trogiru raspisalo je licitaciju za izgradnju električne transformacijske stanice i mreže u Trogiru za 27. kolovoza 1929. godine. U rujnu 1929. dovršeni su radovi na postavljanju električnog voda koji se protezao Kaštelanskom rivijerom sve do Trogira. (...) Općinsko upraviteljstvo Trogira zatražilo je u sijecnju 1930. godine dozvolu za elektrifikaciju grada priključkom na glavni vod Kaštel Sućurac – Trogir od 10.000 volti.(...) Nakon nekoliko pomicanja rokova, električna rasvjeta konacno je puštena u pogon 1. lipnja 1930. godine u sklopu velike svečanosti povodom posvete barjaka koji je darovao kralj Aleksandar Karađorđević trogirskom Sokolskom društvu i otkrivenja spomen-ploče banu i biskupu Petru Berislaviću."
Sigurni smo da ste već zainteresirani pročitati cijelu knjigu, no kako bismo vas dodatno zaintereirali, donosimo još dva nasumična ulomka:
~ * ~
"U Trogiru je krajem listopada 1931. godine otvoreno kino. Vlasnik kina bio je poduzetnik Frane Kalebota koji ga je nazvao svojim prezimenom – kino Kalebota. Prema izvještaju Jadranske pošte, interijer kina bio je moderno uređen. Imao je finu čekaonicu i dekoriranu projekcijsku salu. Mogao je primiti do 250 ljudi. Kada je kino otvoreno, projekcije filmova nisu imale tona. Prvi fi lm koji je prikazivan u kinu bio je Prodane kćeri u produkciji Metro-Goldwyna..."
~ * ~
"Najreprezentativniji ugostiteljski objekt u sklopu istoimenog hotela u Trogiru bio je kavana restoran Central vlasnika Bože Tironija. Objekt se nalazio u općinskoj zgradi. Ovaj je lokal bio omiljeno mjesto Trogirana, ali i brojnih posjetitelja i izletnika koji su dolazili u grad. Vlasnik kavane je krajem studenoga 1929. godine zatražio od Sreskog načelstva dozvolu za održavanje čajanki za blagdane. Čajanke su se održavale od 17:00 do 22:00 sata. Uz Central, poznati ugostiteljski objekti u Trogiru u međuratnom razdoblju bili su restoran Radovan i kavana Slavija u vlasništvu M. Madirazze..."
Ovo su tek četiri kratka ulomka iz podatcima prepune knjige koja će zasigurno postati rado čitana, citirana i neizostavan dio kućnih knjižnica zaljubljenika u trogirsku povijest i baštinu! Svoj primjerak možete nabaviti tijekom FESeTemane trogirskoga libra koja se održava u atriju Muzeja grada Trogira od 25. do 30. travnja (radno vrijeme: pon - pet 9:00 - 13:00, 17:30 - 19:30 te sub 9:00 - 13:00), a na predstavljanju, u utorak, 26. travnja u 19:00 sati u Galeriji Cate Dujšin Ribar bit će dostupna po sniženoj cijeni.
Želite li znati više (primjerice - što su o knjizi rekli njeni recenzenti, od kojih se poglavlja sastoji i sl.) kliknite OVDJE.
Ovim prilogom želimo vam sretan Dan hrvatske knjige koji se obilježava 22. travnja!
Zahvaljujemo autoru, dr. sc. Marijanu Čipčiću i nakladniku,
Muzeju grada Splita na dozvoli za objavu fotografija i ulomaka teksta.
Ne zaboravite podijeliti ovaj post na društvenim mrežama ☺
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
