TG kalendar: Roko Slade - Šilović, ljekarnik, publicist, povjesničar i skupljač trogirskih starina rođen je u Trogiru na današnji dan prije 149 godina

 
Roko Slade - Šilović, ljekarnik, publicist, povjesničar i skupljač trogirskih starina rođen je u Trogiru na današnji dan prije 149 godina, 16. kolovoza 1872. godine. 

 

 

Otac mu je bio Mihovil Slade, a majka Vinka, rođena Andrić. Pučku školu završio je u rodnom gradu, a gimnaziju u Kotoru, zahvaljujući stricu Josipu Sladi - Šiloviću, poznatom arhitektu. Četvrti razred gimnazije Roko Slade - Šilović završio je u Splitu. Studij farmacije završava u Grazu. Magistrirao je 1895. godine nakon čega radi kao praktikant u Dubrovniku, Rijeci, Trstu i Splitu. Nakon što nije dobio dozvolu za otvaranje ljekarne u Trogiru, otvara drogeriju koju vodi sve do smrti, 15. travnja 1944. godine.

Niz je članaka i djela koje je napisao Roko Slade - Šilović. Prvi objavljeni članak bio mu je u Narodnom listu 1898. godine, a kasnije piše, među ostalim, za Tršćanski Lloyd, Farmaceutski vijesnik, Novo doba, Jadranski dnevnik, Hrvatski glasnik, Jedinstvo...  Članci su mu objavljivani u časopisima poput Vjesnika Zemaljskog arhiva, Vjesnika za arheologiju i povijest dalmatinsku, Prirode, ... Neki od naslova koje je objavio su: Nekoje crtice iz narodnog gospodarstva u Trogiru (1909.), Herbar Andrije Andrića Trogiranina sa životopisom istoga (1909.), Lov u Trogiru i njegovoj okolini (1917.), a od članaka primjerice Šume u okolici Trogira (Tršćanski Lloyd 1908.), Negdašnje svilogojstvo u Trogiru (Gospodarski vijesnik, 1913.), Ruda asfalta u Svinišću kraj Trogira (Hrvatski glasnik, 1939.), Statut grada Trogira (Narodni list, 1916.), Staro kazalište u Trogiru (Narodna starina, 1924.), Jedan francuski spomenik u Trogiru (Novo doba, 1931.), ...

 

Novo doba, 23. 12. 1931.

 

1920. godine imenovan je povjerenikom Bihaća - Hrvatskog društva za istraživanje domaće povijesti, a zatim i počasnim konzervatorom za Dalmaciju. (Ulomak jednog od njegovih brojnih pisama Frani Buliću objavili smo OVDJE.) Krajem srpnja 1923. godine osnovao je zbirku starina Gradski lapidarij u crkvi sv. Ivana Krstitelja u kojoj je pohranio nekoliko stotina ulomaka prikupljenih u povijesnoj jezgri, a u prosincu 1928. osniva Hrvatsko kulturno društvo za sabiranje i čuvanje starina "Radovan". Bio je član i podržavao je brojna trogirska kulturna društva, primjerice društvo Berislavić, kratko vrijeme bio je zamjenik načelnika Općinskog vijeća na koje mjesto daje ostavku. 1935. godine Roko Slade - Šilović bio je predsjednik odbora za proslavu 100. godišnjice hrvatske himne te je imao čast otkriti spomen ploču na zgradi Gradske vijećnice:

 

ulomak članka, Jadranski dnevnik, 30. 12. 1935.

 

 
Roko Slade - Šilović bio je vrijedan kroničar Trogira, tako je u nasljeđe ostavio rukopis od 11 svezaka u kojima je bilježio događanja u Trogiru od 1898. godine do svoje smrti 1944.!

U spomen na ovog svestranog Trogiranina - ljekarnika, publicista, povjesničara i skupljača trogirskih starina, od 2012. godine trg u blizini njegove rodne kuće nosi ime Trg Roka Slade - Šilovića.

 

 

Izvori: Novo doba, Jadranski dnevnik
Literatura:  D. Radić: Roko Slade Šilović i Mirko Slade Šilović,
u: Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj, 1999.

 

 

 

TG kalendar: Operna diva Marija Gatin

 

Na današnji dan prije 119 godina - 8. srpnja 1902. godine u Trogiru je, kao Marija Ivanko, rođena operna solistica, mezzosopranistica Marija Gatin. 

Marija Gatin osnovnu je školu završila u Trogiru, a Klasičnu gimnaziju u Splitu. Nedugo nakon mature udala se za pomorskog kapetana Ivu Gatina i preselila u Split. Pjevanje je počela učiti 1926. godine, u svojoj 24. godini, kada je već bila majka dvoje djece. Uz obiteljske obaveze pohađala je pjevačku školu iskusne operne umjetnice Cvijete Cindro, a kasnije se o razvoju njena pjevačkog umijeća brinuo Josip Hatze.

Uspješan i hvaljen debi na kazališnim daskama Marija Gatin imala je u svibnju 1934. godine kada je igrala naslovnu ulogu u opereti Mala Floramye Ive Tijardovića. Tim je nastupom osvojila i kritiku i publiku,  Novo doba piše da je "svojom lijepom i umljatom pojavom, sigurnim i osjećajnim pjevanjem, glumački prirodnom igrom, bez patoskih gesta bila najbolja dosadašnja domaća splitska Floramye.", a Jadranski dnevnik da je "Debut gđe Marije Gatin bio nesumljivo pravi umjetnički događaj. Konačno jedna prava Floramye nakon 63 pretstave..."

Jadranski dnevnik, 7. svibnja 1934.

 

Ovom je operetom Marija Gattin gostovala i u rodnom gradu, u kolovozu 1938., što je bila posebna atrakcija za Trogirane ali i brojne goste koji su tom prilikom posjetili Trogir. Novo doba u izdanju od 11. kolovoza 1938.  donosi izvještaj s tog kulturnog događanja: "Opereta je izvedena na Batariji, u ambijentu sredovječnih tvrđava, i to u vrtu Dječjeg Doma (nekadašnja palača i perivoj prvog hrvatskog načelnika Špira Puovića). Izbor je bio veoma sretan, pa su građani i stranci bili očarani tako lijepim ambijentom. Noć je bila krasna. Kroz kršnjata stabla prodirao je sjaj mjesečine, što je pružalo vanredan okvir za ovu operetu čije se atije pjevaju kroz cijelu godinu po ulicama i kućama Trogira... Svi stranci koji ovog ljeta borave u dosta velikom broju u našem gradu posjetili su priredbu i upravo su bili oduševljeni, te su se čudili da jedno malo mjesto može pružiti tako umjetnički užitak...
Malu Floramye igrala je gđa Marija Gattin, već poznata u Splitu. Ona, kao rođena Trogiranka, dala je te večeri svu snagu svoje umjetničke duše, izražavajući svoj vedri idealizam za muzikom kao i lijepo nastojanje da "Mala Floramye" doživi u njezinom zavičaju pun uspjeh..."

Marija Gatin igra vodeće uloge u niz drugih opereta - Boccaccio (F. Suppe), Pierrot Ilo (I. Tijardović), Šišmiš (J. Strauss), Viktorija i njezin husar (P. Abraham), ... Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata prekinut je rad ansambla u tek utemeljenom HNK u Splitu. Marija Gatin nije željela nastupati u okupiranom gradu te se uključuje u rad Kazališta Narodnog oslobođenja Dalmacije pod vodstvom J. Hatzea i I. Tijardovića. Kazalište je krenulo prema Visu, zatim u Italiju i konačno stiglo u Egipat, u El Shatt gdje je razvilo plodnu zborsku djelatnost.

Nakon rata Marija Gatin ostvaruje također zapažene i hvaljene uloge igrajući u Cavalleriji rusticani, Carmen, Evgeniju Onjeginu, Eru s onoga svijeta, Morani, Krabuljnom plesu, Trubaduru, Povratku, Seviljskom brijaču, Giocondi, Ukletom Holandezu, Ekvinociju, Luciji di Lammermoor, ...

Marija Gatin odlazi u mirovinu 1962. godine.

Umrla je u Splitu, 18. srpnja 1991.

Za one koji žele znati više:
Barbieri, Marija: Marija Gatin
Škunca, Mirjana: Iz splitske glazbene kronike: Marija Gatin 

Izvori:
Novo doba, 11. i 26. 8. 1938., Jadranski dnevnik, 7. 5. 1934.

SPORTSKE NOVOSTI iz prošlosti

U Trogiru su početkom 40-ih talijanski okupatori održali plivački turnir u Foši - u predjelu kuće Kravarić pa prema zapadu. Na Lokvicama se igrao picigin, kojeg su pojedinci znali zvati regbi. Nakon Drugog svjetskog rata postojao je i vaterpolo klub koji je imao igralište na Žudiki, a 50-ih godina 20. stoljeća inicijativa za osnivanje biciklističke sekcije...

Izvor: F. Sentinella - Trogir iz mog pera II

Ovim postom putujemo još dalje - u 20-e i 30-e godine 20. stoljeća u koje su smještene sportske novosti iz trogirske prošlosti - bilo je tu kružnih motociklističkih utrka oko stare gradske jezgre, ping pong natjecanja, gimnastike, ali i "nedisciplinirane publike":

"Računa se da je trkama prisustvovalo preko 4000 gledalaca" 

"Poslije završenih trka svi vozači i brojna publika okupili su se u Trogiru u restauraciji g. Tironia i tu je bio proglašen rezultat natjecanja"

Novo doba, 14. 4. 1930.

*

"vrlo zanimljive kružne motociklističke utrke na ravnom tlu oko samoga grada Trogira. Duljina kruga iznaša 1.100 metara, ..."

"vanredno lijep športski užitak"

Novo doba, 19. 7. 1930.

*

"Pred školom na obali bio je start i cilj; a odmah do njih bio je za publiku podignut podijum."

"Interes publike velik"

Novo doba, 28. 7. 1930.

*

"najveći rivali u borbi za pokal"

Novo doba, 30. 8. 1930.

*

"trogirski ping-pongaši"

"Pošto je kod nas ovo bila prva priredba ove vrsti..."

Jadranski dnevnik, 21. 7. 1936.

*

"Publika nedisciplinirana"

Novo doba, 15. 6. 1920.

*

"Naročitu pozornost pobudile su vježbe trogirskog ženskog odjela u vježbama sa veslima po primorskim napjevima"

"Na Batariji ... uređeno je krasno vježbalište"

"preko 7.000 naroda"

"ukupno 510 vježbača"

Novo doba, 23. 9. 1929.

****

Sport je tema i ovogodišnje Noći muzeja koja će se u Trogiru odvijati u Muzeju grada Trogira večeras - 26. siječnja 2018. od 18:00 do 00:00.  Među ostalim, održat će se i premijerna projekcija dokumentarnog filma "Kratke priče iz trogirskog sporta"... Zvuči zanimljivo!  Cjeloviti program pogledajte u nastavku. Ulaz je besplatan, a više možete saznati na POVEZNICI.

Važno je sudjelovati - tko zna, možda upravo zbog vašeg
dolaska padnu neki novi rekordi!