Dvije rijetke fotografije Trogira iz knjige "Koludrice na zidinama grada"

 

Dr. sc. Vanja Kovačić u knjizi Koludrice na zidinama grada - Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru (Književni krug Split, 2019.) osim izuzetno zanimljivog, informativnog i poučnog teksta nastalog kao skup saznanja iz provedenih konzervatrorskih i arheoloških istraživanja crkve sv. Nikole u Trogiru, donosi i saznanja iz  arheološkog i urbanističkog konteksta jugoistočnog kvadranta Trogira, u kojemu su bile smještene značajne crkvene institucije poput Biskupije i benediktinskog samostana sv. Ivana Krstitelja.

Osim toga, dr. sc. Kovačić u knjizi ilustrativno donosi zanimljive fotografije, od kojih smo za ovu priliku odabrali dvije za koje smo sigurni da će svim ljubiteljima stare fotografije izvući osmijeh na lice i pokazati ovaj komadić grada iz jedne nove perspektive... Originalne fotografije se čuvaju u Konzervatorskom odjelu u Splitu, a za ovu priliku donosimo njihove preslike iz knjige:

Poljana južno od crkve sv. Ivana Krstitelja tijekom rušenja Biskupije, Fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu, str. 147.

Zgrada Biskupije prije rušenja, 1902., Arhiv Dyggve, Konzervatorski odjel u Splitu, str. 144.

Možda je baš ova knjiga vikend - literatura kakvu ste priželjkivali! Nažalost, svoj primjerak ne možete nabaviti jer je knjiga rasprodana odmah po objavljivanju, ali zato možete provjeriti ima li je vaša najbliža knjižnica... 

Bio jednom u Trogiru zlatoruki Nikola...

Jedan je Nikola u 15. stoljeću izradio kip drugog Nikole. 

Drugi je sveti Nikola, a prvi je vrsni Nikola Ivanov Firentinac.

S obzirom na to da je danas sveti Nikola, pravi je dan za proširiti znanje o jednom malom ali monumentalnom, zlatnom djelu, dijelu trogirske kiparske baštine...

Jeste li po sredini sjevernog zida crkve sv. Nikole u Trogiru, uz koji prolazite hodajući glavnom gradskom ulicom, primjetili mali renesansni reljef sveca u biskupskoj odori posjednutog unutar skladne niše? Možda na prvu neuočljiv zbog svog položaja visoko nad ulicom, ovaj reljef svakako bi trebao zaokupiti vašu pažnju... možda vas čak i zainteresirati da detaljno razgledate original izložen u Zbirci umjetnina "Kairos" u ženskom benediktinskom samostanu sv. Nikole...

  Odlučite li se za taj potez, izbliza ćete uočiti dijelom sačuvane tragove boje i izvorne pozlate. Nemojte ostati samo na tome, nego otputujte kroz vrijeme - zamislite raskoš i kolorit novog novcatog reljefa. Zamislite dominantni plavi ultramarin u unutrašnjosti niše! A na mjestima gdje se nazire crveni bolus zamislite punu raskoš zlatnih listića! 😮

Pozlata je sačuvana i na pastoralu, mitri, rubu plašta i kopči, piše u knjizi Koludrice na zidinama grada dr. sc. Vanja Kovačić... A s tim u vezi akademik Igor Fisković u zborniku Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru navodi "Pripremom za muzejsko izlaganje, otkriveni su tragovi crvenog bolusa i pozlata na površinama, što bi prije trebalo značiti da je po nekoć učestalom običaju isticanja kamenih svetačkih likova u obalnim gradovima čitav blistao zlatom, negoli da je bio šaroliko realistički oslikan."

Znanje zlata vrijedi, a možete ga proširiti čitanjem izvora ovih informacija:

Igor Fisković: Reljef sv. Nikole sa crkve benediktinki u Trogiru, u Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru - zbornik radova prigodom 950. obljetnice utemeljenja, Trogir, 2014.

Vanja Kovačić: Koludrice na zidinama grada - Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru, Književni krug Split, 2019.

Naravno, možete ga proširiti i dijeljenjem

ovog blog posta na društvenim mrežama:

Trogirski Kairos 1928. - 2018.

Ljeto je prol(j)etjelo i vrijeme je za našu prvu jesensku priču. Pa, kad je već jesen stigla - pođimo na  jesensko putovanje kroz vrijeme i vratimo se u jesen 1928. godine kada je don Ivan Delalle u Trogiru, u potkrovlju kuće Stanošević pronašao reljef visok 45 i širok 30 centimetara, o čemu piše u vodiču - Trogir - vodič po njegovoj historiji, umjetnosti i životu:

"Kairos je grčko božanstvo personificirano u mladiću na kugli, s krilima na nogama, s britvom i tezuljom na rukama. Kosu ima sprijeda i nad čelom mu visi jači kovrčak, dok ozada nema. To znači, da kad prođe, nemaš ga za što uhvatiti. Kairos je božanstvo zgodne prilike, prigode, koja kad prođe, više se ne vraća. Relijef je izrađen u bjelkastom mramoru krupnijeg zrna ... Nažalost je oštećen. Nađen je od pisca ovih redaka u jeseni 1928. u kuhinji jedne privatne kuće (vlasništvo benediktinki) i predan kustosu mjesnog lapidarija Roku Sladi - Šiloviću. Relijef je iz I. stoljeća pr. Kr. i spada u lijepu imitaciju čuvenog Kairosa u Sikonu od Lizipa (IV v. pr. Kr.)."

Prvi je o Kairosu, sa znanstvenog aspekta, pisao Mihovil Abramić u članku Novi reljef božanstva Kairos iz Trogira, objavljenom u Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1928–1929., u kojem navodi:

"Ulomak relijefa, što ga donašamo na tabli I i na tabli II/2, nadjen je pri kraju 1928. god. u Trogiru zaslugom marljivog sabirača trogirskih starina g. Roka Šilovića"

Trogirskim Kairosom bavio se i Nenad Cambi koji je 1982. u Radovima Filozofskog fakulteta u Zadru objavio članak Kairos, 1988. članak The Relief of Kairos from Trogir u atenskom Praktika tou XII Dietnou sinedriou klasikes arhaiologias, a 1995. u spomenutim Radovima... objavljuje članak Još jedanput o Lizipovim djelima u Dalmaciji. U povodu izložbe u Rimu.

No, u ovom prigodnom, obljetničkom postu nećemo putovati znanstvenim člancima, već ćemo vam pokazati 10 članaka koji su od 1950. do 1970. godine objavljeni u Slobodnoj Dalmaciji, a koji spominju reljef Kairosa.

Krenimo redom - počevši od 1950. godine, kada 24. 3. u Slobodnoj Dalmaciji izlazi članak "Naši spomenici, muzeji i galerije slika u novoj Jugoslaviji" autora Mihovila Abramća. Ulomak posvećen Kairosu, u kojem stoji da je "Trogirski reljef bezdvojbeno najsavršenija kopija izradjena još od ruke grčkog kipara...." donosimo u nastavku:

Slobodna Dalmacija, 24.3.1950.

Sljedeći članak koji spominje Kairosa objavljen je 6. 4. 1950. pod naslovom "Zaštita spomenika kulture u Trogiru", a napisao ga je Mirko Slade - Šilović:

Slobodna Dalmacija, 6. 4. 1950.

29. 10. 1955. godine u Slobodnoj Dalmaciji objavljen je ilustrirani feljton "Kairos - bog ´zgodnog trenutka´" koji navodi da je pronalaskom reljefa s prikazom Kairosa u Trogiru "Dalmacija dobila najvredniju umjetničku uspomenu iz onog davnog vremena, ...":

Slobodna Dalmacija, 29. 10. 1955.

Zanimljivu anegdotu reporter Slobodne Dalmacije je zabilježio u članku "Trogirski anahronizam" objavljenom 22. 6. 1956.:

Slobodna Dalmacija, 22. 6. 1956.

Trostruko izdanje Slobodne Dalmacije u povodu Međunarodnog praznika rada, 1. 2. i 3. 5. 1958. sadrži članak "Reljef Kairosa u Trogiru":

Slobodna Dalmacija, 1., 2., 3. 5. 1958.

Mirko Slade - Šilović 27. 9. 1958. pod naslovom "Utamničeni trogirski Kairosi" piše kako je "..iz potkrovlja gdje je Kairos možda bio zatvoren vjekovima, ... nakon bučnog otkriča prešao u novu tamnicu, tamnicu sa rešetkama, u samostanski polumrak odakle nikad ne izlaze ni njegovi živi stanovnici":

Slobodna Dalmacija, 27. 9. 1958.

Ilustraciju trogirskog Kairosa, uz anegdotu o njegovu pronalasku, objavila je Slobodna Dalmacija 

u rubrici "Dalmatinski kurioziteti" 9. 12. 1961. godine:

Slobodna Dalmacija, 9. 12. 1961.

11. 5. 1963. V. M. piše članak "Suveniri - umjetnine" u kojem se pohvaljuje inicijativa Zadruge likovnih umjetnika Hrvatske - Likum koja je među svojim članovima organizirala izadu suvenira koji bi kao minijature predstavljali istaknute baštinske spomenike na jadranskoj obali:

Slobodna Dalmacija, 11. 5. 1963.

A u članku objavljenom 13. 3. 1964. saznajemo i da je reprodukcija trogirskog Kairosa 

bila izložena na Svjetskoj izložbi u New Yorku:

Slobodna Dalmacija, 13. 3. 1964.

6. 3. 1970. objavljen je kratki članak "Zbirka umjetnina trogirskih benediktinki" s viješću o novom izložbenom prostoru u kojem je smješten Kairos:

Slobodna Dalmacija, 11. 6. 1970.

 Priredila: Maja Maljković Zelalija

Izvori: Hemeroteka Muzeja grada Trogira i

digitalni arhiv Slobodne Dalmacije

 __________________________________

Nadamo se da ste proveli sretne trenutke čitajući ovaj post te da ćete ih 

podijeliti s prijateljima dijeleći ovu objavu na društvenim mrežama: