Foto-novinski vremeplov: Trogir, 1. svibnja 1947.

 

Dragi radnici, sretan vam Međunarodni praznik rada! Želimo vam da vam posao bude užitak, zadovoljstvo i ponos, da plodovi vašeg umnog i fizičkog rada oplemenjuju vas i svijet oko vas, da vaš rad uvijek ima smisla i da ne bude samo za osobnu dobrobit već i za opće dobro. Neka vaš rad bude plaćen i lijepom riječju i lijepom svotom na računu koja će vam osigurati život bez stresa. Sretan vam Međunarodni praznik rada, u povodu kojeg prigodno donosimo foto-novinski vremeplov, zaustavljajući se na peronu 1. 5. 1947.:

 

 Međunarodni praznik rada obilježava se prvog dana svibnja još od 1890. godine, dok se kao državni praznik „Prvi maja“ slavi od 1945. godine. 

Nekoć se u Trogiru Praznik rada proslavljao Prvomajskom paradom, prigodnim mitinzima, revijalnim sportskim natjecanjima i utakmicama te večernjim priredbama o čemu nam svjedoče izvještaji o proslavama poput ovog iz 1947. godine:

 

„U velebnoj proslavi praznika rada u Trogiru učestvovalo je preko 2.000 radnog naroda iz mjesta i okolnih sela.“, piše Slobodna Dalmacija 4. svibnja 1947. godine. Nakon što je Narodna glazba obišla grad u 5 ujutro svirajući koračnice, radnici, seljaci i omladina počeli su se okupljati na Batariji, noseći transparente i zastave. Sa Slavenovog je igrališta potom krenula velika povorka oko grada. „Na čelu povorke nošena je velika državna zastava, a za njom su stupali omladinci i jedan oficir, noseći veliku knjigu, čekić i kosu. Poslije Narodne glazbe u povorci je išao radni kolektiv brodogradilišta koji je formirao ime „Tito“. Ovaj kolektiv izradio je lijep brod koji je nošen u povorci. Zatim su stupali članovi Seljačke radne zadruge sa iskićenim konjanicima i sa dvama kolima u kojima je bio poljoprivredni alat. U povorci su zatim išli vatrogasci, brojne sekcije FD Slavena, učenci gimnazije i pioniri, djeca osnovnih škola grada i sela, te velik broj žena u starim narodnim nošnjama. U povorci su išļi namještenici raznih ustanova, zatim okićena konjica, motociklisti i biciklisti. Sve grupe nosile su velike transparente posvećene Prazniku rada. Dok je povorka prolazila obalom, na tribini su bili predstavnici narodne vlasti, Jugoslavenske armije, masovnih organizacja koji su promatrall mimohod.“ Na Batariji je potom održan prvomajski miting, uz čestitke i govore Ivana Lučina, Ive Buble Roša, majora Ercega i Paška Gjirlića. Na kraju su pročitana imena pohvaljenih udarnika, odličnika i pohvaljenih učenika gimnazije i osnovnih škola, što je bilo popraćeno oduševljenim klicanjem. Nakon svečanog mitinga vojska je izvodila ritmičke vježbe, a na obali je održana plivačka utakmica izmedu FD Slaven i Jugoslavenske ratne mornarice. Poslijepodne su se održala atletska natjecanja i nogometna utakmica FD Slavena i JRM. Slavlje se nastavilo priredbom i „narodnim veseljem“ na glavnom trgu.

Djelić Prvomajske parade 1947. dočarava nam i fotografija iz arhiva DVD-a Trogir (iznad), a atmosferu s prve proslave 1945. godine razgledajte OVDJE. 

 

Više o proslavama Praznika rada, kao i o drugim svjetovnim i crkvenim proslavama možete čitati u publikaciji FEŠTA! - Što su i kako Trogirani slavili kroz povijest (2023.) dostupnoj za kupnju u Muzeju grada Trogira.

 

 Pripremila: Maja Maljković Zelalija 
Izvori: arhiv DVD-a Trogir, arhiv Slobodne Dalmacije
Literatura: FEŠTA" - Što su i kako Trogirani slavili kroz povijest (Muzej grada Trogira, 2023.)

 

Novosti iz prošlosti: Trogirska PRIMA otvorila vrata

 

Na današnji dan prije 56 godina, 4. prosinca 1969. godine, otvorena je "PRIMA" - prva robna kuća u Trogiru, na Travarici.

Slobodna Dalmacija 5. prosinca piše da je "mlađa sestra" splitske kuće jučer jedva mogla primiti tolike uzvanike, kupce i znatiželjnike, o čemu svjedoči i fotografija objavljena uz članak.
 

Trogir je jučer dobio svoju prvu robnu kuću. Trogirsku "Primu" otvorilo je splitsko poduzeće "Jadrantekstil" uloživši u izgradnju blizu 7 milijuna novih dinara. Projektant prime je inž. arh. Antun Šatara iz Urbanističkog zavoda za Dalmaciju u Splitu, a izgradilo ju je splitsko građevinsko poduzeće "I. L. Lavčević" u rekordnom roku od svega pet mjeseci. U prizemlju i na katu na preko 2.600 kvadratnih metara prodajnog prostora Trogirani će ubuduće moći nabavljati svu robu široke potrošnje, a osim toga robna kuća je riješila i pitanje zaposlenja 60 osoba iz ove komune., piše Slobodna Dalmacija.

Autor članka S. Š., bilježi da je po presijecanju simbolične vrpce na ulaznim stapenicama, prodajne štandove poplavila rijeka budućih stalnih potrošača. Nadalje, piše da se u prizemlju robne kuće nalazi veliki odjel prehrane, odjel igračaka, kožne i plastične galanterije te prodaja cvijeća. Na katu se osim administrativnih prostorija nalaze odjeli tehničke robe, tekstila, obuće, namještaja i dekorativnih tkanina kao i prodajni štandovi stakla, kristala, posuđa i ostalih potrepština.

Koje su pogodonosti kupci trogirske prime još imali, pročitajte u članku koji donosimo u cijelosti:

 

Rado ćemo čitati i vaša sjećanja iz Prime u komentarima na našoj stranici Trogir Time Travel - ne ustručavajte se podijeliti ih s nama i svima koji nas prate!

 

 

 

Gospa od Karmena: Povijest, tradicija i fešta koja spaja Trogirane

 

 Uoči sutrašnjeg blagdana Gospe od Karmela - po trogirski, Karmena - donosimo izbor članaka iz Slobodne Dalmacije i Trogirskog lista o slavljenju ovog, najvažnijeg pasikarskog blagdana, kroz povijest. Otputovat ćemo u 90-e (1993., 1994., 1995., 1997.) i 2000-e (2001., 2005., 2006. i 2008.) godine, a arhivskim fotografijama još i dalje - u 30-e godine prošlog stoljeća, pa čak i do davne 1909. godine!

 

Članci su dio izložbe "Kad zatrube brodi Gospi Karmelskoj" (koju možete razgledati još danas i sutra, 15. i 16. srpnja 2025.!) postavljenoj u samom srcu Pasika - Sinjskoj ulici koja započinje crkvom Gospe od Karmela. 

Današnja crkva, koja se u arhivskim dokumentima spominje kao Gospa od Predgrađa ili Gospa od Novoga Grada (Sancta Maria de burgo, S. Maria di Città Nuova), a poslije kao Gospa od Karmela (Santa Maria de Borgo detta de Carmeni, Madonna del Carmine) restaurirana u 18. stoljeću. Podignuta je 1618. na mjestu stare crkve za koju je pak kamen temeljac položen 10. kolovoza 1274. godine, srušene 1600. godine zbog dotrajalosti.

 

Slobodna Dalmacija, 18. 7. 1993., str 26.

Slobodna Dalmacija, 18. 7. 1994., 28.

Slobodna Dalmacija, 18. 7. 1995., 25.

Slobodna Dalmacija, 17. 7. 1997, 19.

U tradicionalnoj procesiji, nosi se drveni kip Bogorodice s malim Isusom, nabavljen u Veneciji za pedeset zlatnika. U Trogir ga je, 16. rujna 1730. godine dopremio Šimun Calebotta, pomorac, župan bratovštine Gospe od Karmela. Blagoslovio ga je biskup Giuseppe Caccia 16. srpnja 1731. godine, nakon čega je slijedila velika svečanost s procesijom kroz grad. 

 

Slobodna Dalmacija, 18. 7. 2001., str. 17.

Slobodna Dalmacija, 18. 7. 2005., 17.

Slobodna Dalmacija, 18. 7. 2006., 20.

Trogirski list, 22. 7. 2006., 11.

 Slobodna Dalmacija, 18. 7. 2008.,  25.

 

Nekoć je za crkvu bila vezana bratovština Gospe od Karmela, a za održavanje tradicije štovanja i slavljenja ovog blagdana crkvenim slavljem, procesijom i pučkom feštom u Trogiru i dan danas, velike zasluge pripadaju Udruzi Gospe od Karmela.

Svečana procesija i pučka fešta neće izostati ni ove godine - pridružite se! I - ako još niste - ne zaboravite razgledati izložbu u Sinjskoj ulici!

 

Pripremila:
Maja Maljković Zelalija
Izvori i literatura: Konzervatorski odjel Ministarstva kulture i medija u Splitu,

Slobodna Dalmacija, Trogirski list | Babić, Ivo. 2016. Trogir - grad i spomenici.

Maljković Zelalija, Maja (ur.). 2023. FEŠTA - Što su i kako Trogirani slavili kroz povijest.

 

 

Pročitajte i arhivske objave s temom Gospe od Karmela, od kojih jedna objašnjava i zašto je u Trogiru na Gospu od Karmena strogo zabranjeno kupanje u moru:  

 Za Gospon od Karmena  

Legendarne trogirske ljubavi 

 

 

Neki (ne)davni trogirski travnji

Gdje se otvorila moderna samoposluga, tko je zaslužio aplauz oduševljenja, za koju je zgradu položen kamen temeljac, kure li janjci, gdje je zabranjeno parkiranje... sve to i još pokoju zanimljivu novost koja je obilježila neke (ne tako) davne travnje u Trogiru pročitajte i pogledajte u nastavku:  

 

 

 

 

 

 

Svidio vam se ovaj povratak u prošlost? Neka u davne trogirske travnje otputuju i vaši prijatelji - podijelite ovaj sadržaj na društvenim mrežama i/li otputujte u naše komentare i javite nam koja od izabranih novosti iz prošlosti vam je najzanimljivija...

 

 

Ispravak neTTTočnog navoda | Sokole moj, misec gori-doli šta ima veze!

 

Ispravak netočnog navoda zgodna je jezična konstrukcija koje su se zidovi sabornice nekoć itekako naslušali. Danas se više ne koristi, a mi volimo sve ono što je nekad bilo... pa ćemo Ispravak neTTTočnog navoda koristiti na Trogir Time Travelu (jeste skužili TTT? 😉) za - a što drugo nego - ispravke netočnih navoda! 😃  

 

Ponekad novi izvori informacija donesu nove spoznaje, a baš je to ono što će Ispravak neTTTočnog navoda - povremena rubrika na našem blogu donositi u budućnosti.  Krenimo s ispravkom prvim u kojem nam novi izvor informacija - novine "Velebit" - donosi novu informaciju o jednom zanimljivom događanju u Trogiru 1908. godine...

 

 

 

 

"Velebit" su prve splitske dnevne novine. Izlazile su svaki dan osim nedjeljom od 1. veljače 1908. do 30. rujna 1908. godine. Tiskane su u Hrvatskoj štampariji Trumbić i drugi, a njihov glavni urednik i pokretač bio je političar Ante Trumbić. Ove novine donose i niz zanimljivih članaka iz Trogira, a među njima i tri članka koja demantiraju povijesni podatak naveden na jednoj dopisnici...

Na živopisnoj fotografiji koja prikazuje mnoštvo građana na Batariji, tiskanoj u obliku dopisnice, u gornjem lijevom kutu stoji natpis "Trogir: Prvi izstup "Hrv. Sokola"27. 10. 1908". No, sudeći prema člancima iz dnevnog lista "Velebit", taj se istup dogodio mjesec dana ranije - 27. rujna 1908. godine!

"Velebit" tako najavljujući događaj, 23. rujna 1908. pod naslovom "Prvi istup trogirskog Sokola." piše:

„Hrvatski Sokol“ u Trogiru uz patriotično sudjelovanje „Nar. Glazbe“ priredjuje 27. rujna t. g. svoj prvi istup. Program svečanosti : Prije podne : U 7 sati „Budnica“. Narodna glazba obilazi gradom uz sviranje narodnih davorija. Poslije podne: Istup društva u 3 sata iz Općinskog doma na mjesto zvano „Batarija“. Red vježaba : 1. Proste vježbe zastavicama pomladka Hrv. Sokola. 2. Vježbe članstva na ručama. 3. Proste vježbe članstva Hrv. Sokola. Za vrijeme vježaba udara „Nar. Glazba“. Povratak u Općinski Dom u 6 i pol sati. U večer na 7 sati udara Nar. Glazba svoj birani program u općin. loži.
Tom prigodom izdan je ovaj proglas :
Gradjani!
Dne 27. rujna t. g. naš novoustrojeni trogirski hrvatski Sokol za prvi put istupa u javnost, te kani taj svoj istup, i ako skromno, prama vlastitim silama, dostojno proslaviti.
Gradjani starodrevnog hrvatskog Trogira, domovinska Vas dužnost nalaže, da sudjelujete narodnoj svečanosti i da okitite Vaše stanove sa narodnim hrvatskim bojama, e da tako vanjsko ruho grada bude odavalo značaj znamenitosti dogadjaja.
Hrvati trogirski, nastojte iz petnih žila da svečanost ispadne što veličanstvenije, e da tako još više obodrite uzdanicu našu, nek se zagrije što više za značajnu i veliku ideju, jer što bude brojnije Vaše saućešće i što veće Vaše zanimanje oko procvata društva, tim veća će biti njegova ustrajnost za postignnće narodnih ideala.
(...)
Gradjani, nastojte da dan 27. rujna bude proslavljen kako se dolikuje hrvatskom Trogiru, i da bude zabilježen sa zlatnim slovima u analima trogirske hrvatske svijesti, jer će taj dan naše sokolstvo dobiti jednog novog druga „Trogirski Hrvatski Sokol, koji će skupa s njime braniti naše svete amanete i koji će visoko držati svoj hrvatski barjak.
Živio „Hrvatski Sokol“!"

Osim najave, "Velebit" donosi i izvještaje o tome kako je bilo u Trogiru na prvom istupu lokalnog Hrvatskog sokola 27. rujna 1908. koji dodatno potvrđuju da se istup dogodio mjesec dana ranije nego je to zabilježeno na lijepoj dopisnici. Izvještaji su objavljeni pod naslovima "Sokol u Trogiru" 28. rujna te "Istup "Hrvatskog Sokola" u posljednjem broju "Velebita" - 30. rujna 1908. godine.

U prilog tomu ide i spoznaja da su se obljetnice ovog društva u Trogiru redovito obilježavale u rujnu, o čemu svjedoče i novinski izvještaji poput, primjerice, "Proslava u Trogiru" od 25. 9. 1922., "Sokolsko slavlje u Trogiru" 25. rujna 1923., "Veliki uspjeh okružnog sokolskog sleta u Trogiru" od 23. rujna 1929. itd.

Nije ovo prvi slučaj da je na dopisnicama i u novinskim članicima/arhivskim izvorima naveden različit datum... No, ostavimo to za neki sljedeći Ispravak neTTTočnog navoda...

Istražila i pripremila:
Maja Maljković Zelalija

 

 

Povratak u 1936. | Mijino vino iz Trogira u "Divljoj ali bezopasnoj Europi"

 

Članak Wildes Europa aber ungefährlich, u slobodnom prijevodu Divlja ali bezopasna Europa objavljen je 18. prosinca 1936. godine u magazinu Österreichische Motorwoche - Das Motorrad, službenim novinama austrijskih automobilista. U njemu je spomenut i naš grad, ilustriran čak trima fotografijama, uz zanimljivu crticu o vinu iz podruma Mije Zoze*...

Autor E. Riedl  opisuje Trogir kao malo otočno mjesto bogate povijesti s gotovo 4 000 stanovnika, hvaleći njegove spomenike iz različitih kulturno-povijesnih razdoblja. Opisuje ga kao grad osebujne magije koji izgleda poput malog gnijezda svijenog na Jadranskom moru. Piše da je u Trogiru je proveo dva dana crtajući, fotografirajući i razgovarajući sa stanovnicima. Navodi da se sporazumijevao kako na hrvatskom, tako i na talijanskom i francuskom, ali i "na mote" i da se sa stanovnicima savršeno dobro razumio. U tekstu hvali vino iz podruma svojeg prijatelja Mije Zoze* koje najtoplije preporuča svim posjetiteljima Trogira. 😀

*radi se o pogrešno napisanom imenu Coce (hvala Antoniju  Miši!)

Ulomak članka koji se odnosi na Trogir

Članak je ilustriran fotografijama, vjerojatno Riedlovim, a među njima su i tri trogirske s opisima: "Portal katedrale u Trogiru", "Južna gradska vrata", "Kaštel sv. Marka na sjeverozapadnom dijelu Trogira". Prve dvije fotografije prikazuju navedeno, dok treća ipak prikazuje tvrđavu Kamerlengo, a ne kulu sv. Marka:

 

 

Tko je E. Riedl, a tko njegov prijatelj vinar Mijo Zoze (Coce)? Znate li nešto više o njima? Javite nam na facebook stranici Trogir Time Travel. 

 

 

 

TG kalendar | MODEFEST INTERNATIONAL Trogir 16. - 22. VIII. 1973.

 

Vjerovali ili ne - 48 godina je prošlo od prvog MODEFEST INTERNATIONALa u Trogiru! Ovaj "trogirski tjedan mode" održavao se od 16. do 22. kolovoza 1973. godine, a i dan danas itekako je živ u sjećanjima onih koji su mu svjedočili. Kako bismo isprovocirali svjedoke da svoja sjećanja podijele na našoj facebook stranici, odlučili smo se pozabaviti novinskim člancima, fotografijama i drugim arhivskim dokumentima koji svjedoče o ovom velikom modnom događanju u našem gradu.

 

Za bolji pregled posjetitite @trogirmuseum

 

 

O pripremama za ovaj veliki modni događaj svjedoči jedan zanimljiv proglas koji je građanima uputio Organizacioni odbor. Jedan primjerak čuva se u knjižnici Muzeja grada Trogira, a ovom prilikom predstavljamo ga online:

 

Kao što to obično bude slučaj, bilo je skeptičnih... tako u članku objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji 10. kolovoza 1973. godine stoji: "Ipak, postavlja se neizbježno pitanje. Hoće li Trogir moći udovoljiti svim zahtjevima koje postavlja organizacija jedne takve manifestacije? Ima tu mnogo stvari na koje domaćini moraju misliti. Jer trebat će smjestiti sve goste, učesnike, turiste, osigurati normalno nesmetano održavanje programa festivala koje će se izvoditi u obliku dnevne i večernje revije vrhunske mode i drugih popratnih manifestacija itd.  Očito je da velika odgovornost leži na plaćima organizatora, jer "kiksati" na takvoj priredbi znači zatvoriti vrata Trogiru kao domaćinu takvih manifestacija ubuduće." Cijeli članak pročitajte u nastavku:

 

 

A onda je krenulo... proglas je, ako je suditi prema novom novinskom članku itekako urodio plodom:

 

Spomenute "dnevne i večernje revije vrhunske mode i druge popratne manifestacije", prema programu bile su - svaki dan ujutro PARADA MODE I FOTO SHOW na glavnom trgu, a svaku večer MODNI KALEIDOSKOP koji je prikazivao atraktivne modne kreacije međunarodnih kreatora u Kneževom dvoru, loži, palači Ćipiko i na Radovanovom trgu, GALA VEČERNJA PREDSTAVA, a potom NIGHT CLUB "MODEFEST INTERNATIONAL" u kuli Kamerlengo. Uz sve to, svaki dan su se održavale izložbe u Pinakoteci, Muzeju grada Trogira i crkvi sv. Barbare pod zajedničkim nazivom Modni nakit - od folklora do primijenjene umjetnosti:

 

MODEFEST je imao karakter kulturne manifestacije čiji je cilj "prezentiranje modnih kreacija i mode kao estetskog fenomena. Radi toga je Festival mode orjentiran napose na afirmirana i poznata imena modnih umjetnika iz čitavog svijeta. (...) Boje svojih zemalja na Festivalu zastupaju modni umjetnici iz osam država i to Balestra, Brioni, Litrico, San Lorezo (Italija), Bill Gibb, Tom Gilby, Tea Porter (Engleska), Lilian Dreyfus, Paco Rabanne (Francuska), Weallny (SR Njemačka), Anne Brusowitz (Švedska), "Praška modna škola" (ČSSR), Zuhal Yorgancioglu (Turska), Tusinsky (Poljska) i dr. uz najpoznatije jugoslavenske dobitnike modnih priznanja (...) ARENA - Pula, MTČ - Čakovec, IDEAL - Nova Gorica, NOVOTEKS - N. Mesto, SLAVONIJA - Osijek, POBJEDA - Zagreb, INDIP - Lendava.", navedeno je u programu manifestacije.

Nedavno je na POVEZNICI objavljen intervju s Tončijem Vladislavićem, jednim od odgovornih što je MODEFEST Josipa Čurika dobio dodatak INTERNATIONAL: "Kada se 1972. nakon boravka u Milanu vratio u Zagreb s mnogo korisnih iskustava ali i dvojbi, Vladislaviću se ukazala nova zanimljiva prilika. Osnivač Modefesta Josip Čurik pozvao ga je da mu pomogne da na njegovu do tada putujuću ljetnu modnu manifestaciju privuče strane modne kreatore i kuće. I Vladislavić je s nekoliko telefonskih razgovora, prvo s Renatom Balestrom, pa tadašnjim londonskim top-kreatorom Billom Gibbom, a potom i drugim ‘imenima’, uspio dogovoriti ne samo njihov dolazak u Trogir s kolekcijom modela i jednom manekenkom, nego i brojnih modnih novinara i fotografa, što je Modefest pretvorilo u International. Ekipe su ostajale tjedan dana, odsjedale u hotelu Medena, sve je financirao trogirski turistički savez, a u stranim medijima pisalo se ne samo o događanjima, nego i o ljepotama Trogira, jadranske obale, kao i životu u tadašnjoj državi., piše Sonja Braut. 

U intervjuu Vladislavić kaže: “Ondje sam organizirao i simpozij o modi na kojem je sudjelovao i René König, sociolog koji je napisao ‘A La Mode: On the Social Psychology of Fashion’, do tada najbolju knjigu o modi. U Trogir su stigli i slavna modna autorica, ikona stila i velika Lagerfeldova prijateljica Anna Piaggi, kao i fotografi s raznih strana svijeta."

 U okviru intervjua objavljene su i dvije fotografije s prvog Modefest Internationala u Trogiru iz privatne kolekcije Tončija Vladislavića:

Organizirana događanja izazvala su veliku medijsku pozornost, stoga se u hemeroteci Muzeja grada Trogira te novinskim arhivima uistinu može pronaći pregršt novinskih članaka koji izvještavaju o ovom međunarodnom modnom događaju u Trogiru. U nastavku vas očekuje mali izbor:

 

Trogir je očigledno "prošao test" pa je bio domaćin Modefest Internationalu i sljedeće, 1974. godine - od 5. do 10. kolovoza. No o tome - u tekstu i slici - nekom drugom prilikom...

Nadamo se da vam je ovo putovanje kroz vrijeme bilo zanimljivo te da ćete podijeliti ovaj sadržaj s prijateljima na društvenim mrežama! Ukoliko imate fotografija, dokumenata i sjećanja na prvi Modefest International u Trogiru, pozivamo vas da ih podijelite na POVEZNICI.

Izvori:
članci:
arhiv Slobodne Dalmacije
hemeroteka Muzeja grada Trogira

super1.telegram.hr
fotografije: 

 vl. Tonći Vladislavić, preuzeto s super1.telegram.hr
informacije:
proglas građanima, program manifestacije
(knjižnica Muzeja grada Trogira)
Priprema:
Maja Maljković Zelalija

Tekst i snimka: Joško Brešan

Umro je Joško Brešan. Dopisnik Slobodne Dalmacije iz Trogira od kraja 1970-ih pa sve do 2018. godine, kada mu je u ovoj dnevnoj novini objavljen posljednji tekst.  "...honorarni suradnik kakvog bi u ono doba poželjela svaka redakcija. Nije bilo ni jedne trogirske vjestice koja bi mu promakla. U ono doba bez interneta, Joško je bio kao internet..." napisao je o kolegi i prijatelju Damir Dukić u tekstu objavljenom u današnjem izdanju Slobodne. 

U nastavku donosimo mali, nasumični izbor tekstova i snimki Joška Brešana objavljenih u Slobodnoj Dalmaciji koje se čuvaju u hemeroteci Muzeja grada Trogira:

Slobodna Dalmacija, 11.8.1986.

Slobodna Dalmacija, 11. 2. 1981.

Slobodna Dalmacija, 13. 12. 1986.

Slobodna Dalmacija, 9. 4. 1987.

Slobodna Dalmacija, 30. 9. 1987.

Slobodna Dalmacija,1988.

Slobodna Dalmacija,1. 6. 1988.

Slobodna Dalmacija, 11. 5. 1993.

Slobodna Dalmacija,4 7. 1993.

Slobodna Dalmacija, 21. 10. 1998.

Slobodna Dalmacija, 11. 12. 1998.

Slobodna Dalmacija,17. 12. 1998.

Slobodna Dalmacija,Božić 1998.

Slobodna Dalmacija, 27. 12. 1998.

 Počivali u miru, šjor Joško!

Hvala na neiscrpnoj arhivi trogirske svakodnevice u tekstu i snimci!

Slobodna Dalmacija,16. 1. 2020.

 Posljednji ispraćaj Joška Brešana održat će se danas, 16. siječnja 2020. u 15:00 sati na gradskom groblju u Trogiru.