Prikazani su postovi s oznakom dogodilo se na današnji dan. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom dogodilo se na današnji dan. Prikaži sve postove

četvrtak, 19. kolovoza 2021.

TG kalendar | MODEFEST INTERNATIONAL Trogir 16. - 22. VIII. 1973.

 

Vjerovali ili ne - 48 godina je prošlo od prvog MODEFEST INTERNATIONALa u Trogiru! Ovaj "trogirski tjedan mode" održavao se od 16. do 22. kolovoza 1973. godine, a i dan danas itekako je živ u sjećanjima onih koji su mu svjedočili. Kako bismo isprovocirali svjedoke da svoja sjećanja podijele na našoj facebook stranici, odlučili smo se pozabaviti novinskim člancima, fotografijama i drugim arhivskim dokumentima koji svjedoče o ovom velikom modnom događanju u našem gradu.

 

Za bolji pregled posjetitite @trogirmuseum

 

 

O pripremama za ovaj veliki modni događaj svjedoči jedan zanimljiv proglas koji je građanima uputio Organizacioni odbor. Jedan primjerak čuva se u knjižnici Muzeja grada Trogira, a ovom prilikom predstavljamo ga online:

 


Kao što to obično bude slučaj, bilo je skeptičnih... tako u članku objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji 10. kolovoza 1973. godine stoji: "Ipak, postavlja se neizbježno pitanje. Hoće li Trogir moći udovoljiti svim zahtjevima koje postavlja organizacija jedne takve manifestacije? Ima tu mnogo stvari na koje domaćini moraju misliti. Jer trebat će smjestiti sve goste, učesnike, turiste, osigurati normalno nesmetano održavanje programa festivala koje će se izvoditi u obliku dnevne i večernje revije vrhunske mode i drugih popratnih manifestacija itd.  Očito je da velika odgovornost leži na plaćima organizatora, jer "kiksati" na takvoj priredbi znači zatvoriti vrata Trogiru kao domaćinu takvih manifestacija ubuduće." Cijeli članak pročitajte u nastavku:




 

 

A onda je krenulo... proglas je, ako je suditi prema novom novinskom članku itekako urodio plodom:

 



Spomenute "dnevne i večernje revije vrhunske mode i druge popratne manifestacije", prema programu bile su - svaki dan ujutro PARADA MODE I FOTO SHOW na glavnom trgu, a svaku večer MODNI KALEIDOSKOP koji je prikazivao atraktivne modne kreacije međunarodnih kreatora u Kneževom dvoru, loži, palači Ćipiko i na Radovanovom trgu, GALA VEČERNJA PREDSTAVA, a potom NIGHT CLUB "MODEFEST INTERNATIONAL" u kuli Kamerlengo. Uz sve to, svaki dan su se održavale izložbe u Pinakoteci, Muzeju grada Trogira i crkvi sv. Barbare pod zajedničkim nazivom Modni nakit - od folklora do primijenjene umjetnosti:

 


MODEFEST je imao karakter kulturne manifestacije čiji je cilj "prezentiranje modnih kreacija i mode kao estetskog fenomena. Radi toga je Festival mode orjentiran napose na afirmirana i poznata imena modnih umjetnika iz čitavog svijeta. (...) Boje svojih zemalja na Festivalu zastupaju modni umjetnici iz osam država i to Balestra, Brioni, Litrico, San Lorezo (Italija), Bill Gibb, Tom Gilby, Tea Porter (Engleska), Lilian Dreyfus, Paco Rabanne (Francuska), Weallny (SR Njemačka), Anne Brusowitz (Švedska), "Praška modna škola" (ČSSR), Zuhal Yorgancioglu (Turska), Tusinsky (Poljska) i dr. uz najpoznatije jugoslavenske dobitnike modnih priznanja (...) ARENA - Pula, MTČ - Čakovec, IDEAL - Nova Gorica, NOVOTEKS - N. Mesto, SLAVONIJA - Osijek, POBJEDA - Zagreb, INDIP - Lendava.", navedeno je u programu manifestacije.

Nedavno je na POVEZNICI objavljen intervju s Tončijem Vladislavićem, jednim od odgovornih što je MODEFEST Josipa Čurika dobio dodatak INTERNATIONAL: "Kada se 1972. nakon boravka u Milanu vratio u Zagreb s mnogo korisnih iskustava ali i dvojbi, Vladislaviću se ukazala nova zanimljiva prilika. Osnivač Modefesta Josip Čurik pozvao ga je da mu pomogne da na njegovu do tada putujuću ljetnu modnu manifestaciju privuče strane modne kreatore i kuće. I Vladislavić je s nekoliko telefonskih razgovora, prvo s Renatom Balestrom, pa tadašnjim londonskim top-kreatorom Billom Gibbom, a potom i drugim ‘imenima’, uspio dogovoriti ne samo njihov dolazak u Trogir s kolekcijom modela i jednom manekenkom, nego i brojnih modnih novinara i fotografa, što je Modefest pretvorilo u International. Ekipe su ostajale tjedan dana, odsjedale u hotelu Medena, sve je financirao trogirski turistički savez, a u stranim medijima pisalo se ne samo o događanjima, nego i o ljepotama Trogira, jadranske obale, kao i životu u tadašnjoj državi., piše Sonja Braut. 

U intervjuu Vladislavić kaže: “Ondje sam organizirao i simpozij o modi na kojem je sudjelovao i René König, sociolog koji je napisao ‘A La Mode: On the Social Psychology of Fashion’, do tada najbolju knjigu o modi. U Trogir su stigli i slavna modna autorica, ikona stila i velika Lagerfeldova prijateljica Anna Piaggi, kao i fotografi s raznih strana svijeta."

 U okviru intervjua objavljene su i dvije fotografije s prvog Modefest Internationala u Trogiru iz privatne kolekcije Tončija Vladislavića:



Organizirana događanja izazvala su veliku medijsku pozornost, stoga se u hemeroteci Muzeja grada Trogira te novinskim arhivima uistinu može pronaći pregršt novinskih članaka koji izvještavaju o ovom međunarodnom modnom događaju u Trogiru. U nastavku vas očekuje mali izbor:

 








Trogir je očigledno "prošao test" pa je bio domaćin Modefest Internationalu i sljedeće, 1974. godine - od 5. do 10. kolovoza. No o tome - u tekstu i slici - nekom drugom prilikom...


Nadamo se da vam je ovo putovanje kroz vrijeme bilo zanimljivo te da ćete podijeliti ovaj sadržaj s prijateljima na društvenim mrežama! Ukoliko imate fotografija, dokumenata i sjećanja na prvi Modefest International u Trogiru, pozivamo vas da ih podijelite na POVEZNICI.



Izvori:
članci:
arhiv Slobodne Dalmacije
hemeroteka Muzeja grada Trogira
super1.telegram.hr
fotografije: 
 vl. Tonći Vladislavić, preuzeto s super1.telegram.hr
informacije:
proglas građanima, program manifestacije
(knjižnica Muzeja grada Trogira)
Priprema:
Maja Maljković Zelalija

petak, 5. ožujka 2021.

Znate li tko je bio prvi konzervator za Dalmaciju? Rođen je u Trogiru na današnji dan prije 257 godina...

 

Ivan Luka Garagnin, agronom, gospodarstvenik, prvi konzervator za Dalmaciju, jedan od najuglednijih hrvatskih fiziokrata, svestrani intelektualac rođen je u Trogiru na današnji dan, 5. ožujka 1764. godine.



Gimnaziju je završio u Splitu, a školovanje nastavio u Veneciji. Bio je zainteresiran za različite grane znanosti o čemu svjedoči i raznolikost naslova u obiteljskoj biblioteci Garagnin - Fanfogna koja je dio stalnog postava Muzeja grada Trogira.

Ivan Luka Garagnin obnašao je nekoliko javnih funkcija - tako je za prve austrijske uprave (1797. - 1806.) u Dalmaciji imenovan  izaslanikom  za ceste. U vezi s njegovim javnim djelovanjem ističu se i njegovi govori kojima je nastojao promijeniti i osvježiti  svakodnevnicu  Trogira - sudjelovao je, primjerice, u brojnim prepirkama vezanim za obnovu stare kazališne zgrade zalažući se za gradnju nove. Njegovom zaslugom gradile su se ceste, pogotovo prema zagorskom dijelu trogirske općine, isušene su močvare u okolici Trogira, a bunar Ošljak mogao se koristiti samo za pojenje stoke.
Budući da je slovio za vrsnog poznavatelja antike, 1805. godine je postavljen za prvog konzervatora za Dalmaciju te je iskapao po Saloni. Jedan dio pronađenih predmeta danas se nalazi ili u Muzeju grada Trogira ili su ugrađeni u istočni zid parka Garagnin - Fanfogna. 
Znanstveni doprinos Ivana Luke značajan je posebno u poljodjelstvu. Bio je član i jedan od osnivača poljodjelskih društva - akademija putem kojih su se pokušavala pronaći što povoljnija rješenja za olakšanje položaja dalmatinskog težaka.  Pisao je dosta ne samo o poljodjelstvu nego i pčelarstvu, svilarstu, o čemu svjedoče brojni sačuvani rukopisi. Zasigurno je njegovo najvažnije objavljeno djelo Riflessioni economico-politiche sopra la Dalmazia  (Ekonomsko-politička razmišljanja o Dalmaciji) u kojemu piše o problemima zemljišnog posjeda zagorskog i primorskog kraja Dalmacije pokazujući najbolje načine kako ih osuvremeniti. Ovo njegovo djelo je stoga hvale vrijedno za vrijeme kada je pisano premda u pojedinim opisima i zaključcima ipak nije bio u pravu. Predmet njegovih izučavanja bila je i hortikultura. U perivoju-vrtu kojega su obradjivali vrtlari dovedeni iz Italije, rađenom po projektu glasovitog Gianantonia Selve  uočljivo je da je vršio  niz pokusa na biljnim i životinjskim vrstama. 
Pozornost mu je zaokupljala i astronomija. U Muzeju grada Trogira čuvaju se globus i planetarij iz njegove ostavštine. Na krovu starije palače nalazila se staklena kupola, koja se koristila za osmatranje, a koja je vidljiva i na fotografiji  iz druge pol. 19. stoljeća.  Otkrivanjem i sanacijom krova 1998. godine otkrivene su drvene stube koje su nekoć vodile do nje, budući je tijekom prve polovice 20. st. srušena.

 

 Umro je u Trogiru 22. ožujka 1841. godine. 

 

 

utorak, 3. studenoga 2020.

TG KALENDAR | Na današnji je dan 1874. godine u Segetu Donjem rođen Vinko Lozovina

 



Vinko Lozovina hrvatski književni povjesničar i talijanist, o kojemu je Muzej grada Trogira prije nekoliko godina organizirao okrugli stol, popraćen nedavno objavljenim zbornikom radova VINKO LOZOVINA Život i djelo,  rodio se u Segetu Donjem 3. studenog. 1876. godine. 


Vinkova majka Marija i otac Nikola imali su šestero djece, pet sinova i jednu kćer. Vinko je osnovnu školu pohađao u Trogiru, veliku gimnaziju u Splitu završio je 1895. godine kada upisuje Filozofski fakultet u Beču, s kojeg u jesen 1896. godine prelazi u Graz. Diplomirao je 1900. godine, a doktorirao iz područja filozofije 1903. godine.

Nakon diplome, kao odličan student, dobio je stipendiju za usavršavanje u Firenzi koje prekida zbog zaposlenja na Klasičnoj gimnaziji u Splitu. Već kao mladi profesor, s obzirom na njegov stručni i publicistički rad, Vinko Lozovina je imenovan je školskim savjetnikom, a od 1903. do 1918. godine bio je predsjednik Profesorskog društva za Dalmaciju. Postavljen je za ravnatelja Velike realke u Splitu 1918. godine. Bio je povjerenik za prosvjetu pri Vladi Narodnog vijeća za Dalmaciju, nakon toga i prosvjetni inspektor splitske oblasti. 1926. godine imenovan je direktorom Državne realke u Splitu. Jedan je od osnivača Pučkog sveučilišta u Splitu 1925. godine. Poslije smrti don Frane Bulića postao je predsjednik Povijesnog društva “Bihać”... 

Osim nekoliko talijanskih školskih udžbenika objavio je veliki broj radova u raznim književnim i kulturnim časopisima te dnevnim novinama. Neka od njegovih najistaknutijih djela su Povijest talijanske književnosti – starije doba (500 – 1600) iz 1909. godine, Machiavelli i njegova politička nauka iz 1928. godine te Dalmacija u hrvatskoj književnosti – povijesni pregled regionalne književnosti u Dalmaciji, hrvatskom primorju i Istri (800 – 1890) iz 1936. godine.

Izuzetno je interesantan njegov pseudonim - Izo Lanov - pod kojim je objavljivao pjesme i epigrame, ali i djelo Kako sam putovao po Italiji 1900. Zanimljiv je podatak da je bio razrednik velikom Tinu Ujeviću i predavao mu talijanski jezik i filozofiju...

Više o životu i djelu ovog intelektualca, erudita, romanista, pisca, prevoditelja i vrsnog polemičara možete pročitati u zborniku radova Vinko Lozovina Život i djelo dostupnog u Muzeju grada Trogira.

 

Umro je u Splitu 30. listopada 1942. godine.

 

 



četvrtak, 22. listopada 2020.

TG kalendar | Na današnji dan prije 211 godina rođen je dr. don Antonio Lubin

 

 


 

 

ANTONIO LUBIN, jedan od najistaknutijih dantista 19. stoljeća čija se knjižnica i obiteljski arhiv čuvaju u Muzeju grada Trogira, rođen je u Trogiru na današnji dan, 22. listopada 1809. godine.

 

Antoniova (Antina, Antunova) majka bila je Dominka rođ. Košćina - Skakoc, a otac Lovre, po zanimanju kovač. Osnovno obrazovanje Antun je stekao u rodnom gradu - u Kolegiju sv. Lazara, gdje ga je među ostalima podučavao i bakin brat - svećenik Ivan Skakoc. U Zadru je završio licej, a u Padovi teološki fakultet. Nakon što je 1838. godine stekao doktorat iz filozofije vraća se u rodni grad. Predavao je u Zadru, Splitu, Veneciji, Grazu te obavljao svećeničku dužnost u Trogiru. Odlikovan je Viteškim križem ordena Franje Josipa.

Lubinovo remek-djelo je njegovo izdanje Danteove Božanstvene komedije objavljeno u Padovi na 935 stranica 1881. godine. Navedeno izdanje u struci je kasnije bilo poznato kao "enciklopedija Komedije".

Umro je 21. srpnja 1900. godine. Na posljednjem ispraćaju brojni Trogirani su mu odali počast, usprkos političkom neslaganju s njegovim autonomaškim stavovima.


Knjižnicu Antonia Lubina koja se čuva u Muzeju grada Trogira čine izdanja knjiga i periodike iz raznih područja - književnosti, teologije, filozofije, povijesti, povijesti umjetnosti, medicine, fizike, astronomije, prava... Izdanja su pisana na hrvatskom, latinskom, talijanskom, engleskom, njemačkom, francuskom i ruskom jeziku, a među njima se nalaze i djela Williama Shakespearea, William Wordswortha, T. S. Elliota, Williama Butlera Yeatsa, ...  Kao najstarije knjige iz knjižnice Lubin mogu se izdvojiti primjerice inkunabula iz 1498. godine - Gregorius I: Moralia Sancti Gregorii in libros beati Job una cum tabulisquarum unaseriatim omnia puncta..., zatim Pandectarium iuris civilis iz 1551., Missale Romanum, novissime imoressum iz 1553., ...

Osim knjižnice, u Muzeju grada Trogira čuva se i dio arhivske građe obitelji Lubin. U samom arhivu nalaze se brojne isprave i dokumenti - popisi imovine, inventari, oporuke, nacrti, bilježnice ... koji doprinose poznavanju života u Trogiru u 19. stoljeću.


 

Izvori i literatura:
A Bilić Petričević: Knjižnica i arhiv obitelji Lubin, 2006. (stručni rad),
D. Radić: Knjižnica Antuna Lubina u Muzeju grada Trogira, Informatica Museologica, 1998.
Pripremila: M. Maljković Zelalija

 

 



petak, 16. listopada 2020.

TG KALENDAR | 144. obljetnica rođenja Marka Perojevića, povjesničara i publicista

 

Vjerujemo da ste na našoj facebook stranici TROGIR TIME TRAVEL primjetili da se trudimo objavama obilježiti razne obljetnice vezane za naš grad. Kako bismo sve "dogodilo se na današnji dan" teme imali na okupu, odlučili smo ih ubuduće obilježavati naslovom TG KALENDAR. Nova rubrika donosit će tako prigodne objave potaknute obljetnicama događaja, ali i rođenja, odnosno smrti osoba koje su likom i djelom vezane za Trogir.

U nadi da će vam ovakav tip sadržaja biti interesantan kao što je to bio i do sada, krenimo na novo putovanje kroz vrijeme kroz lik i djelo jednog povjesničara i publicista rođenog u Trogiru na današnji dan...

 

Prigodni poster s ulomcima rukopisa, naslovnica te ulomaka članaka | arhiv i knjižnica Perojević - Muzej grada Trogira



MARKO PEROJEVIĆ, povjesničar i publicist čija se arhivska i bibliotečna građa čuva u Muzeju grada Trogira, rođen je u Trogiru na današnji dan, 16. listopada 1876. godine.

Markova majka bila je Petronila rođ. Kandija, a otac Frane, trgovac mješovitom robom. Završio je pučku školu u Trogiru, državnu gimnaziju u Splitu 1893./94., nakon čega upisuje studij teologije u Zadru. Zaređen je za svećenika 26. veljače 1899. godine, a u svećeničkoj službi bio je do ranog umirovljenja 1920. Službovao je u Vinišćima, Rudi, Muću i Podstrani. Za vrijeme službovanja u Muću upoznao je djevojku Matildu Smolčić s kojom se vjenčao 1922. godine, prethodno prešavši na starokatoličku vjeru. Nakon vjenčanja vratio se rimokatoličkoj vjeri.

Godine 1921. stupio je u državnu službu kao vladin pisar u Sarajevu. Nakon umirovljenja 1924. godine posvetio se publicističkom radu. Bio je član uredništva sarajevskoga Jutarnjeg lista i Napretka, a povijesne priloge objavljivao je u Jadranskom dnevniku, Jugoslavenskom listu, Hrvatskom dnevniku i Novom listu. Prije nekoliko godina objavili smo i danas rado čitan post Zaboravljeni trogirski običaj na Veliki četvrtak  u kojemu je na temelju Perojevićeva članka "Starokršćanska grobišna bazilika u Trogiru" objavljenog u Novom dobu 6. 11. 1934. rasvijetljen jedan uistinu zanimljiv stari trogirski običaj obilaženja javnog bunara Ošljak i molitve za mrtve na Veliki četvrtak...

U znanstvenom radu bavio se crkvenom poviješću u doba hrvatskih narodnih vladara te poviješću Klisa i Trogira. Tako je, među ostalim, 1908. godine za izdavanje priredio knjigu Pavla Andreisa Storia della citta di Trau iz 17. stoljeća. Među brojnim znanstvenim člancima izdvojimo samo neke - Žena u srednjem vijeku u Trogiru, Plemićko vijeće u Trogiru, Blaženi Augustin Kažotić biskup zagrebački, Najstarija hrvatska zadružbina Sv. Marta na Bijaćima kod Trogira, ... Osim toga  napisao je Klis u turskoj vlasti, Talovci - cetinski i kliški knezovi, Dva borca za slobodu: Mihač Vitturi i biskup Simon Dominis, Postanak Kaštela, ...

 

Rukopisi članaka Trogirska žena u srednjem vijeku i Plemićko vijeće u Trogiru, Muzej grada Trogira

 

Neke od najvrjednijih knjiga knjižnice Perojević iz Muzeja grada Trogira ranije spomenuta Andreisova Povijest grada Trogira (1908.) te Statut grada Trogira (izdanje iz 1915.). U Muzeju se također čuva arhivska građa ovog povjesničara i publicista. Arhiv Marka Perojevića sadrži brojne rukopise, bilješke, literaturu, prve otiske članaka s korekturom, dopise, knjige s posvetama, članke, ... od kojih mali izbor donosimo u prigodnom plakatu u okviru ove objave. Poster detaljnije možete razgledati na Instagram stranici @trogirmuseum.

 Marko Perojević umro je u Sarajevu 28. rujna 1943. godine.



Izvori i literatura: arhivsko gradivo i knjižnica Perojević - Muzej grada Trogira, 
Ivan Pažanin: Jedna zaboravljena obljetnica, Vartal 1-2/1995., enciklopedija.hr
Pripremila: Maja Maljković Zelalija
 
 

Nadamo se da ćete sa zanimanjem pratiti novu rubriku TG KALENDAR! Hvala vam što ćete dijeljenjem na društvenim mrežama pozvati prijatelje da ga čitaju...