četvrtak, 28. siječnja 2021.

TG kalendar | Na današnji dan prije 71. godinu rođen je Nikola Buble

 

 Na današnji dan, 28. siječnja, prije 71 godinu, rođen je muzikolog, dirigent, crkveni orguljaš, skladatelj, glazbeni pedagog, neprikosnoveni etnomuzikološki autoritet, dr. sc. Nikola Buble.




Nikola Buble rodio se u Splitu 28. siječnja 1950. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, srednju pomorsku u Splitu. Nakon što je maturirao, a potom i apsolvirao na Višoj pomorskoj školi istovremeno diplomiravši glazbeni odgoj na Pedagoškoj akademiji u Splitu, upisao je Muzičku akademiju u Sarajevu – Teoretski odjel i Filozofski fakultet – Odjel za filozofiju i sociologiju. Magistrirao je 1982. na temu „Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975. godine“ na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Doktorat iz muzikoloških znanosti stekao je 1986. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani na temu „Glazbena kultura stanovnika trogirske općine“.

Bio je redoviti profesor na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, na poslijediplomskom studiju "Kultura i društvo" Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, na Odjelu za glazbenu umjetnost Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, gdje je utemeljio Odsjek za etnomuzikologiju, i na poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Svojom je šarmantnom i vedrom prirodom, plemenitom dušom i izvornim dalmatinskim humorom, ali i silnom radnom energijom, požrtvovnošću, umijećem motivacije, kooperativnošću, idealizmom, stručnošću i pedantnošću ostao u sjećanju svih suradnika kao nezamjenjiva etnomuzikološka veličina koja je ostavila duboku trag u povijesti Festivala, piše o Nikoli Bubli Herci Ganza u monografiji "Festival dalmatinskih klapa 1967 - 2016.".

Objavio je ukupno 48 knjiga: 19 kao autor, 17 kao urednik, 12 zbirki u svojstvu urednika, melografa, autora glazbe, obrađivača i harmonizatora. Autor je i 96 znanstvenih i stručnih članaka, a kao dirigent, obrađivač, skladatelj i producent objavio je 29 diskografskih izdanja. Među njima su osobito vrijedne za razvoj i opstojnost klapske pjesme : „Trogirski narodni napjevi“ (1980.), „Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975. I. i II.“ (1985. i 1986.), „Zbornik dalmatinskih klapskih pjesama II. i III.“ (1991. i 1992.)


Nekoliko članaka ne bi bilo dovoljno da se napiše sve o liku i djelu našeg sugrađanina, profesora, (etno)muzikologa, dirigenta, melografa, obrađivača, skladatelja, producenta, orguljaša, zborovođe, glazbenog kritičara, skupljača narodnog blaga, čovjeka vedrog duha i plemenite duše...



Nikola Bule umro je prerano, 17. rujna 2015. godine. 




petak, 22. siječnja 2021.

Prekrasno ilustriran foto vodič po Trogiru iz 1954.!

 

 

Sam vodič TROGIR DALMATIA, objavljen 1954. godine, nije od puno riči.
Slijedimo njegov primjer i u ovojm blog postu te bez puno govora puštamo da prekrasne fotografije i ilustracije govore same za sebe...

 

Uživajte u preslicima ovog vodiča koji se čuva u Muzeju grada Trogira:






 

 

 Imate li vi stari(ji)h vodiča po Trogiru? Pokažite nam ih OVDJE!

 

 

Nadamo se da ćete ovu ljepotu podijeliti sa svojim prijateljima na društvenim mrežama...



petak, 15. siječnja 2021.

Pirati iz Trogira


Možda nisu Jack Sparrow ili Kapetan Kuka, ali trogirski pirati, preciznije - gusari, koje spominju povijesni izvori, mogu ispričati ne samo uzbudljive nego i - stvarne priče s mora! 

 


Prije samog predstavljanja trogirskih gusara koji su plovili u 15. stoljeću, moramo naučiti razliku između pojma gusar i pirat, iako se jako često koriste kao sinonimi. Naime, gusari su bili legalni pljačkaši, dok su pirati bili s druge strane zakona! Gusari nisu pljačkali iz vlastitih interesa već su radili za pojedinu državu ili grad, pljačkajući isljučivo njene neprijatelje. Pirati su pak pljačkali sve redom...

 

Sada kada to znamo, upoznajmo dvojicu trogirskih gusara čija se imena spominju u povijesnim izvorima.


DECANUS DE TRAGURIO bio je pomorac i gusar rođen krajem 14. stoljeća. Bio je privrženik Mihovila Vitturija, gradskog rektora. Decanus je u zajedničkim akcijama s drugim pomorcima brodovima "modo piratico" krstario obalom, ometao plovidbu i nanosio štetu mletačkim brodovima! Četiri godine - 1422., 1424., 1425. i 1428. mletačke vlasti raspisale su nagradu za njegovo izručenje, tražeći ga živog ili mrtvog! Ubijen je 1428. godine.

Decanusov suvremenik bio je JAKOV HLAPČIĆ, također pomorac i gusar. 1418. Hlapčića su splitske izbjeglice, u doba drugog rata s Venecijom, izabrale za zastupnika pred kraljem Žigmundom. On ga je pak 1419. imenovao kapetanom galije sa zadaćom da napada i zarobljava mletačke brodove te da ih s teretom dovodi u Trogir, Split i Dubrovnik!


Decanus i Jakov, koji je nosio pridjevak Testa, mogli bi vrlo lako biti glavni likovi neke trogirske slikovnice o gusarima. Možda nam kratku pričicu pod naslovom Decanus i Testa neustrašivi napišete upravo vi - u komentarima na našoj facebook stranici Trogir Time Travel. Jesu li umjesto ruma pili bevandu, a umjesto papiga na ramenima imali galebe? Tko zna?! A tko zna - možda ih netko od naših talentiranih pratitelja i nacrta! To bi bilo sjajno! A vikend je pred nama... Okušajte se, izazivamo vas!

 

 Izvor podataka: enciklopedija.lzmk.hr

 



utorak, 12. siječnja 2021.

TOP 10 najčitanijih 2020.! | Je li vaš omiljeni među njima?

 

Ako je suditi prema statistici, od 29 235 puta koliko ste tijekom 2020. kliknuli na sadržaj objavljen na trogirtimetravel.blogspot.com, najviše ste uživali u gledanju prekrasnih koloriranih fotografija objavljenih pod naslovom  Ovo je sjajno! Trogir. 1960. Crno-bijelo u boji!.  
Posebno ste zainteresirani bili za sadržaj koji smo pripremili tijekom prvog lockdowna - tako da sadžaj objavljen pod naslovima Narodne mudrosti iz Trogira, Segeta, Arbanije, Labina... iz Anime Delmatice Ljube Stipišića Delmate | dio 1. i Narodna vjerovanja iz Trogira, Žednoga, Segeta, Okruka, Ljubitovice... zapisi iz Anime Delmatice Ljube Stipišića Delmate | dio 2.  zauzima 2. i 3. mjesto na ljestvici najčitanijih tijekom 2020. godine. 
Na četvrtu i petu poziciju svojim ste zanimanjem smjestili objave  URED UZDRAVLJE! ili Kako smo se i ranije izvukli jer smo bili pametni... (osim jednom kad nismo) te  31 fotografija Trogira Josefa Wlhe na jednom mjestu...

 

Donji dio ljestvice popunili su redom sljedeći naslovi:

(Šira) slika Trogira iz 1906. godine koju morate vidjeti!
Akcija "VANKA OKVIRA! NEKA TROGIRSKI SVIT VIDI SVITA!" počinje! | Sudjeluj! Lako je!  (podsjećamo da je ova akcija prikupljanja starih obiteljskih fotografija još uvijek u tijeku i da se možete uključiti i tijekom 2021. godine)
4 rijetke fotografije gradnje Režije duhana u Trogiru snimljene 2. 12. 1912.
Ja san tu biciklon...
Friške stare fotke Trogira!



 

Ako vas možda zanima... najčitaniji sadržaj svih vremena na Trogir Time Travelu, uvjerljivo prvo mjesto zauzima post Pomoću ovih 11 fotografija otputujte u trogirske kasne 80-e koji ste razgledali preko 12 700 puta!

 

 

Hvala što pratite Trogir Time Travel! 
Nadamo se da ćete i tijekom 2021. uživati u našem sadržaju kojeg osim na facebook stranici Trogir Time Travel donosimo i na instagramu @trogirmuseum.



 

četvrtak, 10. prosinca 2020.

TROGIR I NJEGOVI SPOMENICI 1925. | Zavirite u jedan od prvih vodiča po Trogiru!

 

 

"Jedna od najljepših duševnih ugodnosti i nezaboravnih umjetničkih senzacija je izlet iz Splita u Trogir kopnom ili morem." prva je rečenica jednog od najstarijih vodiča po Trogiru kojega je objavio Putnički ured Split 1925. godine.




"Trogir i njegovi spomenici" naslov je preklopnog vodiča na 12 stranica kojeg, uz naslovnu litografiju "Ulaz u grad" Vladimira Kirina, krasi 9 fotografija. 95 godina nakon, zavirili smo u vodič te u nastavku donosimo nekoliko fotografija i citata iz teksta:

 

 









 




Ukoliko vam se svidio povratak tekstom u 1925., litografijom u 1924., a fotografijama na početak 20. stoljeća u Trogiru, podijelite ovaj članak na društvenim mrežama...

 


utorak, 1. prosinca 2020.

TG kalendar: Trogirski incident

 

Prvi dan posljednjeg mjeseca u godini vrijeme je radnje jednog događaja iz trogirske povijesti koji je podignuo poprilično veliku prašinu... Riječ je o tzv. Trogirskom incidentu koji se dogodio na današnji dan prije 88 godina... Tim povodom u okviru rubrike TG KALENDAR donosimo nekoliko zanimljivih ulomaka iz članka Maria Jareba Trogirski incident od 1. prosinca 1932. i mletački lav svetog Marka kao simbol “talijanstva” istočne obale Jadrana i podsjećamo da je Trogirski incident bio jedna od tema izložbe Spomenici kojih nema - nepoželjne krhotine prošlosti koju možete razgledati OVDJE.



U Kraljevini Jugoslaviji najveći državni praznik, Dan ujedinjenja, slavio se 1. prosinca. Ovaj su dan posebno svečano obilježavale vlast i skupine bliske diktatorskom režimu, primjerice pripadnici Sokola Kraljevine Jugoslavije, navodi Jareb.

 

"Tako su i trogirski sokoli uvečer 1. prosinca priredili zabavu u Sokolskom domu.  U kasnim večernjim satima 1. prosinca ili u ranim satima 2. prosinca skupina mladih sokola krenula je u pohod u kojemu su teško oštećeni mletački lavovi na morskim vratima, kopnenim vratima, na pročelju općinske palače i u gradskoj loži. Čini se da je pohod izazvala talijanska zastava, koja je 1. prosinca 1932. bila izvješena na talijanskoj školi u Trogiru. Uništavanje je nastavljeno sljedeće noći, kada su oštećena još četiri lava i ostaci lavova oštećenih prethodne noći. U Trogir je iz Splita već 2. prosinca došao kotarski (“sreski”) načelnik Ivo Aničić zbog pokretanja istrage, no uništavanje je nastavljeno i sljedeće noći...", stoji u članku.

 

Trogirski incident bio je jedna od tema izložbe "Spomenici kojih nema - nepoželjne krhotine prošlosti" koju možete razgledati ONLINE

 

"Jugoslavenske su vlasti nastojale talijanske predstavnike u Beogradu uvjeriti u to da je u tijeku ozbiljna istraga cijelog slučaja. Ipak počinitelji nisu otkriveni sve do 23. prosinca, a i tada su se sami predali. To je zaista čudno jer je bila riječ o događaju koji se razvukao na dvije noći, te je zasigurno trebalo dosta vremena da se nanesu teška oštećenja skulpturama i reljefima znatnih dimenzija. Teško je i zamisliti da bi se u slučaju da su vlasti uistinu prionule rasvjetljavanju cijelog incidenta u gradu Trogiru ili bližoj okolici moglo organizirati dulje skrivanje skupine počinitelja. Na posljetku se vlastima prijavilo “šest omladinaca: Ćalija Stjepan, Ercegović Filip, Madiraca Ivo, Hrabar Ivo, Luić Vicko i Šunto Vladimir”, koji su kažnjeni “sa po 5 dana zatvora, a gradska uprava podnijela je sudu tužbu za naknadu štete zbog oštećenja gradske svojine”. Prethodne stranice pokazuju da su ostaci nekih od oštećenih lavova potpuno uklonjeni, dok su rijetki ostali na svojim mjestima i danas svjedoče o događajima iz prosinca 1932.", piše Jareb.

 

 

Za one koji žele pročitati više - cijeli članak Trogirski incident od 1. prosinca 1932. i mletački lav svetog Marka kao simbol “talijanstva” istočne obale Jadrana dostupan je za preuzimanje na poveznici.

 

 

petak, 27. studenoga 2020.

Ante Ivačić - lik iz "zlatne knjige" trogirske prošlosti | TG kalendar

 
 
U Trogiru je 28. dana studenog 1885. godine rođen pisac bez kojeg bi trogirska baština bila siromašnija za cijelu zbirku legendi koju iz godine u godinu s radošću i zanimanjem čitaju i stari i i mladi... Samim time Antu Ivačića možemo bez ustručavanja nazvati ne samo "likom" iz zlatne knjige trogirske prošlosti već i njenim piscem...
 





Ante Ivačić, profesor povijesti i zemljopisa, pisac, publicist, prevoditelj i zaljubljenik u umjetnost, rodio se u Trogiru 28. studenog 1885. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, Klasičnu gimnaziju u Splitu, a filozofiju, povijest i zemljopis diplomirao je u Beču.

Kratko vrijeme nakon diplome, 1912. godine radi u Kotoru, nakon čega postaje profesor u Klasičnoj gimnaziji u Splitu gdje radi do 1939. godine, kada počinje raditi u Arheološkom muzeju u Splitu.


 "Prof. Ivačić nije bio rođen za današnji svijet. On se toliko izdizao subtilnošću svoje duše, istančanošću svojih osjećaja, da, kao što ga se skoro nije ni osjećalo kad bi negdje pristupio - toliko je lagan bio svaki njegov nastup - tako isto je i njegova duša bila izvan svega zemaljskoga. I to je ono što ga je učinilo toliko simpatičnim u krugu njegovih prijatelja, njegovih drugova, a što su vrlo dobro osjećali oni dugi redovi mladosti koja je prošla pored njegove katedre." V. Brajević, Novo doba, 1940.

 

Bio je pokretač i glavni urednik zabavno-poučnoga tjednika Pregled 1925. Tekstovi su mu objavljeni u brojnim časopisima i novinama: Zadrugar, Jadranska straža, Novo doba, Jadranska pošta, Pučka prosvjeta, Jadranska vila, Kalendar Jadran, Naš mornar, Novosti, Mladost, Dječje novine, Glasnik Primorske banovine te Dom i svijet.

 

Najzapaženije njegovo djelo su povijesne crtice koje je objavljivao pod zajedičkim naslovom TROGIRSKE LEGENDE. Neke od njih, objavljene 1999. godine u izdanju Matice hrvatske pod navedenim naslovom te kao dio časopisa Vartal 1-2/1998., donijeli smo na stranicama Trogir Time Travela i Muzeja grada Trogira. Možete ih pročitati kliknete li na naslove u nastavku: Zlatno srce, Bijeli Cvijet, Dobrica od Aranđela, Tridni.

 

S talijanskog je preveo Kažotićev roman „Miljenko i Dobrila“, a sa španjolskog pjesme argentinskog pjesnika B. Rossanija. Autor je i brošure Kratka historija Jadrana objavljene u Splitu 1928.

Interesantna je informacija i da je bio predsjednik Šahovskog kluba u Splitu te da je predavao u okviru tečajeva nacionalne povijesti u okviru Narodne Ženske Zadruge.


 Ante Ivačić umro je prerano, u 56. godini, 24. travnja 1940. godine. 

 

"Sa prof. Ivačićem polazi u grob jedan intelektualac koji je bio na čast današnjoj intelektualnoj generaciji Dalmacije; koji ju je dostojno predstavljao u čitavoj njenoj srži, kao jedan od naljepših izdanaka vjekovnih kulturnih napora ovog našeg Primorja. Polazi u grob jedan dobar čovjek koji se nije rodio iz brojnih plemenitaških porodica svojega grada, ali koji je odgojem svojim postao plemenitaš i zaslužio da bude upisan u "Zlatnu knjigu" trogirske prošlosti." V. Brajević, Novo doba, 1940.

 

 

  Hvala što ćete dijeljenjem ovog sadržaja na društvenim mrežama prijateljima skrenuti pozornost  na jednu od velikih povijesnih ličnosti našeg grada! Nadamo se da ćete obljetnicu rođenja Ante Ivačića prigodno obilježiti barem čitanjem neke od trogirskih legendi koje je prikupio, oblikovao i ostavio nam u naslijeđe...