Što je Hermann Wendel fotodokumentirao u Trogiru prije 100 godina?

 

Hermann Wendel (1884 - 1936), njemački političar, povjesničar, novinar i pisac istraživao je područje Balkana te objavljivao povijesno-politička i etnografska djela o južnim Slavenima. U njegovom opusu pronašli smo knjigu Kreuz und quer durch den slawischen Süden objavljenu 1922. godine u Frankfurtu na Majni, a unutar nje dvije živopisne fotografije s trogirskih ulica!

 

Wendel je bio toliko očaran radnom atmosferom koju su stvorile žene koje tuku bajame na sjevernoj strani grada da ju je, osim tekstom, prikazao i na fotografiji:

 

Osim toga, zabilježio je i sunčani prizor s južne strane u kojem su prikaz male lože i gradskih vrata obogatili znatiželjni Trogirani promatrajući ovog putnika kako ih fotodokumetira:

 

 

 

Izvor: Herman Wendell: Kreuz und quer durch 

den slawischen Süden, Frankfurt, 1922.
Pripremila: Maja Maljković Zelalija

 

 

 

 

Donosimo crtice iz ženske povijesti Trogira! Dopišite i vi koju!

Prigodno, u povodu Međunarodnog dana žena, donosimo nekoliko crtica iz slabo istražene, ali jako zanimljive "ženske" povijesti Trogira od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Bilješke o humanitarkama, posjednicama, trgovkinjama, obrtnicama, tkalicama, pekaricama, krojačicama, pa čak i vlasnici mogućeg prvog "rent a cara" u Trogiru, čekaju vas u nastavku...

BILJEŠKA 1.

NARODNA ŽENSKA ZADRUGA

Narodnu žensku zadrugu u Trogiru, svojevsrnu nasljednicu Odbora narodnih žena (značajnog po brojnim humanitarnim akcijama krajem Prvog svjetskog rata) osnovale su 103 članice na Osnivačkoj skupštini održanoj 23. veljače 1919. godine. Na toj je skupštini za predsjednicu izabrana Dinka Lušić, potpredsjednicu Karmela Petrić, tajnicu Ana Babarović, blagajnicu Anka Rubignoni, u Upravni odbor su izabrane Tonka Nekić, Valerija Petrić, Mila Tironi, Marija Antičić, Perina Hrabar, Karmela Kalebota, Marija Novak, Kina Rožić i Marija Sentinella, dok su u Nadzorni odbor izabrane Slavka Baranović, Anka Madirazza i Marija Štuk. Društvo je i prije svečane skupštine djelovalo humanitarno, a na skupštini je najavljen i svečani ples humanitarnog karaktera u Općinskoj dvorani. O aktivnostima Narodne ženske zadruge u Trogiru često izvještava Novo doba.

 

Novo doba, 27. 2. 1919.

 

 

BILJEŠKA 2.

ŽENE ČLANICE CASINA

Jedine članice Casina, kulturnog sastajališta Trogirana u 19. stoljeću, bile su Ivanica Burić (inače jedina žena navedena kao vlasnica lože u trogirskom kazalištu!) u čijoj se kući nalazio Casino i Julija Laurić, pišu Fani Celio Cega u članku Kako su živjele trogirske žene tijekom preporodnih previranja te Danica Božić Bužančić u članku Prilog poznavanju privatnog i društvenog života Trogira u drugoj polovici 19. stoljeća.

 

 

BILJEŠKA 3.

TROGIRSKE OBRTNICE I TRGOVKINJE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Žene trgovkinje i obrtnice u Trogiru između dva svjestka rata među popisom obrtnika u Trogiru donosi Marijan Čipćić u knjizi Trogir između svjetskih ratova.
Ignacija Tironi, Marija Uljević, Marija Torba, Lucija Ferrari, Marija Bettiza i Danka Čarija imale su registrirane trgovine prodaje jestiva, Ignacija od 1902., Lucija od 1903., Marija Torba od 1911., Marija Bettiza od 1918., Marija Uljević od 1931., a  a Danka Čarija od 25. 10. 1929. Trgovine mješovitom robom imale su  Luce Čarija, od 1932., Ivanica Zanne također od 1932., dok Anka Taslak svoju prodaju na sjevernim gradskim vratima pokreće 26. 10. 1931. Jozica Sasso bavila se kupoprodajom mješovite robe od veljače 1922. U Segetu je prodaju mješovite robe 1928. godine registrirala Domina Ševo. 

Trgovine domaćih proizvoda, voća i povrća imale su Maja Hrabar (Kupoprodaja domaćih proizvoda, prodaja kožnih opanaka od prosinca 1932.), Marija Karanušić (Prodaja bajama, buhača, živat i vina, od 1914.), Mara Kandija (Prodaja poljskih proizvoda, buhača, smokava, najama i ulja, od svibnja 1923.), Ana Ilak imala je prijavljenu prodaju voća i delikatesa od lipnja 1931., a Matija Buble prodaju hrane, brašna, ulja, kruha, sitnarije, kupoprodaju bajama i buhača, od 1922. Spomenuta Lucija Ferarri registrirala je prodaju kruha 1912. godine. Među vlasnicima trgovačkih radnji u kojima su se prodavale rukotvorine i sitnarija pronalazimo sljedeće vlasnice: Ivanicu Slade (od 1921.) i Mariju Madirazza (1929.) koje su imale prodaju rukotvorina te Klaru Rožić koja je imala registriranu prodaju zemaljskih predmeta i sitnarije od studenog 1931.

Anka Mašić u veljači 1923. registrirala je prodaju opanaka i kože, djelatnost kojom se na trgu od 1921. bavila Luca Russo Pezzi.
Anka Rubinjoni u listopadu 1925. registrira prodaju željeza, boje, staklarije i sitnarije, a Luca Pavić u Vinišću prodaju ugljena, drva, sapuna, žigica, voća i sitnarije, od travnja 1930. Jednu od svakako najinetersantnijih djelatnosti "Unajmljivnje automobila iz garaže" 17. veljače 1932. iz svoje vlastite kuće u Troguru pokrenula je Nikolina Marović, o čemu smo ranije pisali OVDJE.
 

Trogirske pekarice između dva rata bile su Mićelina Šantić, Ivanica Zanne, Marija Bakica, Ivanica Košćina, Lucija Višić, Danka Kandija, Lucija Ferarri, Antica Zanne, Marija Bettiza, Antica Klarić, Vjekoslava Strize, Danka Miše na Čiovu te Viktoria Pavković u Segetu.
Krojačica Jelka Madirazza ima prijavljen obrt od 18. 10. 1930., a Dragica Novak od 27. 2. 1932. godine.

BILJEŠKA 4.

PRVA TROGIRSKA HOTELIJERKA?

Jedan od prvih hotela, ujedno i restoran u gradu posjedovala je Jelka Barada 1908. godine, a sobe za noćenje imala je i gostionica Sognara, u vlasništvu Ivanice Ćudine i supruga joj Ante.

BILJEŠKA 5.

HRABRO DVOSTRUKO PREZIME

Neuobičajenu "stvar" napravila je Katarina Garagnin. Naime, kći Ivana Luke Garagnina mlađeg nakon udaje za Antonia Fanfognu 1840. godine ostavila je i svoje djevojačko prezime nakon udaje te tako postala Katarina Garagnin - Fanfogna, dok su njihova djeca nosila prezime (de) Fanfogna - Garagnin.

BILJEŠKA 6.

TROGIRSKE TKALICE

U Etnografskoj zbirci Muzeja grada Trogira, pod naslovom Trogirska zagora i ostala - lećivička, čuva se dokumentacija koja među ostalim sadržava korespodenciju Vinke Bulić  i drugih aktivistica sa župnicima, učiteljima, glavarima sela i dr. iz 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća. Osim novinskih članaka s tematikom sela, tu se nalazi jedna zanimljiva bilježnica s naslovom "Opis doživljaja jedne tkalje u najsiromašnijim selima Trogirske zagore" koju je, kao dnevnik pisala File Prodan, aktivistica Hrvatske žene, ženske organizacije HSS-a, u Dalmaciji. 

O trogirskim tkalicama piše Goranka Tomaš u katalogu izložbe "Dva - tri kluka i jena žica" u izdanju Muzeja grada Trogira, a Ivan Pažanin u članku Trogirska zagora u dnevniku jedne tkalje (Vartal 1-2/2014.-1-2/2015), vezano za tkanje u Trogiru donosi prijepis Filnog dnevnika te imenuje poznate trogirske obrtnice iz ovog područja: 1898. Marija Dražančić, žena Fabijana Stipčića, 1901. Vicenza Buble, 1902. Antica Bilić Cimić, tkalica, 1917. Marija Tironi ud. pok. Ivana Kandija, tkalica u Trogiru, Kata Perić Raspada, 1918. Vice Brešan žena Blaža Lovrića i njezina kći Marija. Pred Drugi svjetski rat na otoku Drveniku djelovale su tri tkalje - Zovana Kvarantan, r. Ciciliani, Zorka Kustura i Marija Vulas.

 

Gore: Vinka Bulić, nn, nn; dolje: Jela Alajbeg i Božica Vajić, prve dvije seljakinje izučene tkanju u Trogiru, 1937..  Izvor fotografije: Hrvatski državni arhiv

 

BILJEŠKA 7.

TROGIR(AN)KE U UMJETNOSTI, ZNANOSTI, KULTURI I MEDIJIMA

Pridodajmo ovim kratkim natuknicama i bilješku o znamenitim trogirskim ženama u raznim poljima umjetnosti, znanosti, kutlure i medija, rođenima do 1950 godine. 

Trogirske slikarice koje spominje Aleksandra Bilić Petričević u katalogu izložbe "Trogirski slikarski krug u prvoj polovici 20. stoljeće" su Antonietta de Fanfogna - Gargnin (1894. - 1967.), Cata Dujšin Ribar (1897. - 1994) i Nikica Strojan (r. Vulas, 1920. - 2002.). Glumice rođene u Trogiru - Nevenka Filipović (lutkarica, glumica, 1932. - 2007.) i  Jelena Gruić (r. 1933) spomenute su u e-publikacji Kamera (atr)Akcija! autorice Maje Maljković Zelalije, kao i spisateljica i televizijska urednica Palma Katalinić (1927 - 2013). Svjetski poznata dizajnerica Mila Schön (1916. - 2008.) te pjevačica, mezosopranistica Marija Gattin (1902 - 1991) bile su teme u rubrici TG kalendar.

 

Nadamo se da su vas ove kratke bilješke potaknule na razmišljanje o zanimljivim, poznatim i nepoznatim ženama iz trogirske povijesti te da ćemo zahvaljujući upravo vama - čitateljicama i čitateljima - u komentarima na našoj facebook stranici dopuniti žensku povijest Trogira novim informacijama. Prepuštamo vam tipkovnicu i želimo sretan Dan žena!

Din! Don! Čuje se manjarole zvon!

 

Gotovo je već tradicija da se na Trogir Time Travelu objavi Zgodan i prigodan sadržaj na pokladni utorak. Ove godine malo ćemo se bolje upoznati s pojmovima "manjarola" i "tridue", odnosno "tridni", i to uz pomoć preslika teksta Franje Zubaka objavljenog u časopisu Jasna zraka 1980. godine u rubrici "Iz trogirske prošlosti":

 

Svakako biste se trebali prisjetiti i ranijih maškaranih objava:

4 fotografije trogirske maškarade | Zgodno i prigodno (prije nego zazvoni manjarola...) 

Jedna, ali veoma vrijedna fotografija kao doprinos trogirskoj maškaranoj povijesti 

Mali muzej maškara | Foto-putovanje kroz trogirske maškarane plesove i povorke 

Kome žvono žvoni?
 

 

 

 

Dvije rijetke fotografije Trogira iz knjige "Koludrice na zidinama grada"

 

Dr. sc. Vanja Kovačić u knjizi Koludrice na zidinama grada - Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru (Književni krug Split, 2019.) osim izuzetno zanimljivog, informativnog i poučnog teksta nastalog kao skup saznanja iz provedenih konzervatrorskih i arheoloških istraživanja crkve sv. Nikole u Trogiru, donosi i saznanja iz  arheološkog i urbanističkog konteksta jugoistočnog kvadranta Trogira, u kojemu su bile smještene značajne crkvene institucije poput Biskupije i benediktinskog samostana sv. Ivana Krstitelja.

Osim toga, dr. sc. Kovačić u knjizi ilustrativno donosi zanimljive fotografije, od kojih smo za ovu priliku odabrali dvije za koje smo sigurni da će svim ljubiteljima stare fotografije izvući osmijeh na lice i pokazati ovaj komadić grada iz jedne nove perspektive... Originalne fotografije se čuvaju u Konzervatorskom odjelu u Splitu, a za ovu priliku donosimo njihove preslike iz knjige:

Poljana južno od crkve sv. Ivana Krstitelja tijekom rušenja Biskupije, Fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu, str. 147.

Zgrada Biskupije prije rušenja, 1902., Arhiv Dyggve, Konzervatorski odjel u Splitu, str. 144.

Možda je baš ova knjiga vikend - literatura kakvu ste priželjkivali! Nažalost, svoj primjerak ne možete nabaviti jer je knjiga rasprodana odmah po objavljivanju, ali zato možete provjeriti ima li je vaša najbliža knjižnica... 

Zbirka Detektivka i slučaj O´srca

 

 Drugi slučaj Muzejske Detektivske Agencije "Zbirka Detektivka" je pred vama! 

Podsjećamo, Zbirka Detektivka, direktorica i jedina zaposlenica Agencije, potpuno je fiktivna osoba koja istražuje i prikuplja dokaze o potpuno stvarnim muzejskim predmetima koji se čuvaju u zbirkama Muzeja grada Trogira, predstavljajući ih javnosti unutar istoimene rubrike na blogu trogirtimetravel.blogspot.com i pod #zbirkadetektivka na društvenim mrežama.

 

Zbirka Detektivka svoj je novi slučaj uistinu primila k srcu! Srce je baš nekako vuklo ka čuvaonici Zbirke novovjekovne kulturne povijesti Muzeja grada Trogira... Pri samom otvaranju ormara, odmatanju beskiselinskog papira našoj je Detektivki srce zaigralo od radosti! Ono što je ugledala i što je ugledalo svjetlost dana osvojilo je njeno srce!

Bilo je to, naravno, srce!

Srebrni privjesak u obliku srca, visine 6,3 cm i širine 4 cm, iz 19. stoljeća, dio je Zbirke novovjekovne kulturne povijesti. Njegovo je podrijetlo nepoznato, ne zna se koja ga je trogirska dama nosila blizu svojeg srca, tko joj ga je poklonio... Nepoznat je podatak kojoj je obitelji pripadao, a ne zna se ni iz koje je radionice potekao, tko je bio majstor koji ga je načinio...

 

Zbirka Detektivka nije se pomirila s tim manjkom podataka, pa je, da bi joj srce bilo na mjestu, odlučila pozvati javnost upomoć! Svi koji imaju neke teorije, ideje i pretpostavke, neka ih slobodno napišu na Facebook stranici Trogir Time Travel ili Instagramu @trogirmuseum

  

 

Slučaj "O´ srca" na instagramu @trogirmuseum

O´srca sretno Valentinovo svima koji slave!

 

 

 P. S. Ako ne znate što biste nam poklonili za Valentinovo, možete jedan "šer" 😁

 

Trogir u dokumentarcu "Adriatic Splendour" iz 1955.

 

 "Adriatic Splendour", dokumentarac iz 1955., prije pola godine je objavjen na YouTubeu kanalu PeriscopeFilma. Među divnim kadrovima jadranske obale, koje su snimili Hal Morey i Alfred Berger, našao se i Trogir. 

Cijeli putopis možete pogledati u nastavku i na POVEZNICI. Za nestrpljive među našim čitiateljima - napominjemo da trogirski prizori kreću od 7:15, ali svakako biste trebali pogledati cijeli dokumentarac koji donosi živopisne prizore "putovanja obalom tisuću otoka" prikazujući Opatiju, Pulu, Rab, Šibenik, slapove Krke, Klis, Sinj, Makarsku, ...

 

 

Zbirka Detektivka otkriva detalje istrage u slučaju "Sebastijan"

"Slučaj Sebastijan" na instagramu @trogirmuseum

Nova je godina vrijeme za nove početke! Zato širimo muzejsku djelatnost i otvaramo Muzejsku Detektivsku Agenciju - MDA "Zbirka Detektivka"! Zbirka Detektivka, direktorica i jedina zaposlenica Agencije, potpuno je fiktivna osoba koja istražuje i prikuplja dokaze o potpuno stvarnim muzejskim predmetima koji se čuvaju u zbirkama Muzeja grada Trogira, predstavljajući ih javnosti unutar istoimene rubrike na blogu trogirtimetravel.blogspot.com i pod #zbirkadetektivka na društvenim mrežama.

Zbirka Detektivka s djelatnošću počinje dana 20. siječnja 2022. otkrivajući detalje istrage u Slučaju "Sebastijan" upravo na dan kada se (nije li to baš zgodno i prigodno!) obilježava sv. Sebastijan čije ime nosi crkva s tornjem na kojemu je gradski sat, smještena na glavnom gradskom trgu u Trogiru!

 

Crkva sv. Sebastijana podignuta je 1476. godine na mjestu nekadašnjeg trijema ranosrednjovjekovne crkve sv. Marije od Trga. Trogirani su je podignuli kao zavjetnu crkvu za spas od kuge. Na njenom pročelju nalaze se tri grba: dva grba smještena su uz okulus - radi se o grbovima biskupa Giacoma Turlona i kneza Troila Malipiera, a jedan - onaj kneza Nicole Pisanija - smješten je pod kipom Krista, a pripisuje se Nikoli Firentincu. Iznad vrata nalazi se kip sv. Sebastijana, koji se pak pripisuje Andriji Alešiju, kao i dva anđela koji drže Malipierov grb.

Nastavak istrage u Slučaju Sebastijan pokazao je opravdanu sumnju na povezanost nekoliko osumnjičenih predmeta iz zbirki Muzeja grada Trogira s ovom zavjetnom crkvicom!

 

 

Osim ove slike (gore) s prikazom crkve sv. Sebastijana, grafike autora Miroslava Fritza Puovića (1887. - 1946.) koja je dio Zbirke suvremene umjetnosti Muzeja grada Trogira, istraživanje muzejskog fundusa pokazalo je da se unutar Knjižnice Garagnin - Fanfogna čuva nacrt za dva fenjera na crkvi sv. Sebastijana koji je 1886. godine izradio engleski arhitekt i povjesničar umjetnosti Tomas Graham (T. G.) Jackson (1835. - 1924.). Fenjeri nisu sačuvani i kao takvi za sada nisu predmet ove istrage.

 

 

Arheološkoj zbirci Muzeja grada Trogira pak, pripada treći osumnjičeni predmet ovog slučaja. Riječ je o kipu sv. Sebastijana koji se dovodi u vezu s Nikolom Firentincem (1418. - 1506.). Kip je postavljen unutar crkvice, na oltaru podignutom 2002. godine. Na istom oltaru nalaze se i dva anđela iz crkve sv. Ivana Krstitelja, nekoć izloženi u lapidariju Muzeja grada Trogira. Među materijalom pronađenim tijekom arheoloških istraživanja crkve sv. Sebastijana 1988. godine koji se čuva u Muzeju grada Trogira, kao predmeti u Slučaju Sebastijan posebno se ističu: zabat oltarne pregrade crkve sv. Marije s početka 9. stoljeća s natpisom zagovora Bogorodici izložen u stalnom postavu Muzeja grada Trogira te natpis – epitaf sa zagovorom Dobrom pastiru koji je po svoj prilici pripadao izvornoj grobnici sv. Ivana Trogirskog u katedrali. Osim navedenih, tu su i ulomci pilastara (stupova) prozora s urezanim križevima  koji su pripadali prvoj fazi izgradnje trogirske katedrale iz razdoblja kasne antike, odnosno 5. – 6. stoljeća, kao i ulomak masivnog helenističkog mramornog zabata koji je najvjerojatnije pripadao dekoraciji gradskog trga u razdoblju 2. – 1. stoljeća prije Krista.

 

Danas je trogirski sv. Sebastijan spomen-crkva na poginule u Domovinskom ratu, a istraživanje fotodokumentacije i katastarskih mapa pokazalo je da se u prošlosti crkvica koristila kao skladište i prodavaonica...

Mole se svi svjedoci koji imaju dodatnih saznanja, sjećanja i/li svjedočanstava o ovom konkretnom slučaju da se jave na srcu im i prstu najbližu muzejsku društvenu mrežu (Instagram, Facebook) kako bi u komentarima dali izjavu!

Credits: detective clipart PNG Designed By 嫩竺丶